ŽIDOVSKI INTELEKTUALCI: Zabranama se pokušava popraviti njemačka povijest, ali veći je rizik od njenog ponavljanja

Više od stotinu židovskih umjetnica i umjetnika, spisateljica i spisatelja, znanstvenica i znanstvenika koji žive i rade u Njemačkoj, javnosti su uputili otvoreno pismo u kojem kritiziraju njemačke vlasti zbog gušenja bilo kakvih propalestinskih skupova. Naime, posljednjih tjedana u Njemačkoj se zabranjuju ili ograničavaju bilo kakva javna okupljanja za koja se sumnja da će iskazati podršku Palestincima, često i nasilnom reakcijom policije, pa čak i u slučajevima kada takve skupove organiziraju sami Židovi, a ističu i primjer Izraelke koja je uhićena samo zato što je držala transparent koji osuđuje rat. 

Potpisnici ovog apela za mir i slobodu izražavanja, napominju kako se sve to radi pod izlikom zaštite Židova, a da oni kao Židovi odbacuju takav izgovor za rasističko nasilje i izražavaju punu solidarnost sa svojim „arapskim, muslimanskim i posebno palestinskim susjedima“. Također upozoravaju da ih plaši „prevladavajuća atmosfera rasizma i ksenofobije u Njemačkoj, koja ide ruku pod ruku s kompulzivnim i paternalističkim filosemitizmom“. Pri tom ističu podatak kako je u velika većina zločina s antisemitskom pozadinom u Njemačkoj počinjena od strane njemačke ekstremističke desnice.

U pismu se, uz „snažnu osudu“ Hamasovih napada na Izrael i izraelskog ubijanja civila u Gazi, navodi kako Njemačka trenutnim zabranama okupljanja želi popraviti njemačku povijest, ali da postoji veći rizik da će to rezultirati njenim ponavljanjem. Napominju kako su njemačke kulturne elite ujedinjene u šutnji o ovom problemu, a potpisnici posebno odbacuju izjednačavanje antisemitizma i svake kritike države Izrael.

Pismo židovskih intelektualaca u hrvatskom prijevodu s njemačkog u nastavku donosimo u cijelosti …

"Mi, dolje potpisani židovski umjetnici, pisci i znanstvenici koji živimo u Njemačkoj, ovim pismom osuđujemo uznemirujuće akcije usmjerene protiv demokratske javnosti nakon užasnih činova nasilja u Izraelu i Palestini ovog mjeseca. 

Nema opravdanja za namjerne napade Hamasa na civile. Bezrezervno osuđujemo terorističke napade na civile u Izraelu. Mnogi od nas imaju obitelj i prijatelje u Izraelu koji su izravno pogođeni ovim nasiljem. Jednakom snagom osuđujemo i ubijanje civila u Gazi. 

Posljednjih tjedana državne i gradske vlasti diljem Njemačke zabranile su javna okupljanja za koja se sumnja da će iskazati simpatije prema Palestincima. Ove represije zahvaćaju i demonstracije kao što su “Mladi protiv rasizma” i “Židovi u Berlinu protiv nasilja na Bliskom istoku”. U jednom posebno apsurdnom slučaju, Izraelka Židovka uhićena je jer je držala natpis koji osuđuje rat što ga njezina zemlja vodi.

Policija nije pružila nikakvo vjerodostojno obrazloženje ovih odluka. Gotovo sva otkazivanja, uključujući i zabrane okupljanja organiziranih od strane židovskih skupina, policija je djelomično pokušala opravdati "neposrednim rizikom" od "huškačkih, antisemitskih uzvika". Ove tvrdnje, vjerujemo, služe za suzbijanje legitimnog nenasilnog političkog izražavanja koje može uključivati kritike Izraela.

Pokušaj civila da se odupru ovim proizvoljnim ograničenjima nailaze na neselektivnu brutalnost. Vlasti su ciljale ljude koji su migranti diljem Njemačke, uznemiravajući, uhićujući i premlaćujući civile, često sa vrlo slabim izlikama. 

U Berlinu, četvrt Neukölln, koja je dom za brojnu tursku i arapsku zajednicu, sada je područje pod okupacijom policije. Blindirani kombiji i naoružana interventna policija patroliraju ulicama tražeći spontane iskaze podrške Palestincima ili simbole palestinskog identiteta. Pješake guraju po pločnicima i napadaju suzavcem. Djecu se nemilosrdno napada i hapsi. Među uhićenima su i poznati sirijski i palestinski aktivisti.

Škole su zabranile palestinske zastave i tradicionalne palestinske marame, a iako su ti predmeti zakonski dopušteni u javnosti, njihovo posjedovanje izaziva policijsko nasilje i uhićenja. Ranije ove godine, berlinski policajci priznali su na sudu da su u suzbijanju prosvjeda ciljali na civile koji su se "isticali" po tome što su nosili boje palestinske zastave ili šalove povezane s palestinskom solidarnosti. Snimljeni dokazi sugeriraju da je to i dalje slučaj i da rasna pristranost igra značajnu ulogu u ciljanju osumnjičenika.

Ova kršenja građanskih prava teško da izazivaju negodovanje među njemačkim kulturnim elitama. Glavne kulturne institucije skoro da su se sinkronizirale u šutnji jer su otkazale predstave koje se bave ovim sukobom i oduzele pravo slobode govora osobama koje bi mogle kritizirati postupke Izraela - ili koje su jednostavno Palestinke i Palestinci. Ova dobrovoljna autocenzura stvorila je klimu straha, ljutnje i šutnje. Sve se to radi pod izlikom zaštite Židova i podrške državi Izrael.

Kao Židovi, odbacujemo ovaj izgovor za rasističko nasilje i izražavamo punu solidarnost s našim arapskim, muslimanskim i posebno palestinskim susjedima. Odbijamo živjeti u strahu od predrasuda. Ono što nas plaši je prevladavajuća atmosfera rasizma i ksenofobije u Njemačkoj, koja ide ruku pod ruku s kompulzivnim i paternalističkim filosemitizmom. 

Osobito odbacujemo izjednačavanje antisemitizma i svake kritike države Izrael. U isto vrijeme kada se suzbija većina oblika nenasilnog otpora za Gazu, događaju se i antisemitski činovi nasilja i zastrašivanja: Molotovljev koktel bačen na sinagogu; Davidove zvijezde iscrtane na vratima židovskih domova. Motivi ovih neopravdanih antisemitskih zločina i njihovi počinitelji ostaju nepoznati.

Međutim, jedno je jasno: Židove ne čini sigurnijima ako Njemačka uskrati pravo na javno izražavanje žalosti za životima izgubljenim u Gazi. Židovi su već ranjiva manjina; neki Izraelci navode da se boje govoriti hebrejski na ulici. Zabrane prosvjeda i njihovo nasilno provođenje samo izazivaju i mogu prouzrokovati nasilje.

Osuđujemo da opažena prijetnja koju navodno predstavljaju takva okupljanja izokreću stvarnu prijetnju životu Židova u Njemačkoj, gdje je, prema Saveznoj policiji, "velika većina" antisemitskih zločina - oko 84 posto - počinjena od strane njemačke ekstremističke desnice. 

Zabranama okupljanja želi se pokušati popraviti njemačku povijest, no postoji veći rizik da će to rezultirati njenim ponavljanjem.

Neslaganje je preduvjet za svako slobodno i demokratsko društvo. Sloboda je, napisala je Rosa Luxemburg, "uvijek sloboda neistomišljenika". Bojimo se da je s trenutnim gušenjem slobode izražavanja, atmosfera u Njemačkoj postala opasnija – i za Židove i za muslimane podjednako – nego u bilo kojem trenutku u novijoj povijesti zemlje. Osuđujemo ova djela koja su počinjena u naše ime.

Pozivamo Njemačku da poštuje vlastite obveze u pitanjima slobode izražavanja i prava na okupljanje, kao što je sadržano u Ustavu, koji počinje na sljedeći način: “Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Njihovo poštivanje i zaštita obveza je svih državnih tijela.”

Potpisali su: 

Yoav Admoni, umjetnik

Abigail Akavia

Hila Amit, književnica i učiteljica 

Maja Avnat, znanstvenica 

Lyu Azbel, profesor

Gilad Baram, producent i fotograf

Yossi Bartal

Alice Bayandin, fotografkinja i producentica

Eliana Ben-David

Anna Berlin, umjetnica

Sanders Isaac Bernstein, književnik

Adam Berry, fotoreporter i televizijski producent

Jackson Beyda, umjetnik

Julia Bosson, književnica

Ethan Braun, skladatelj

Candice Breitz, umjetnica

Adam Broomberg, umjetnik

Jeffrey Arlo Braun

Noam Brusilovsky, kazališni radnik i radio novinar    

Cristina Burack

Dalia Castel, producentica

Alexander Theodore Moshe Cocotas, književnik i fotograf

Eli Cohen, plesač

Zoe Cooper, književnik

Miriam Maimouni Dayan, književnica i umjetnica

Dana Dimant, producentica

Emily Dische-Becker

Esther Dischereit, književnica

Tomer Dotan-Dreyfus, književnik

Shelley Etkin, umjetnica

Emet Ezell

Deborah Feldman, književnica

Sylvia Finzi

Erica Fischer, književnica

Nimrod Flaschenberg

Ruth Fruchtman, književnica

Olivia Giovetti, književnica i kulturni kritičar

Harry Glass, kustos

William Noah Glucroft

A.J. Goldmann, književnik i fotograf

Jason Goldmann

Noam Gorbat, producent

Avery Gosfield

Max Haiven, profesor

Yara Haskiel, umjetnica

Iris Hefets, psihoanalitičarka i autorica

Marc Herbst

Wieland Hoban, skladatelj i prevoditelj 

Sam Hunter, scenarist/redatelj

Alma Itzhaky, umjetnica i književnica 

Eliana Pliskin Jacobs

Eugene Jarecki

Roni Katz, koreograf i plesač

Marett Katalin Klahn

Michaela Kobsa-Mark, producentica dokumentarnih filmova

David Krippendorff, umjetnik

Quill R. Kukla, filozof

Sara Krumminga

Jenna Krumminga, književnica i povjesničarka 

Matt Lambert, umjetnik

Na'ama Landau, producentica

Elad Lapidot, profesor

Danny Lash, glazbenik

Shai Levy, producent i fotograf

Eliza Levinson, novinarka i književnica

Rapha Linden, književnik 

Adi Liraz, umjetnik

Anna Lublina

Sasha Lurje

Roni Mann, profesor

Ben Mauk, književnik

Lee Méir, koreograf

Dovrat Meron

Aaron Miller, znanstvenik i umjetnik

Ben Miller

Carolyn Mimran

Shana Minkin, znanstvenica

Susan Neiman, filozofkinja

Gilad Nir, filozof

Ben Osborn, glazbenik i pisac

Rachel Pafe, spisateljica i istraživačica

Peaches, glazbenik*ica

Siena Powers, umjetnica i književnica

Udi Raz

Aurelie Richards, likovni pedagog

Kari Leigh Rosenfeld

Liz Rosenfeld

Ryan Ruby, književnik

Rebecca Rukeyser, književnica

Alon Sahar

Tamara Saphir

Eran Schaerf

Anne Schechner

Oded Schechter, znanstvenik 

Jake Schneider

Ali Schwartz

Cari Sekendur, dizajnerica

Yael Sela (Teichler), povjesničarka

Mati Shemoelof, pjesnik i književnik

Maya Steinberg, producentica

Robert Yerachmiel Sniderman, pjesnik i umjetnik

Avinoam J. Stillman

Virgil B/G Taylor

Tanya Ury, umjetnica i spisateljica

Ian Waelder, umjetnik i nakladnik

Rachel Wells, izvođač i producentica

Sarah Woolf

Yehudit Yinhar

Sivan Ben Yishai, književnik

Dafna Zalonis, umjetnica

Za Lupiga.Com s njemačkog preveo Matija Krivošić

(zurnal.info)