Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH (2): Uzaludna su svjedočenja i dokazi o kriminalu direktora Pleha

Više od 50 godina Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini je na usluzi korisnicima kojima su književni radovi na Brajevom pismu, audio i digitalnoj tehnici važna stavka u svakodnevnom životu. Prema podacima biblioteke besplatne usluge trenutno koristi više od 1200 slijepih i slabovidnih osoba.

Skupština RBiH je februara 1995. posebnim zakonom osnovala Biblioteku kao samostalnu javnu ustanovu u oblasti kulture. Do 1997. godine finansirana je iz državnog budžeta, potom je dio troškova za plate zaposlenih i materijalnih troškova finansirao Kanton Sarajevo. No, od 2002. godine, kako i sama biblioteka navodi u svom historijatu, opstanak postaje upitan, finansiranje neriješeno, sporadično i bez jasnih naznaka rješenja.

Konfuziju usljed  pravnog statusa biblioteke itekako koristi sada već višedecenijski direktor Sakib Pleh. Pravna „začkoljica“ je u tome što su ga imenovali organi Republike BiH, a sadašnja državni ustroj i zakoni ne priznaju pravni slijed prvenstveno institucija kulture. Ni presuda koja je potvrdila Plehovo falsifikovanje diplome, ni odlazak u penziju nisu bili dovoljni da bude smijenjen, a što je Žurnal opisao u prvom dijelu ovog teksta.

Kriminal u Biblioteci za slijepa i slabovidna lica u BiH (1)Kako je vozač imenovao Sakiba Pleha za direktora

Desetak uposlenika itekako osjećaju posljedice Plehovog samovlašća, jer su upravo zbog njega „izopćeni“ iz finansiranja za plate za što je Kanton Sarajevo obezbjedio novac. Kako nema nadležnost za njegovu smjenu, resorno ministarstvo uslovljava sredstva Plehovom ostavkom, što on do sada, kako je izjavljivao, odbija.

Nije da je sarajevskom tužilaštvo nedostajalo krivičnih prijava i dostavljanja navoda pa i dokumentacije koja potvrđuje Plehove zloupotrebe novca i imovine biblioteke.

Tužilaštvu su svojevremeno uz krivičnu prijavu dostavljeni ugovori za koje podnosioci prijave (imena poznata redakciji) navode da su fiktivni, odnosno da osobe sa kojima je sklapan ugovor nisu obavljali navedene poslove za biblioteku, čak ni pojavljivale u prostorijama. U pitanju su osobe rodbinski ili interesno povezane sa direktorom.

Radnici Biblioteke su svojevremeno u izjavi za portal Fokus ukazali kako svake godine nemaju platu po nekoliko mjeseci i podižu kredite da bi prehranili porodice.

„Kada je bivši ministar Kenan Alikadić objavio podatak za Biblioteku kako godišnje potroši 40.000 KM na ugovore o djelu, počeli smo sumnjati. Prošle godine pratili smo koliko je s raznih nivoa vlasti uplaćeno Biblioteci i prema našim saznanjima, to je bilo 250.000 KM, što je bilo dovoljno za plate (12 mjeseci) i normalno funkcioniranje uz racionalnu potrošnju. Međutim, zbog fiktivnih ugovora o djelu, enormne plaće direktora, dva službena automobila, računa i nepotrebnih službenih putovanja (po BiH i van granica) novca za plate nema“, naveli su tada uposlenici Biblioteke

Sporno je bilo i pokretanje online biblioteke u saradnji sa Fondacijom „Rijeka dobrote“. Postoji sumnja da je, kako tvrde pojedini uposlenici koji su se odvažili ukazati na nezakonitosti, Pleh svojevoljno, nasuprot zakonskim odredbama,  prebacivao fond Biblioteke u Fondaciju, što bi u najblažoj varijanti bilo kršenje atorskih prava. Koliko je donacija „iskamčeno“ putem ove online biblioteke za sada je nepoznanica.

Sakib Pleh je očekivano sve negirao, od fiktivnih ugovora do isto tako spornog načina otvaranja isturenih odjeljenja Biblioteke.

„Mi činimo dobar hair, dobra djela, a ne krivična djela kako neko želi iz Ureda za borbu protiv korupcije prikazati. Bila inspekcija, rekla sve uredu. To nije moj problem, njihov je, neka dokazuju na sudu. Doviđenja i prijatno“, rekao je za Fokus Pleh u jednom od rijektkih komentara na ovu temu.

Nikada nije istražen ni nestanak službenog vozila Biblioteke. Škoda oktavia kupljena od srdstava donacije iz Švedske, je navodno ukradena u jutarnjim satima ispred zgrade gdje Pleh živi, što dokazuje tvrdnju da je službeno vozilo koristio 24h, kao da je privatno.

Ovo je samo dio iz navoda i ne samo navoda koje posjeduje Žurnal. Ali isto tako i Tužilaštvo Kantona Sarajevo. Krivična prijava je ažurirana maja ove godine i čeka svoj novi epilog.

Do daljneg, samozvani direktor Pleh putuje kojekuda, dok uposlenici iščekuju uvođenje zakona u rad Biblioteke, koja je upravo zbog svega navedenog izuzeta iz mogućnosti dobijanja novca koji je Vlada sarajevskog kantona obezbjedila za sedam ustanova kulture i obrazovanja, čiji je osnivač RBiH, kako bi riješila problem plata uposlenika tih ustanova, a među kojima je i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH.

(zurnal.info)