Uskoro u novom zdanju

Gazi Husrev-begova biblioteka uskoro će se preseliti sa svim svojim knjižnim blagom u nove prostore. Tim povodom Agencija FENA donosi prikaz samo jednog dijela vrijednih naslova koji se nalaze u ovoj biblioteci koja broji oko osamdeset hiljada svezaka knjiga, naslova časopisa i dokumenata na orijentalnim, bosanskom i nekim evropskim jezicima.

U bibliotečkom fundusu je 10.000 kodeksa rukopisa sa oko 20.000 većih i manjih djela iz islamistike, nauke o orijentalnim jezicima i lijepe književnosti.

Na bosanskom i nekim evropskim jezicima je oko 25.000 štampanih knjiga.

Periodika se sastoji od najstarijih listova štampanih u Bosni i Hercegovini, nekih sarajevskih dnevnih listova i gotovo svih naslova muslimanskih listova i časopisa koji su izlazili ili izlaze u Bosni i Hercegovini. Vrijedna je zbirka časopisa i novina i na orijentalnim jezicima koji se u ovoj biblioteci nalaze.

Zbirka dokumenata koji se odnose na prošlost Bosne i Hercegovine broji oko 4.000 primjeraka.

Biblioteka posjeduje i 1.400 vakufnama iz Bosne i Hercegovine, originalnih ili u ovjerenom prijepisu. Značajna je i zbirka fotografija, kao i zbirka plakata, proglasa i letaka.

Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je djelo "Ihjau ulumud-din" Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija (umro 1111). To je teološko-mističko djelo, prepisano 1131. godine.

Po starini, iza tog, dolazi djelo "Firdevsul-ahbar fi me-suril-hitab", zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi el-Hemedani (umro 1115). Djelo je prepisao Abduselam ibn Muhamed el-Hava-rizmi 1151. godine u medresi Imađiji u Hemedanu. Djelo ima 417 listova, pisano je starim neshom.

I rukopis  "Kitabul-kešfi vel-bejan fi tefsiril-Kur'an" - komentar Kur'ana Ebu Ishaka Ahmeda ibn Muhameda ibn Ibrahima et-Talebija en-Nisaburija (umro 1035) spada u vrlo stara djela. Od ovog komentara nalazi se samo treći svezak koji sadrži 6. i 7. poglavlje iz Kur'ana (EI-En'am i EI-'Araf). Prepisivač mu je Berekat ibn Isa ibn ebu Jala Hamza. Prepisan je početkom 1176. godine. Svezak broji 125 listova, pisan je starinskim neshom, mjestimično vokaliziran.
Od prvih deset štampanih knjiga u štampariji Ibrahima Muteferike u Istanbulu (prva štamparija otvorena 1727. godine) Biblioteka posjeduje tri djela: "Vankulu lugati" Mehmeda, sina Mustafe el-Vanije (umro 1592), zatim geografsko djelo "Džihan-numa" Katiba Čelebije - Hadži Kalfe, kao i djelo "Gaze-vati Hekim-oglu Ali-paša", poznatije pod imenom "Tarihi Bosna" Omera Novljanina (18. st.). Djelo je doživjelo više izdanja, a najnovije je iz godine 1978.

Djela iz područja islamistike na orijentalnim jezicima, štampana od polovine 18. stoljeća do danas, zastupljena su u velikom broju u ovoj biblioteci.

Za historiju Bosne i Hercegovine materijali koje ima Biblioteka od naročite su važnosti.

"Ljetopis" (Medžmua) Mula Mustafe Ševkija Bašeskije, čiji se autograf čuva u Biblioteci, obuhvata događaje Sarajeva i Bosne i Hercegovine od polovine 18. do početka 19. stoljeća (1747-1804). On bilježi sve važnije događaje iz spomenutog perioda i daje svoju ocjenu događaja, karakteristike pojedinih doba i drugo. Uz bilježenje događaja donosi i popis umrlih u Sarajevu u svakoj godini.

Što je karakteristično, bilježi smrti običnih ljudi, a velikaša samo u izuzetnim slučajevima. Njegov "Ljetopis" prevođen je dva puta. Prvi prijevod je djelomičan, dok je drugi kompletan i popraćen bilješkama koje objašnjavaju i upotpunjuju tekst "Ljetopisa". Taj prijevod "Ljetopisa" uradio je i bilješkama popratio Mehmed Mujezinović, a izdalo Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša" 1968. u ediciji "Kulturno nasljeđe".

Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (umro 1888) napisao je "Povijest Bosne" (Tarihi Bosna) u dva sveska. Autograf se nalazi u Orijentalnom institutu u Sarajevu, a kompletan prijepis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Prijepis je Muhameda Enverija Kadića. Značajno je istaknuti da je Muvekit prvi od muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini upotrebljavao i literaturu domaćih pisaca kršćana.

Zbornik Muhameda Enverija Kadića (umro 1931) obuhvata dokumente i druge materijale koji se odnose na historiju Bosne i Hercegovine u vremenu od 1463. do 1927. godine. Ima 28 svezaka, svaki oko 400 stranica.

Biblioteka ima oko 1.500 vakufnama iz raznih mjesta Bosne i Hercegovine. Manji dio ih je originalnih, a drugo su ovjereni prijepisi, prepisani u tri knjige (sidžili vakufnama). Za historiju nastanka i razvoja pojedinih mjesta kao i pojedinih objekata vakufname su prvorazredni izvori.

Sidžili sarajevskog šerijatskog suda, kojih u Biblioteci ima 86, obuhvataju period od 1552. do 1852. godine. Oni su, isto tako, značajni i važni za proučavanje političke, kulturne i privredne prošlosti Sarajeva, a često i Bosne i Hercegovine. Na temelju ostavinskih rasprava koje su zabilježene u sidžilima mogu se proučavati sarajevske porodice, njihovo stanje kao i zanimanje stanovnika Sarajeva. l za poznavanje kulturnog nivoa pojedinih porodica dokumenti u ovim sidžilima daju materijal, jer su zabilježene, pored ostalog, i knjige koje su oni posjedovali.

Rukopis Divana, pjesama pod naslovom "Tuhfetul-azhar" perzijskog klasika Nurudina Abdurahmana s pjesničkim imenom Džami (umro 1486) spada među najljepše primjerke orijentalne kaligrafije koje posjeduje Biblioteka. Rukopis je pisan u Meki 1575. godine.

Čitav tekst rukopisa poškropljen je zlatom, ali tako ujednačeno da ostavlja snažan dojam na onoga ko ga gleda. Rukopis je Biblioteci donio na poklon iz Meke dugogodišnji imam i hatib Begove džamije i profesor Šerijatske sudačke škole hadži hafiz Muhamed Hadžimulić (umro 1918).

Rijetkost predstavlja i rukopis "Divan" hafiza Širazije (Šemsudin Muhamed eš-Sirazi). Rukopis je ilustriran. Između nekih pjevanja postoje slike u bojama koje prikazuju pojedine prizore pjevanja u Divanu.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Mustafa Jahić nada se da će do kraja ove godine novo zdanje biblioteke biti u funkciji.

U toku su unutarnji radovi opremanja Biblioteke. Osim standardnih polica za knjige, stolova te informatičke i druge opreme, tu je i oprema za restauraciju, zaštitu, arhiviranje, reprografiju, štampu i druge aktivnosti biblioteke... Riječ je o opremi za smještaj i čuvanje specifične i osjetljive knjižne građe, kao što su dragocjeni stari rukopisi i drugi spisi. Tu je i oprema za osiguravanje potrebne klimatizacije i vlažnosti prostorija te automatsko gašenje požara.

Izgradnju novog objekta biblioteke površine oko 6.000 kvadratnih metara i kapaciteta za smještaj oko 500.000 knjiga finansirala je Vlada Katara u iznosu od tri miliona i 355.000 američkih dolara.

Novo zdanje Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se u staroj gradskoj jezgri Sarajeva.

(Fena)