Više nezaposlenih, manji izvoz, niže penzije

Kada se na kraju godine podvlači crta, sve se na kraju svodi na pitanje, “da li nam je bolje nego prije godinu dana”. Kada se radi o BiH, odgovor je kratak i jednostavan – nije, jer živimo lošije nego prije 12 mjeseci.

Plate i penzije su realno manje, povećao se broj nezaposlenih i penzionera a broj postojećih radnih mjesta smanjio, izvoz kao i uvoz su pali a vanjskotrgovinski deficit se povećava,

Iako ekonomski pokazatelji za decembar još uvijek nisu poznati, rezultati za jedanaest mjeseci su dovoljni za sumornu sliku 2012. godine.

Broj nezaposlenih nastavio je da raste da bi na kraju novembra, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH bilo zvanično registrovano 545.988 nezaposlenih osoba, što je za 9.270 ili za 1,7 posto više nego što ih je bilo na početku godine u prosjeku, u protekloj godini svaki sat se spisak nezaposlenih produžavao za jedno novo ime.

Istovremeno, šanse za dobijanje posla su se dodatno smanjile, ne samo zbog pada proizvodnje i izvoza, već i zbog činjenice da se i postojeća radna mjesta gase.

Sve manje radnih mjesta, sve više nezaposlenih

Na kraju novembra, u BiH je zvanično bilo zaposleno 687.009 osoba, dok je na početku godine bilo 908 zaposlenih više, što je i najbolji pokazatelj dubine ekonomske krize u kojoj se nalazimo, jer ne samo da se ne otvaraju nova radna mjesta koja bi omogućila značajnije smanjenje broja nezaposlenih već bez posla ostaju i oni koji su do sada imali kakav-takav posao.

Život nije bio lak ni onima koji su zaposleni, jer je na kraju novembra prosječna mjesečna neto plata u BiH iznosila 831 marku, što je u odnosu na kraj 2011. godine povećanje od cijele tri marke ili impresivnih 0,3 posto.

Iako je nominalno prosječna plata porasla, barem simbolično, realno ona je manja jer je u istom periodu zvanična inflacija iznosila 1,8 posto. Praktično to znači da je od početka godine inflacija, i to ona zvanična, “pojela” 15 maraka, odnosno da je realna plata na kraju novembra 2012. godine bila manje nego na početku godine.

Naravno, ova računica bazirana je na službenom rasti potrošačkih cijena, čiji način izračuna spada u domen crne magije, pošto se građani svakodnevno mogu uvjeriti da korpu istih proizvoda, od hrane, odjeće, komunalija i ostalih troškova, plaćaju po cijenama koje su znatno veće od 1,8 posto nego što su bile na početku godine.

Smanjenje životnog standarda kroz realni pad kupovne moći njihovih primanja nisu osjetili samo zaposleni već i penzioneri.

Prosječna penzija u FBiH u novembru od 350,15 maraka u odnosu na početak godine manje su za 1,6 maraka, dok je broj penzionera povećan za 5.813.

Penzije i plate izgubile utrku sa cijenama

Ništa bolje nije ni penzionerima u RS, gdje je u novembru prosječna penzija iznosila 311,15 maraka, što je za 9,6 maraka manje u odnosu na početak godine, dok se broj penzionera od početka godine povećao za 4,063. Naravno inflacija je podjednako pojela i kupovnu moć penzija, tako da je atak na penzije bio dvostruk, nominalno smanjenje njihovog iznosa plus inflacija.

Kako realna kupovna moć i zaposlenih i penzionera opada, logično je da opada i ukupna potrošnja, na koju domaći i strani analitičari računaju kao na jedan od generatora ekonomskog oporavka, što je u našim uslovima ekstremno optimistično očekivanje.

Pad kupovne moći građana osjetili su i uvoznici, jer je do kraja novembra u BiH uvezeno roba i usluga u vrijednosti od 14 milijardi maraka, što je za 0,2 posto ili 27 miliona maraka manje nego u istom periodu prošle godine. Pad uvoza i nije nužno loša stvar, ako je to rezultat zamjene uvoznih domaćim prouzvodima, ali u našem slučaju razlog je prvernstveno u nedostatku novca u džepovima građana.

Puno lošija vijest je da pada i izvoz, koji je do kraja novembra iznosio 7,3 milijarde maraka, što je za 3,5 posto ili 263 miliona maraka manje nego u istom periodu prošle godine. Rezultat simboličnog smanjenja uvoza i drastičan pad izvoza je da se spoljnotrgovinski deficit BiH do kraja novembra povećao u odnosu na isti period prethodne godinu sa 6,55 na 6,79 milijardi maraka.

Godina u kojoj se recesija vratila

Ukoliko se trend pada izvoza nastavi, to neće pogoditi samo spoljnotrgovinski bilans BiH već direktno uticati i na broj zaposlenih i njihova primanja, što sve zajedno čitavu ekonomiju i kupovnu moć građana vuče još dublje u ponor.

Realnosti su svjesni i domaći političari, barem kada je riječ o njihovim komunikacijama sa međunarodnim finansijskim institucijama, gdje stidljivo najavljuju da će, uprkos otimističnim prognozama sa početka godine o ekonomskom rastu i snažnijem oporavku, ovu godinu BiH završiti sa padom bruto društvenog proizvoda od 0,75 posto.

Što se građana tiče, to da se kriza vratila u BiH i sami su uočili i to znatno prije političara, koji su se svojski trudili da ubjede građane kako im je u stvari dobro, ali da oni to ne vide.

Za 2012. godinom građani nemaju razloga žaliti, a glavni razlog za novogodišnje slavlje je da je još jedna loša godina, u kojoj im je bilo lošije nego prethodne, prošla, te im prostaje nada da će barem naredna godina biti bolja.

(zurnal.info)