Veljko Trivun je trener, menadžer, svjetski putnik a ponekad i profesor

Zakonska profesorska norma u Kantonu Sarajevo je najviše šest sati nastave sedmično. Sad slijedi zanimljiv zadatak: kako u šest sati uklopiti sve sedmične angažmane Veljka Trivuna, dekana Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, profesora, predavača nekoliko predmeta na svom i drugim fakultetima, na postdiplomskim studijima na tri visokoškolske ustanove. Trivun je predavač na kursevima, autor brojnih ekonomskih studija, mentor magistrantima i doktorantima, član nadzornog odbora Bosnalijeka, svjetski putnik...

Utrka za honorarima

Prema neslužbenim podacima, profesori na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu šampioni su po "prebacivanju norme". A srazmjerno tome rastu i njihova mjesečna primanja. Redovna profesorska plata, nepunih 2.000 KM, pojedinima je, navodno, odavno sitna stavka među brojnim honorarima koje dodatno zarade. Navodno i po desetak hiljada maraka. Zvanično, te podatke nikada nećemo znati, jer ovu visokoobrazovnu instituciju finansijski niko zapravo ne kontrolira. Iz uprave se pozivaju na zakonsku zaštitu tajnosti podataka o platama!

Odgovor Žurnalu, mada su pitanja službeno bila upućena dekanu Trivunu, poslat je iz Dekanata Ekonomskog fakulteta, jer je dekan na godišnjem odmoru. Zanimljivo, godišnji se odlučio koristiti baš nekako s početkom raspleta afere Bosnalijek i kada se i od njega, kao predsjednika Nadzornog odbora ove kompanije, očekivalo da zauzme stav o skandaloznoj priči o kriminalu nad javnim dobrom.

Međutim, ništa transperentniji nisu bili ni u Dekanatu Ekonomskog fakulteta. Kažu: Prema članu 16. Zakona o zaštiti ličnih podataka ovi podaci predstavljaju službenu tajnu gdje obaveza čuvanja tajnosti podataka ostaje na snazi i nakon prestanka radnog odnosa.

Preostaju nam, dakle, samo oni neslužbeni podaci o Trivunovim ali i mjesečnim zaradama pojedinih njegovih kolega. A, prema našim saznanjima, možemo mašti dopustiti da se razigra, jer Trivun se navodno ne bi postidio svog novčanika ni pred menadžerima najprofitabilnijih javnih preduzeća.

Problem je, međutim, što je, srazmjerno debljanju profesorskih novčanika, sve "mršaviji" kvalitet nastave na fakultetima. Profesori zbog brojnih obaveza ne mogu biti dovoljno koncentrirani na studente a u bolonjskom sistemu studiranja morali bi im posvetiti punu i stalnu pažnju. Ponekad profesora jednostavno nema na fakultetu a sve njihove poslove obavljaju asistenti.

Pa i o tome možemo samo nagađati jer su i podaci o eventualnom kršenju radne discipline njihovih profesora, službena tajna?! (vidi okvir 1)

Mada se svojevremeno uprava Ekonomskog fakulteta nije toliko brinula o zaštititi personaliteta uposlenika, kada su svojevremeno kaznili pa i zabranom ulaska u zgradu fakulteta zbog suspenzije javno ponizili rahmetli profesora Mehu Bašića, jer su mu našli da je propustio predavanja na tzv. Ljetnom univerzitetu!?

Kamo sreće da uprava Ekonomskog fakulteta tako revnosno slijedi pravila i zakone i kada su svi drugi ali i sve drugo u pitanju.

Međutim, analizom ukupnih angažmana profesora Veljka Trivuna, bit će jasnije zašto se zakonima štite od novinarskih upita. Između ostalog i od pitanja kako uopće stižu ispuniti sve svoje obaveze. A da nigdje ne zakasne, i da ne budu kažnjeni kao svojevremeno profesor Bašić.

Veljko Trivun je na Univerzitetu Sarajevo zasigurno rekorder po angažmanima. Od septembra 2008. godine imenovan za dekana Ekonomskog fakulteta, i od tada je u ovoj visokoškolskoj ustanovi i u punom radnom odnosu. Bitno je to kazati jer kao i svaki drugi uposlenik u ovoj zemlji, pored prava ima i obeveze iz radnog zakonodavstva.

Kako još uvijek piše u njegovom službenom CV-iju, bio je do tada u dopunskom radnom odnosu na Pravnom fakultetu u Sarajevu. U sekreterijatu ovog fakulteta kažu da je Trivun sada "samo" predavač i član komisija za diplomska, odnosno postdiplomska istraživanja. Predaje Poslovno pravo na dodiplomskom, odnosno na postdiplomskom studiju ovog fakulteta a predavač je i na postdiplomskom studiju Sarajevo -Bolonja, te na postdiplomskom studiju na sarajevskom Mašinskom fakultetu.

Trivun želi biti i rektor Univerziteta

Uz to, Veljko Trivun je na svom Fakultetu i zamjenik šefa katedre za Poslovno pravo, a predaje i Međunarodno poslovno pravo te Poslovno pravo u bankarstvu studentima koji su se opredijelili za smjer Bankarstvo.

Donedavno je, dok je Ekonomski fakultet imao i dislociranu nastavu u Zenici, Trivun predavao i zeničkim studentima. U posljednje se vrijeme više posvetio nastavi u Sarajevu, a jedan od razloga je pokretanje novih studijskih programa.

U saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, pokrenut je master studij za svršenike četverogodišnjeg studija a školarina je 8.000 KM te za „Bolonjce“ dvogodišnji studij po cijeni od 12.000 KM. Profesori se navodno utrkuju za predavanja na ovom studiju, zbog pozamašnih honorara koji im se isplaćuju „za dodatni radni angažman“.

Na Poslovnoj akademiji, u okviru programa cjeloživotnog učenja, Trivun stiže i edukovati polaznike programa o upravljanju javnim institucijama u zdravstvu.

Uz to navodno mnogo putuje. Kažemo, navodno, jer kako je Upravni odbor Ekonomskog fakulteta „obezglavljen“ već pet godina, Trivuna nema ko kontrolirati.

Javnost je već zaboravila na finansijsku aferu na fakultetu još prve godine Trivunovog imenovanja za dekana, i okolnosti ostavke tadašnje predsjednice Upravnog odbora, odnosno okolnosti u kojima i aktuelni UO ne funkcionira u punom sastavu. Tako profesoru Trivunu nema ko brojati radne sate na Fakultetu ali i sate provedene uopće u Sarajevu. A obaveza van zemlje uvijek se nađe: seminari, naučni skupovi, dogovaranje saradnje sa inostranim fakultetima. Baš kao onaj sa zagrebačkim kolegama.

Prava je zagonetka i to kad profesor i dekan Trivun stigne raditi na izradi brojnih studija Ekonomskog instituta u Sarajevu, jer njegovo je ime uglavnom na spisku istraživačkih timova. Još je veća zagonetka koliko profesor Trivun ali i brojne njegove kolege uopće stižu zadovoljiti onaj minimum od 40 posto ukupnog akademskog rada kojeg moraju uložiti u naučnoistraživački rad.

Trener je trenera pri programu EU Javne nabavke, te predavač u hrvatskom Institutu za osiguranje koji se bavi organizacijom standardiziranih kurseva. Institut je osnovala zagrebačka kompanija TECTUS d.o.o.

I još je jednu, također finansijski pa i politički unosnu obavezu, Trivun uspio uklopiti u svoj debeli rokovnik: predsjedavanje Nadzornim odborom Bosnalijeka. I o njegovu doprinosu „aferi Bosnalijek“ Žurnal je podrobno pisao i još piše, a prema najavi nekih medija, Trivun se sprema kandidirati i za još jednu funkciju, za rektora Univerziteta Sarajevo. S obzirom na profesorove apetite, činjenicu da mu mandat dekana Ekonomskog fakulteta ističe 31. augusta, njegova kandidatura i za rektora uopće ne bi bila vijest.

TRIVUN ŽURNALU Imena kažnjenih profesora su službena tajna

S obzirom na "bogat" sadržaj službene biografije, pitali smo profesora Trivuna da li može reći da poštuje Zakon o visokom obrazovanju, odnosno Zakon o radu. Posredstvom PR službe Ekonomskog fakulteta proslijeđen nam je odgovor, sročen u Dekanatu:

- Standardi i normativi za oblast visokog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine jasno propisuju norme o odnosu nastavnih, istraživačkih i drugih aktivnosti akademskog osoblja koji se prilagođava potrebama svake visokoškolske ustanove. Isto se formuliše na nivou ustanove u skladu sa statutom i definiše ugovorom. Ovih normi se pridržava naša cijela institucija, i u skladu s tim se poštuje Zakon o radu i, naravno, Zakon o visokom obrazovanju. O navedenom svjedoče nalazi nadležnih inspekcija zaduženih za praćenje rada Fakulteta.

Nadalje nam iz uprave Fakulteta pišu kako redovno provode standardizirane ankete o kvalitetu rada nastavnog osoblja, o organizaciji ispita, o zadovoljstvu studenata cjelokupnim studijem, te kako su ovu praksu započeli prije 12 godina, davno prije drugih fakulteta u BiH.

- Ove ankete se provode i analiziraju od strane Ureda za kvalitet našeg Fakulteta, a takođe su predmet redovne evaluacije od strane međunarodnih akreditacijskih kuća u čijim je procesima Fakultet, i drugih organizacija koje kontrolišu rad naše institucije, poput ISO standarda i normativa.

Zanimljivo je, međutim, da se rezultati ove impresivne prakse kontrole kvaliteta na Ekonomskom fakultetu smatraju službenom tajnom. Jer kažu iz uprave:

- Do sada je bilo slučajeva izricanja opomena i mjera prestanka radnog odnosa zbog neodržavanja nastave. Međutim, Zakon o radno-pravnim odnosima ne dozvoljava javno saopštavanje personalnih podataka, odgovoreno je Žurnalu sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

 

GDJE ZAVRŠE PRITUŽBE NA PROFESORE Učinci Centralnog odbora za kvalitet Univerziteta Sarajevo

- Ne mora profesor nužno kršiti zakon ako predaje na više mjesta, ukoliko se drži zakonske norme, a norma je od četiri do šest sati nastave sedmično. Neka predavanja na postdiplomskim studijima organiziraju se jednom godišnje, ili su predavanja navečer, pa profesor ne izostaje sa nastave na svom fakultetu, kaže prof. dr. Hazim Bašić, predsjednik Centralnog odbora za kvalitet na Univerzitetu Sarajevo.

Riječ je o tijelu koje koordinira Odborima za kvalitet svih fakulteta Univerziteta Sarajevo, a zadatak im je upravo analizirati i spriječiti, između ostalog, i neozbiljan odnos profesora prema njihovim obavezama.

Profesor Bašić je i prorektor u Senatu Univerziteta Sarajevo, te član Etičkog komiteta Univerziteta. Kaže da je Odbor za kvalitet na svakom fakultetu, nakon završetka semestra dužan provesti anonimnu anketu među studentima, a jedno od standardnih pitanja se odnosi i na odnos profesora prema studentu, odnosno nastavi.

Rezultati ankete se dostavljaju dekanu, koji ima mogućnost i sankcionirati profesora ukoliko ankete pokažu njegovu neozbiljnost u radu.

Koliko se to ozbiljno radi, teško je znati jer, konačne informacije o tome u Rektoratu nemaju. A, kako ste već pročitali (okvir 1) na Ekonomskom fakultetu su podaci o kažnjenim profesorima službena tajna.

Međutim, kaže profesor Bašić, zavarava se svako ko misli da će tokom procesa akrediatcije fakulteta koja nam predstoji, moći zadovoljiti eksperte za ocjenjivanje kvaliteta samo "suhim" izvještajima u kojima piše da je nešto urađeno.

- Šta god da bude pisalo u samoevaluacijskim izvještajima, eksperti će reći: dobro, ali hajde da vidimo gdje je to i šta je to što ste napisali da ste uradili..., kaže prof. Bašić.

(zurnal.info)