Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić kazao je tim povodom da u BiH ne postoje zakonska prepreke da bi sva djeca bila uključena u odgojno-obrazovni proces, ali problem je implementacija tih zakona.
- Nije dovoljno djecu s poteškoćama u razvoju samo uključiti u redovno školovanje i u odjeljenja s drugom djecom. Potrebno je za tu djecu omogućiti određenu vrstu asistencije stručnih osoba koje mogu doprinijeti tome da ta djeca što brže i bolje savladaju gradivo - kazao je ministar Mašić.
Navodi da ostaje još mnogo posla da bi ta djeca zaista bila integrirana i imala potrebnu asistenciju.
- Stoga je bila i bit će, inkluzija generalno posebno inkluzija djece s poteškoćama u razvoju, u fokusu rada Ministarstva obrazovanja i nauke - kazao je Mašić.
Predsjednica Udruženja Sevdija Kujović smatra da su finansijska sredstva neophodna da bi se inkluzivno obrazovanje provodilo na pravi način, te sa žaljenjem ističe da je specijalno obrazovanje u BiH još primarni način obrazovanja djece s teškoćama u učenju.
- To je pogrešno jer je ipak iza nas deset godina od donošenja Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. U međuvremenu smo dobili Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja kaže da mora postojati jedna škola za sve - kaže ona. Ističe da ipak iskustva s terena govore o „nesistematskoj i nestrukturiranoj praksi djelovanja“.
Prema podacima Udruženja "Život s Down sindromom", na području KS-a u vrtićima je 12-oro djece s Down sindromom, a u osnovnim školama više od trideset. To smatraju izvjesnim napretkom u odnosu na period prije šest godina kad ih je bilo jedno ili dvoje, a u Udruženju kažu da Kanton Sarajevo prednjači u uključivanju te djece u redovnu nastavu.
Maida Agić je majka devetogodišnje djevojčice s Down sindromom koja ide u treći razred Treće osnovne škole Ilidža. Ona kaže da njena djevojčica dobro napreduje. U većini predmeta prati vršnjake, a samo matematiku radi po individualnom planu i programu.
- Zahvalna sam osoblju škole i učiteljici koja se trudi da nastavno gradivo prilagodi djetetu, te što je u razredu razvila atmosteru vršnjačke podrške. Drugari moje kćerke su vrlo osviješteni i pružaju joj podršku - kazala je Agić koja je članica Udruženja "Život s Down sindromom". Ona navodi da s kćerkom mnogo rade i u kući, a rezultati su onda vidljivi.
Međunarodni dan osoba s Down sindromom obilježava se 21. marta. Taj datum simbolizira tri reprodukcije 21. hromosoma, što je glavno genetsko obilježje osoba s Down sindromom.
Taj sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja, a može se pojaviti u bilo kojoj porodici, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života. Unatoč sve većoj prihvaćenosti u društvu, osobe s Down sindromom još su diskriminirane i suočene s predrasudama kad je riječ o obrazovanju i samostalnom životu.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.