UN: Šta je govorio Željko Komšić

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je danas na generalnoj debati 64. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koja se održava u New Yorku.

U svom obraćanju, Komšić je, između ostalog, rekao:

"Zasjedanja Generalne skupštine su oduvijek bila prilika da se lideri država okupe da bi razmijenili mišljenja o situaciji u svijetu, kako bi pokušali da pronađu najoptimalnija rješenja za savremene globalne probleme. 

Ujedinjeni narodi, kao i sve druge organizacije, zavise od kolektivne snage njenih članica. Snaga treba da izranja iz konsenzusa zemalja članica. 

Jedan od najvećih problema koji je obilježio proteklu godinu svakako je svjetska ekonomska i finansijska kriza koja je u ovom trenutku sigurno najveća prijetnja globalnom miru i sigurnosti. 

Ako se propusti prilika da se sa njenim negativnim utjecajima suočimo odmah, može ostaviti nesagledive posljedice po čitav svijet. Iako ima naznaka da recesija polako jenjava u zemljama razvijenog svijeta, već sad se nazire da će oporavak biti spor i dugotrajan. 

Kad su u pitanju zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje, može se samo pretpostaviti kakve teške konsekvence kriza može ostaviti u periodu koji tek dolazi. 

Više je nego očigledno da se zemlje pojedinačno ne mogu boriti sa ovom pojavom ma kako efikasnu vladu imale. Globalna kriza traži globalna rješenja. 

Pozdravljamo usvajanje Završnog dokumenta br: 63/303 koji je rezultat nedavno održane Konferencije na visokom nivou o financijskoj i ekonomskoj krizi i njenom utjecaju na razvoj. 

Ova Konferencija je još jednom potvrdila da je uloga Ujedinjenih nacija, a posebno Generalne skupštine, kao najznačajnijeg svjetskog demokratskog foruma, da vodi ovaj proces i pronalazi nove modalitete za unapređenje saradnje u cilju ustanovljavanja efikasnih mehanizama za prevenciju kriza, mjera za ublažavanje i uklanjanje njihovih posljedica, kao i za iskorjenjivanje siromaštva i ostvarivanje socijalne pravde u svijetu. 

Treba otvoreno reći da je najveća globalna ekonomska kriza od osnivanja Svjetske organizacije teško kompromitirala, pa čak počela dovoditi u pitanje ostvarivanje Milenijskih razvojnih ciljeva, jednog od najplemenitijih zadataka koje je Svjetska organizacija postavila od svog osnivanja. 

Ovo pogotovo važi za najsiromašnije zemlje posebno za zemlje subsaharne Afrike koje su i prije izbijanja krize zaostajale u postignutim rezultatima. 

Moram naglasiti da pored odgovornosti koje ove zemlje imaju u smislu rada na dobrom upravljanju i vladavini prava, koji su preduslov za ostvarivanje pomenutih razvojnih ciljeva, ogromna odgovornost leži i na razvijenim zemljama. 

Upravo se od razvijenih zemalja očekuje da učine sve da se svjetska ekonomska kriza što prije prevaziđe. 

Smatramo da tokom aktuelne krize treba reformisati svjetski finansijski sistem koji bi bio puno transparentniji, razviti mehanizme praćenja tržišta da se ne bi ponovile greške iz perioda koji je prethodio sadašnjem padu svjetskog GDP-a.

Državne institucije BiH već godinama sistematski djeluju ka ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva, te smatramo da i pored teškoća izazvanih svjetskim ekonomskim kretanjima neće biti smetnji u pogledu dostizanja postavljenih zadataka do 2015. godine. 

BiH u ovom trenutku pristupa izradi razvojne strategije, kao i strategije za socijalno uključenje. Već ranije je izrađena i provedena strategija borbe protiv siromaštva. 

Ovi poduhvati obavljaju se u saradnji sa relevantnim UN agencijama u BiH, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na intenzivnoj saradnji. 

Klimatske promjene su izuzetno važno pitanje koje zahtijeva hitno djelovanje međunarodne zajednice. 

Želja BiH je da 2009. godinu okončamo sa uspješnim završetkom međudržavnih pregovora o klimatskih promjena, da Kopenhagenski samit izrodi sporazum koji će predstavljati neophodan iskorak u odnosu na Kjoto, te da će biti podržan pristupanjem svih zemalja članica UN-a. 

Ovo je problem koji ne pogađa samo ostrvske države, to je univerzalni izazov i opasnost. 

Humanitarne katastrofe izazvane vremenskim nepogodama koje su obilježile jedan dio naše planete u proteklim godinama, treba da budu upozorenje za sve. 

Ni ekonomski, ni politički interesi ne smiju stajati na putu postizanja globalnog konsenzusa, kao istinskog početka planetarne borbe za očuvanje prirodnog balansa planete. 

Svi mi, koji smo danas ovdje, slažemo se da je kontinuirana sveobuhvatna reforma sistema Ujedinjenih nacija neophodna, te da ju je potrebno provesti s izuzetnom pažnjom i osigurati najširi konsenzus zemalja članica. 

Kroz reformu Ujedinjenih nacija je potrebno osigurati efikasno i koordinirano funkcioniranje svih organa i tijela sistema, ali je opšteprihvaćeno viđenje da je reforma Vijeća sigurnosti od ključnog značaja za suštinsku reformu kompletnog sistema Svjetske organizacije. 

Siguran sam da dijelim mišljenje većine da je kroz reformu Vijeća sigurnosti potrebno, prije svega, osigurati veću transparentnost rada ovog organa, te državama koje nisu članice Vijeća sigurnosti omogućiti različite vidove učešća u njegovom radu, pogotovo kad su u pitanju zemlje o kojima Vijeće raspravlja, zemlje koje su direktno interesno vezane za određenu krizu ili pogođene istom, također i zemlje koje svojom ekspertizom na osnovu sličnog iskustva kroz koje su prošle mogu kvalitativno doprinijeti iznalaženju najboljih i najprihvatljivijih rješenja. 

Svi mi moramo biti svjesni činjenice da će svako dalje odlaganje reforme Vijeća sigurnosti samo slabiti kredibilitet ovog tijela i spremnost na kompromis mora biti imperativ. 

Dijalog i kompromis su jedini način da se osigura najšira moguća podrška reformi i Bosna i Hercegovina stoji na poziciji da se reforma Vijeća treba što hitnije pomjeriti sa mrtve tačke. 

U svakom slučaju, mi smatramo da u budućem reformiranom Vijeću sigurnosti istočnoevropska grupa zemalja mora imati još jedno mjesto nestalne članice, uzimajući u obzir činjenicu da se broj zemalja iz ove grupe u posljednje dvije decenije više nego udvostručio. 

Želim na ovom mjestu posebno naglasiti da od Vijeća sigurnosti očekujem da se sve više angažuje u preventivnoj diplomatiji. 

Smatramo da bi veća aktivnost u ovom smjeru omogućila da se mnogi problemi i mnoge krize u svijetu počnu rješavati još prije nego što su se razbuktale, čime bi rad ovog tijela postao puno efikasniji. 

Osiguranje pravovremenog i učinkovitog djelovanja u prevenciji konflikta, umjesto reagiranja jednom kad je kriza već eskalirala, svakako je efikasniji i manje skup instrument djelovanja u očuvanju mira i sigurnosti. 

Oružani sukobi su, nažalost i dalje realnost današnjeg svijeta i najugroženiji i najsiromašniji narodi su u ovakvim situacijama često prepušteni sami sebi. 

Stoga je neophodno dodatno ojačati UN mehanizme ranog upozoravanja i osigurati višestruke izvore informiranja da bi se mogla stvoriti realna slika o situaciji na terenu, ali istovremeno i ojačati sposobnosti država da se odupru podsticajima koji vode ka genocidu, ratnim zločinima, etničkom čišćenju i zločinima protiv čovječnosti. 

BiH ostaje trajno opredjeljena za punu saradnju sa ICTY jer osobe osumnjičenje za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije moraju biti izvedene pred lice pravde. 

Istovremeno, u BiH je načinjen zakonski okvir i započelo je procesuiranje ratnih zločina u Sudu BiH, što je jedan od uvjeta za uspostavljanje uzajamnog povjerenja i pomirenja u postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini. 

Broj izbjeglica u svijetu raste svakodnevno, a sve je manje snage i sredstava za kvalitetno rješenje tog globalnog problema. 

Mi u BiH i te kako poznajemo izbjegličku sudbinu, bol i patnju koju ona podrazumijeva, te stoga apelujemo da se bez izuzetka ulože svi napori da bi se izbjegličke krize u svijetu sistematski rješavale. 

U tom smislu podržavamo jedinstvene i kontinuirane napore svih UN agencija i nevladinog sektora koji se direktno bave ovim problemom i spremni smo ponuditi svaki vid saradnje. 

Što se mirovnih misija Ujedinjenih nacija tiče, smatramo da na osnovu dosadašnjeg iskustva, uzimajući u obzir najbolju praksu i naučene lekcije, treba učiniti sve da iste postanu puno efikasnije nego do sada. 

BiH će podržati svaku inicijativu koja će doprinijeti jačanju efikasnosti mirovnih misija koje UN ima širom svijeta. 

S tim u vezi smatramo da je neophodno posebnu pažnju posvetiti odabiru kadrova za pojedine geografske i kulturne prostore i angažirati po mogućnosti što više ljudi iz dijaspore porijeklom s tog terena, koji će biti u mogućnosti da pruže najviše s obzirom da poznaju običaje i kulturu prostora. 

Želimo posebno istaći važnost definiranja izlazne strategije mirovnih operacija koje se odvijaju pod okriljem Ujedinjenih nacija. 

Jasna izlazna strategija mora biti praćena dobrom procjenom stanja na terenu, pravilnom ocjenom pozitivnih procesa izgradnje mira u smislu njihovog ulaska u trajnu ireverzibilnu fazu, kao i širim regionalnim i subregionalnim kontekstom. 

Ne smije se dozvoliti da kratkovidost u procjeni preovlada i da dođe do prijevremenog zatvaranja misija. Bosna i Hercegovina, i iz vlastitog iskustva, smatra da se Ujedinjene nacije, posebno Vijeće sigurnosti, trebaju daleko više baviti preventivnom diplomatijom. 

Pravovremeno djelovanje kojim se sprečava razbuktavanje kriza i njihovo prerastanje u otvorene konflikte treba da bude prioritet rada i djelovanja na terenu. 

Inicijativa i aktivno učešće BiH u Alijansi civilizacija jeste doprinos upravo takvom načinu djelovanja. 

Zadovoljstvo mi je da Vas obavijestim o održavanju prve Regionalne konferencije zemalja Balkana na ministarskom nivou u okviru Alijanse civilizacija u Sarajevu krajem ove godine. 

Poseban naglasak stavljamo na regionalnu i subregionalnu saradnju i dijalog među različitim kulturama i tradicijama koje na Balkanu vijekovima žive. 

Mi smo zainteresirani da podijelimo sa drugima svoja iskustva, kako pozitivna tako i negativna, u postkonfliktnoj izgradnji mira. 

BiH je na stajalištu da svaka kriza mora biti veoma pažljivo proučena, gdje se moraju uzeti u obzir svi njeni uzroci da bi se pronašlo trajno i pravedno rješenje. 

Smatramo da nema univerzalnih rješenja za svaku krizu i svakom pojedinačnom slučaju potrebno je posvetiti dužnu pažnju. 

Vanjska politika BiH usmjerena je na očuvanje i unaprijeđenje trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinos međunarodnom miru i sigurnosti. 

Prisustvo i učešće malih država u radu i donošenju odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija je od posebne važnosti za održavanje ravnoteže unutar Vijeća, koje, pored stalnih članica i svjetskih sila, treba omogućiti i malim državama da prezentiraju svoje stavove i učestvuju u donošenju odluka ovog organa koji na određeni način predstavlja "svjetsku vladu". 

Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg smo nakon pažljivog razmatranja, odlučili da po prvi put u našoj istoriji prezentiramo kandidaturu za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u periodu 2010-2011. 

BiH, koja je dugo godina bila tema rasprave međunarodne zajednice na različitim forumima, danas želi i ima kapacitete da aktivno sudjeluje i dâ vlastiti doprinos u radu Vijeća sigurnosti. 

Kao mala država, istinskog multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionog karaktera, s bogatim istorijskim nasljedstvom, BiH razumije veoma dobro različite društveno-političke sisteme i kulturno-istorijske kontekste. 

Bosna i Hercegovina je spremna da svoja iskustva u postkonfliktnoj izgradnji mira posebno u oblasti jačanja povjerenja među zajednicama multikulturološkog tipa podijeli sa svima i aktivno doprinosi boljem razumijevanju i dugoročnom pomirenju u ovakvim sredinama. 

Bosna i Hercegovina, danas, aktivno učestvuje u radu međunarodnih organizacija posebno Ujedinjenih nacija. Članica je Vijeća za ljudska prava od juna 2007. i u okviru mandata Vijeća radi na promoviranju i zaštiti prava čovjeka u cijelom svijetu. 

Pripadnici oružanih i policijskih snaga BiH još od 2000. godine učestvuju u međunarodnim vojnim i policijskim misijama Ujedinjenih nacija u Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji i Eritreji, Liberiji, Sudanu, Istočnom Timoru, te na Kipru i Haitiju i na taj način doprinose osiguranju mira i sigurnosti u svijetu, kao što podržava i međunarodne napore za stabilizaciju prilika u Iraku i Afganistanu. 

Rješavanje krize na Bliskom istoku svakako ostaje jedan od najvažnijih prioriteta Svjetske organizacije. 

Smatramo da treba iskoristiti pozitivni momentum na najoptimalniji način da bi se došlo do pravednog i sveobuhvatnog mira na ovom prostoru. 

Nakon toliko godina patnji, prolivene krvi, zategnutosti i međusobnog nerazumijevanja i netrpeljivosti, očekujemo da najnovije aktivnosti koje dolaze prije svega od članica Kvarteta, kao i drugih regionalnih inicijativa, naprave odlučujući pomak u konačnom postizanju trajnog mira koji podrazumijeva stvaranje suverene, nezavisne i samoodržive palestinske države. 

Bosna i Hercegovina sa velikim interesovanjem prati situaciju na afričkom kontinentu. 

Očekujemo da će, i pored najteže svjetske finansijske i ekonomske krize, najrazvijene zemlje nastaviti da povećavaju procenat svog GNP kao doprinos ODA, uz drugu stručnu pomoć koja je neophodna za jačanje kapaciteta siromašnih afričkih država. 

S tim u vezi pozdravljamo napore UN-a kroz NEPAD kojim se čine napori da se Afrika postavi na put stabilnog i održivog razvoja posebno dostizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. 

Ovo naročito vaši za zemlje subsaharne Afrike. Podržavamo i sve napore Afričke unije, afričkih vlada, UN-a (kroz UNOWA i druge regionalne inicijative) usmjerene ka poboljšanju vladavine prava, demokratije i jačanju kapaciteta civilnog društva i institucija da bi se podigao nivo svih aspekata društvenog života. 

Ističemo da je podjednako važno da materijalna pomoć i dalje kontinuirano u što većem obimu bude plasirana u Africi, ali isto tako i da se jača efikasnost s kojom se ova sredstva koriste u cilju održivog razvoja. 

U današnjem svijetu u kojem su politički, društveni i socijalni procesi dinamičniji nego ikad u istoriji, kad se suočavamo s novim izazovima toliko različitim u odnosu na period od prije samo nekoliko decenija, postaje sve jasnije da samo snažni multilateralni pristup može dati prave odgovore na njih. 

Organizacija Ujedinjenih nacija je tokom više od šest decenija postojanja prošla kroz teška iskušenja, ali je uvijek bila i ostala jedini putokaz i vodič u bolju budućnost, jedina koja je u stanju da pruži adekvatne odgovore na široku lepezu globalne problematike s kojom se suočavamo. 

Ako budemo radili zajedno na punoj implementaciji svih naših dogovora postignutih na ovom uzvišenom mjestu nema sumnje da ćemo živjeti u boljim i pravednijim uslovima nego što je to danas slučaj. 

Bosna i Hercegovina spremna na svoj puni doprinos u Ujedinjenim narodima i ja se unaprijed zahvaljujem svim zemljama članicama koje su dale podršku i koje će glasati za izbor moje zemlje kao nestalne članice Vijeća sigurnosti za 2010 - 2011. godinu", kazao je Komšić na generalnoj debati 64. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku.

(Fena)