Upitno izjašnjavanje Ratka Mladića o krivnji

Bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić trebao bi se po drugi put pojaviti pred  Haškim tribunalom (ICTY-om), a radi se o ročištu koje je zakazano radi Mladićevog izjašnjenja o krivnji po izmijenjenoj optužnici kojom se u 11 tačaka tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. 

Međutim, kako medji prenose, postoji mogućnost da se Mladić u ponedjeljak ne pojavi u Sudu, s obzirom na okolnost da nije odobrena njegova lista branitelja.
U međuvremenu zatraženo je produženje roka za imenovanje stalnog branitelja Ratka Mladića.
Optužnica Mladića, kao i bivšeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića, tereti za najteže zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Po dvije tačke,optužnice Mladić se tereti za genocid u Srebrenici i još osam bh. općina, a u ostalih devet tačaka na teret mu se stavljaju zločini protiv čovječnosti, odnosno teška kršenja ženevskih konvencija - progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premještanje, terorisanje, napadi na civle i uzimanje talaca. 

Pravila ICTY-a omogućavaju optuženiku da se o krivnji po optužnici izjasni u roku od 30 dana od prvog pojavljivanja pred Sudom, a koje je pravo Mladić iskoristio budući da se nije izjasnio tokom prvog pojavljivanja u sudnici ICTY-a, 3. juna.

Ukoliko to ne učini ni u ponedjeljak, 4. jula, onda će Sud evidentirati uime optuženika da se izjasnio da nije kriv.   

U prvom pojavljivanju pred sudijom Alphonsom Oriejem, Mladić je odgodio izjašnjavanje o krivnji, a optužbe nazvao "gnusnim". 

Kako je ranije najavljeno,, optuženik će se u sudnici trebao pojaviti u pratnji pravnog zastupnika određenog po službenoj dužnosti, beogradskog advokata Aleksandra Aleksića, s obzirom na to da još nije izabrao stalnog branitelja.

Mladić je u pritvoru ICTY-a u Scheveningenu od 31. maja, kada su ga vlasti Srbije izručile Sudu, nakon njegovog hapšenja u Lazarevu kod Zrenjanina 26. maja ove godine.

Prvu optužnicu protiv Mladića zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, ICTY je podigao 25. jula 1995, ali on je uhapšen tek nakon gotovo 16 godina, koliko je proveo u bijegu.

(Fena)