U kratkom poglavlju o Bosni i Hercegovini navode se zapažanja Sinirlioğlua o otporu prema turskom utjecaju na Balkanu, posebno u Bosni i susret sa Harisom Silajdžićem.
On je identifikovao efikasno približavanje između BiH i Srbije kao hitni diplomatski cilj za cijelu regiju.
Zbog toga je, kaže Sinirlioğlu, ubijedio Harisa Silajdžića, koji je bio u Ankari dan ranije, da prestane spominjati srbijanski “genocid”. SAD i Turska su se “složile da se ne slažu” o Mapi puta za članstvo za BiH; bez obzira na to, “cijenimo vaše učešće na Balkanu”, piše u izvještaju.
Naša zemlja se u više od 250.000 dokumenata jučer objavljenih spominje još jednom.
Radi se o odnosima evropskih zemalja i SAD-a prema zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Navodi se francusko insistiranje da se OHR zatvori iz novembra prošle godine, čak i bez ispunjavanja jednog od uslova – rješavanja pitanja državne imovine. Tome su se, kako se navodi u izvještaju, protivile Sjedinjene Američke Države.
Izvještaj se osvrće na zapažanja pomoćnika američkog državnog sekretara Philipa Gordona i francuskog savjetnika za diplomatiju Jean-Davidaa Levittea.
Spomenuti uslov pitanja državne imovine, navodi se u izvještaju, ne mora blokirati napredak naše zemlje prema zatvaranju OHR-a, pogotovo jer on više nije učinkovit.
Njihov je zaključak bio da sistem u BiH ne funkcioniše dobro ali da oni ne mogu popustiti i napraviti iznimak jer bi to značilo gubitak kredibiliteta.
Dio izvještaja se osvrće i na rast tenzija između Bošnjaka i Srba. Bošnjaci, piše u izvještaju, preferiraju zadržavanje uloge stranaca u BiH, posebno UN-a i EU dok to Srbima daje prostor za manipulacije. Gordon je percepciju smatrao netačnom i želio vidjeti napredak naše zemlje.
Novi izvještaji wikileaksa izazvali su najviše pažnje do sada, od kada je stranica pokrenuta prije nekoliko godina. Od jučer je stranici gotovo nemoguće pristupiti zbog hakerskih napada ali su najveći svjetski mediji obećali pomoć za objavljivanje povjerljivih informacija.
(zurnal.info)