USTAVNOPRAVNA KOMISIJA: Za i protiv Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je danas utvrdila postojanje ustavnog osnova, ali nije podržala principe Prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Protiv principa predloženog zakona bili su članovi komisije iz SDP-a BiH, SDA i SDS-a, dok su članovi komisije iz SNSD-a i HDZ-a BiH podržali principe.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Šefik Džaferović (SDA) je, obrazlažući svoj stav, kazao da je drugi put isti zakon u proceduri i zbog istih razloga je ponovno protiv ovog zakona.

- Protiv sam zato što se problematika državnih praznika i vjerskih praznika treba urediti jednim zakonom u BiH. To je do sada uvijek tako činjeno, bar u pokušajima. Jer, ako ovo razdvojimo onda dolazi u pitanje dejtonski princip kontinuiteta u primjeni pravnih propisa Republike BiH, jer će se onda smatrati da je ovim zakonom uređena ta problematika i postat će vrlo problematično šta je sa zakonom o državnim praznicima i šta je zapravo s državnim praznicima - kazao je Džaferović.

U tome vidim, dodao je, glavnu opasnost usvajanja ovog zakona.

Član Komisije Saša Magazinović (SDPBiH) je kazao da je zakon koji je predložen zapravo prepreka da BiH dobije zakon o državnim praznicima, čiji sastavni dio treba da budu i vjerski praznici.

- Na ovakav način predložen, dakle da usvojimo samo zakon o vjerskim praznicima, da zanemarimo postojanje i potrebu usvajanja državnih praznika je apsolutno neprihvatljivo - kazao je Magazinović.

On je podsjetio da je ranijih godina bio u proceduri zakon o praznicima u BiH čiji je sastavni dio bio i segment o vjerskim praznicima.

- I ne znam kome, iz kojih razloga i s kojim konačnim ciljem pada na pamet da iz zakona o praznicima u BiH isključuje državne praznike, a ostavlja samo vjerske praznike. Dakle, zbog toga je taj zakon neprihvatljiv za mene - kazao je Magazinović.

Član Ustavnopravne komisije Lazar Prodanović (SNSD), koji je podržao principe predloženog zakona, kazao je  da se radi o obavezi BiH da u skladu s međunarodnim sporazumima BiH i Srpske pravoslavne crkve i BiH i Svete Stolice definira neradne dane u vrijeme vjerskih praznika.

- Radi se u tome da zaposleni u institucijama BiH treba da imaju neradne dane u vrijeme vjerskih praznika i pravo konstitutivnih naroda, u ovom slučaju pripadnika srpskog naroda koji žive u Federaciji BiH, da koriste neradne dane u vrijeme vjerskih praznika - kazao je Prodanović.

On je podsjetio da je ministar iz SDS-a Mirko Šarović glasao za prijedlog ovog zakona u Vijeću ministara BiH.

Članica Komisije Aleksandra Pandurević (SDS) je kazala da je njoj frapantno da SDS mora štititi stavove Vlade RS-a od poslanika i ministra iz SNSD-a.

- Naime, Vlada RS-a je apsolutno u pravu, ovim zakonom se prenose nadležnosti. Ovim zakonom se dan Republike Srpske pokušava svesti na vjerski praznik. Očito je da SNSD želi da vrijeme teče od njih. Nakon što su nam ukinuli grb i himnu RS-a, sad žele da nam ukinu i dan RS-a- kazala je Pandurević.

Po njenim riječima, RS ima potpuno pravo, po svom Ustavu, da donosi svoje zakone.

- Ovim zakonom joj se naređuje da svoj zakon uskladi sa zakonom o vjerskim praznicima u institucijama BiH- kazala je Pandurević.

Odgovarajući Prodanoviću, Pandurević je kazala da je tačno da je ministar Mirko Šarović glasao za ovaj zakon u Vijeću ministara BiH.

- Glasao je u skladu s platformom, na molbu ministra Sredoja Novića, da bi dao šansu zakonu da se on promijeni u parlamentu. Jer to što je neko glasao u Vijeću ministara BiH ne znači da zakon stupa na snagu, kazala je Pandurević.

Vijeće ministara BiH je, većinom glasova, utvrdilo Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH za zaposlene u svim institucijama, tijelima, organizacijama i poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH.

Predloženim zakona određen je podjednak broj neradnih dana, po pet dana tokom godine, za obilježavanje definiranih vjerskih praznika za pripadnike islamske zajednice, te pravoslavne, katoličke i judaističke vjere, kao i za pripadnike ostalih vjera u BiH.

Kako je navedeno, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona entiteti i Brčko Distrikt BiH obavezni su svoje zakone o praznicima uskladiti s ovim zakonom.

(Fena)