:Ugovori o privatizaciji i javnim nabavkama nisu dostupni javnosti

Novosti

Ugovori o privatizaciji i javnim nabavkama nisu dostupni javnosti

Ugovori o privatizaciji i javnim nabavkama nisu dostupni javnosti

Sudionici skupa razmatraju modalitete i mehanizme primjene prava na pristup informacijama u kontekstu imperativa kreiranja uvjeta za uspostavu odgovorne i otvorene vlade kao servisa koji će biti u službi građana i opće dobrobiti.

Predsjedavajući Odbora direktora TIBiH Emir Đikić istaknuo je da trenutno stanje u BiH u pogledu primjene prava na pristup informacijama karakterizira neusklađenost državne i entitetske legislative kojom se to pravo jamči, što uvjetuje stvaranje "pravnih praznina" i otežava samu primjenu zakona.

Obraćajući se sudionicima skupa, Đikić je ukazao na neophodnost harmoniziranja zakona o slobodi pristupa informacijama, a s obzirom na to da je nepoštivanje tog prava na nivou BiH sankcionirano, dok na entitetskom nivou kaznena politika u toj oblasti nije definirana.

Izvršni direktor TIBiH Srđan Blagovčanin izjavio je da se ni nakon deset godina od definiranja zakonskog okvira u oblasti slobode pristupa informacijama, ova zakonska regulativa ne primjenjuje adekvatno, odnosno da državne institucije ne poštuju proceduru pružanja informacija građanima u formi upravnog akta, što onemogućava sudsku zaštitu.

- Naša iskustva pokazuju da osjetljive informacije koje nose rizik korupcije - ugovori o privatizacijama i javnim nabavkama te finansijski aspekti rada javnih institucija još nisu dostupne javnosti, upozorio je Blagovčanin.         

Ombudsmen BiH Jasminka Džumhur izjavila je da pokazatelji o broju zaprimljenih pritužbi za  osam mjeseci ove godine svjedoče da je u oblasti koja se odnosi na slobodu pristupa informacijama došlo do značajnog porasta broja žalbi/predmeta.

- Različiti su osnovi za podnošenje žalbi, a uglavnom se odnose na nedostatak dvostepenosti, odnosno nepostupanje organa po zakonu za pristup informacijama, kazala je Džumhur.

Među ostalim, razmatrani su i modeli primjene zakonske regulative o slobodi pristupa informacijama u zemljama okruženja.

Tako je povjerenica za informacije Republike Slovenije Kristina Kotnik-Šumah kazala da Povjerenstvo za informacije u njenoj zemlji predstavlja nezavisno državno tijelo koje radi efikasno te omogućava da se do traženih informacija dođe brže nego što bi to bilo sudskim putem.

Generalni sekretar Povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije Marinko Radić naglasio je da pravo na pristup informacijama u njegovoj zemlji predstavlja ustavnu kategoriju, a da najveći broj, oko 70 posto pritužbi, dolazi od građana.

Kako je rečeno, pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od temeljnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i zajamčeno je svim relevantnim međunarodnim dokumentima, a da je bez punog "konzumiranja" tog prava nemoguće zamisliti odgovornu vladavinu, kao ni učešće građana u donošenju odluka.

(Fena)