Vlast izjednačila tajkunske vile i skromne prizemnice

Ustavni sud Republike Srpske krajem oktobra oborio je Odluku grada Banja Luka o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata na teritoriji grada. Obrazloženje Ustavnog suda je da ta Odluka nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o uređenju prostora i građenju.

PROSTOR ZA MANIPULACIJE

Na tu činjenicu gradska opozicija uzalud je upozoravala gradsku vlast još u aprilu prošle godine kada je sporna, sada oborena, odluka usvojena.

Većina u banjalučkoj gradskoj skupštini prilikom donošenja Odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata pozvala se na Odluku grada o građenju koja reguliše naknadu za građenje. To je bila nepravilnost broj jedan (Ustavni sud nije se bavio detaljima), jer su automatski izjednačeni bespravni graditelji, koji su objekte pravili nakon rata po banjalučkim prigradskim naseljima, sa onima koji su bespravno gradili u najurbanijim dijelovima grada.

Odlukom o građenju koja reguliše naknadu za građenje i jedni i drugi stavljeni su u isti koš; i jedni i drugi tretirani su jednako, pa je predviđeno da legalizaciju manje više jednako i plaćaju.

Također, tom odlukom, da je ostala na snazi, ostavljen je prostor za niz manipulacija, jer je bilo predviđeno da pod istim uslovima objekte legalizuju nesrećnici koji su nakon rata gradili egistencijalne objekte sa onima koji su u užem centru gradili kolektivne stambene objekte nekoliko spratova veće od spratnosti predviđene regulacionim planovima.

Konkretno, odluka iz aprila jednakim očima je gledala legalizaciju bespravno sagrađene porodične prizemne kuće, desetak kilometara od centra Banja Luke i šestospratnice u centru grada sa jednim ili dva nelegalno izgrađena sprata.

Zoran Talić, odbornik PDP-a u skupštini grada podsjeća kako je gradska vlast na vrijeme bila upozorena da radi mimo Zakona, ali da upozorenja niko nije želio da čuje.

Tražili smo još u aprilu 2011. godine, kada je Odluka usvojena, da se ne srlja sa novom Odlukom o legalizaciji budući da smo vidjeli da nije u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju. Tražili smo i da se o tome svemu očituje i Odbor za zakonodavstvo NSRS i da donesemo kvalitetno rješenje za konačno regulisanje te oblasti. PDP tada nije podržao tu Odluku ne samo jer nije bila u skladu sa Zakonom već i zato što nije regulisala pitanje komercijalne i egzistencijalne gradnje, kaže Talić za Žurnal.

POSLIJERATNA STIHIJSKA GRADNJA

Ustavni sud oborio je Odluku grada o legalizaciji i to je notorna činjenica. Međutim, problem nije samo u obaranju Odluke. Mnogo veća havarija definitivno se može očekivati kada na red dođe saniranje pogrešnog i nepromišljenog aprilskog usvajanja.

Naime, usvajanjem Odluke o legalizaciji gradske vlasti su vlasnicima bespravno sagrađenih objekata ostavile rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju.

Rok od godinu dana istekao je u aprilu ove godine i nije poznato koliko je zahtjeva doista i podnešeno i koliko je legalizacija u tom roku plaćeno. Taj broj, prema svemu sudeći, nije pretjerano velik, najviše zahvaljujući komplikovanoj proceduri i činjenici da najveći broj onih koji objekte moraju da legalizuju za tako nešto teško da imaju dovoljno novca.

Pretpostavlja se, (tačan podatak ne postoji), da je u Banjoj Luci nakon rata sagrađeno oko trideset hiljada bespravnih objekata. Gradske vlasti su u nekoliko navrata donosile Odluke o legalizaciji čiji rokovi su konstantno prolongirani. Za sve to vrijeme (bez podataka o legalizaciji za mandata oborene Odluke), prema podacima Žurnala podnešeno je između osam i devet hiljada zahtjeva za legalizaciju. Od toga je riješeno njih oko četiri hiljade.

(zurnal.info)