Da se ne lažemo: Vakcine niko ne traži, niti se zna kada će doći

Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u okruženju koja još nije počela sa vakcinacijom stanovništva protiv COVID-19, barem onom minimalnom. Vakcina nema, niti iko zna kada će ih biti. 

BiH je, podsjetimo, uplatila cjelokupan iznos za 1.230.00 doza vakcina koje trebaju stići kroz sistem COVAX. S obzirom na to da se sa isporukom kasni, donesena je odluka da se krene u direktnu nabavku vakcina od Pfizera (iako trebaju stići i kroz sisteme COVAX i EU), ali i vakcina ruskih i kineskih proizvođača. Ni od jedne opcije trenutno nema ništa. 

Neefikasna država

“Jedine informacije koje o nabavci vakcina dobijamo jesu od Ministarstva civilnih poslova. Generalno je veliki nedostatak vakcina u Evropi, pola evropskih zemalja nema imunizacije. Fabrike ne isporučuju, problemi su i sa ugovaračima… I danas imamo sastanke, pokušavamo da vidimo šta uraditi”, ističe pomoćnik ministra za javno zdravstvo FBiH Goran Čerkez za Žurnal, dodavši da mu je žao što država nije efikasnija i što nije obavila potrebne razgovore i pregovore o nabavci vakcina.

Za primjer navodi da je u Danskoj prekinuta vakcinacija, Hrvatska nije dobila drugu dozu Pfizer vakcine, te da je Amerika 21. januara za borbu protiv Covida izdvojila 400 milijardi dolara, ali da su isti dan na 200 strana objavili Strategiju prema kojoj u svakom momentu mogu zabraniti izvoz vakcina ili komponenti za vakcine.

“Na tržištu nema vakcina, one se mogu pokušati dobiti iz izvora koji nisu povjerljivi i sigurni. U svom ovom jadu da još ugrozimo stanovništvo. Vakcine su suviše ozbiljan proizvod da bi se na tržište išlo grlom u jagode. Pitanje je sigurnosti zdravlja ljudi, ne može se ovdje tek tako pregovarati s nekim drugim, trećim ili četvrtim rukama za koje vi ne znate čime se bave. Sve više je toga na tržištu i morate pregovarati direktno sa proizvođačem”, naglasio je Čerkez.

Navodi da je država jedini nosilac pravnog međunarodnog subjektiviteta, te da Pfizer neće ni da čuje da pregovara s nekim mimo države. Prema Čerkezovim riječima, onaj s kim pregovarate mora garantovati i “hladni lanac” i to od trenutka pokretanja cijelog procesa.

“Realno bi bilo ove godine očekivati da cijeli svijet bude vakcinisan, ali vidite da su stalno neki problemi. To je zbog toga jer se nije krenulo korak po korak, zajedno i svi u isto vrijeme, nego je 95 posto svjetske proizvodnje otišlo u 10 država. BiH ima ukupno stanovnika kao jedno pregrađe u Londonu. I mi govorimo o direktnoj nabavci. Sad da raspišem natječaj zar mislite da bi se ijedan od tih dobavljača nama javio zbog million i po vakcina koliko mi trebamo. Mi mislimo da smo veliki i to je naš problem. Govorim realno, kakva je stvarna situacija”, smatra Čerkez, te naglašava da pokušavaju pronaći rješenje.

Pandemija koronavirusa na površinu je izbacila sve manjkavosti našeg zdravstvenog sistema, ali i rascjepkanost nadležnosti između države i entiteta. Dodatni problem je, navodi izvor Žurnala, što kod svih trenutno postoji i doza “straha” zbog afera s početka pandemije sa respiratorima Srebrene maline u FBiH i mobilne bolnice u RS-u.

“Niko se više ne osuđuje poduzimati ishitrene korake”, kaže isti izvor.

"Niko nije kriv"

Državni čelnici u nekoliko navrata su najavljivali dolazak vakcina. Za drugu polovicu januara vakcine su najavljivali ministar zdravlja FBiH Vjekoslav Mandić, ali i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Potom se pojavila informacija da prvi kontigent vakcina treba stići do 10. februara. No, iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Žurnal su to negirali, navodeći da oni takav podatak nikada nisu objavili: 

“Informacija kojom Ministarstvo raspolaže jeste zvanično obavještenje tajništva GAVI alijanse u kojem stoji da će isporuke cjepiva u okviru COVAX mehanizma početi od sredine februara i trajaće tokom prvog kvartala ove godine”.

Na pitanje ko je odgovoran što vakcine u BiH još nisu stigle iz Ministarstva odgovaraju da oni to ne mogu reći jer “odgovornost nije na bilo kojoj instituciji u BiH, ukoliko se govori o COVAX narudžbi vakcina, jer je BiH ispunila sve što je traženo”.

“Svoje obaveze je ispunila u cjelosti i na vrijeme. Isporuke cjepiva zavise isključivo od COVAX mehanizma, a ne od bilo koje institucije u BiH”, kažu u Ministarstvu.

Direktna nabavka

S obzirom na kašnjenje  isporuke prvih vakcina kroz COVAX sistem, BiH se u međuvremenu odlučila na pokretanje direktne nabavke od Pfizera, ali i proizvođača iz Rusije i Kine, što je potvrdio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nakon sastanka 21. januara sa Novalićem, predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem, te entitetskim ministrima zdravstva.

“Sve ono što je bio dio zajedničkih dogovora sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) je završeno, vezano za pripreme i cijeli proces vakcinacije”, rekao je tada Tegeltija.

Prve vakcine u RS-u

Zbog sporog postupka nabavke vakcina, podsjetimo, ranije su se bunili i iz sindikata zdravstva Federacije. Oni su u nekoliko navrata isticali da je cijeli proces nabavke odrađen traljavo, te da ukoliko se već išlo u COVAX mehanizam trebalo se ući u posebne pregovore sa proizvođačima vakcina. Mnogi u zdravstvu smatraju i da se u direktnu nabavku trebalo ući mnogo ranije.

I dok se u Federaciji na prve vakcine i dalje čeka, podsjetimo da su u RS-u prvi zdravstveni radnici već primili prve doze ruskog Sputnjika V, a najavljuje se i novi kontigent vakcina.

ZHK ostao bez Sputnika

Zavod zdravstvenog osiguranja Zapadnohercegovačkog kantona planirao je uz pomoć javnih sredstava i javnih institucija Federacije BiH vakcinisati i državljane Republike Hrvatske. Distributer vakcina trebala je biti kompanija do koje je direktorica Zavoda Andrea Jurić došla privatnim vezama.

Zavod za javno zdravstvo očekivao je da će Federalno ministarstvo zdravstva dati garanciju kako bi vakcine uvezla privatna kompanija odabrana bez ikakve procedure javnih nabavki.

Jutarnji list objavio je kako se građani Hrvatske mogu predbilježiti kod ovog Zavoda za imunizaciju:

- Iz Hrvatske ste, ma da, možete se predbilježiti, trebaju nam samo vaši podaci da vas upišemo. Ne, nema veze što ste iz Hrvatske, slobodno vas možemo upisati – navodi se dio razgovora sa službenicima Zavoda u tekstu Jutarnjeg lista od 15. februara.

Sada će i imunizacija državljana Hrvatske, baš kao i BiH, biti malo vjerovatna na ovaj način jer je Ministarstvo zdravstva Federacije BiH odbilo zahtjev Zavoda da bude garant za uvoz vakcina:

- Mi (Federalno ministarstvo zdravstva) želimo da nabavimo za ZHK 20.000 vacina Sputnik V, po režimu urgentno-interventnog uvoza. Ovom prilikom obavještavamo da će vakcina Sputnik V na naše tržište biti prihvaćena bez dodatnih ispitivanja, te da će sev troškove u vezi sa nabavkom snositi država u saradnji sa distributerom – navedeno je u dopisu Zavoda Ministarstvu, a koji je objavio Klix.ba.

Nakon odbijanja Ministarstva, direktorica Zavoda Andrea Jurić izjavila je da je očigledno da se Ministarstvo zdravstva Federacije BiH nema namjeru baviti nabavkom vakcina.

Građanima BiH to je bilo jasno i prije ove odluke Ministarstva, ali način na koji je Zapadnohercegovački kanton ušao u nabavku vakcina prilično je sporan.Ne samo da su od Ministarstva tražili garancije koje ovo tijelo ne može dato već je izbor distributera bio netransparentan.

Iako se u javnosti prvo pojavila informacija kako je distributer vakcine firma Eliksir iz Posušja, ubrzo je iz Zavoda i kompanije to demantovano. Vlasnik kompanije Eliksir je Vjekoslav Bakula, bivši federalni zastupnik ispred HDZ-a 1990 i bivši ministar finansija u Vladi zapadnohercegovačkog kantona.

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona Andrea Jurić za Žurnal je prije odbijanja ovog zahtjeva rekla kako je Zavod “jedva našao veledrogerije” koje bi ispunjavale uslove i mogle uvesti vakcinu. Nije bilo javnih poziva veledrogerijama već je Hercegovinalijek odabran – privatnim kanalima.

Kako ste došli do potencijalnog uvoznika – pitali smo.

- Pomogao je gospodin Vjeko Bakula – kaže direktorica Jurić.

Na pitanje otkud u toj priči Vjekoslav Bakula, da li je riječ o nekom javnom pozivu ili odabiru, direktorica Jurić kaže kako je “ranije radila kod Vjeke Bakule”, pa ju je on zahvaljujući svojim privatnim vezama povezao sa potencijalnim uvoznikom.

A potencijalni uvoznik, koji je bio nadomak ostvarenja prilične zarade, je Hercegovinalijek, kompanija koja je prema podacuima portala akta.ba u 2019. imala promet od 241 milion KM i sveobuhvatnu dobit od šest i po miliona KM.

Suvlasnik Hercegovinalijeka je Mensur Mušija, koji je ranije osuđivan zbog utaje poreza posredstvom druge firme čiji je vlasnik, o čemu smo više puta pisali.

(zurnal.info)