Zahtjev za članstvo u EU nije kompleksan, ali mora biti kredibilan

Formalna procedura podnošenja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji nije kompleksna i proceduralno ne traje dugo. Zahtjev za članstvo ima formu kraćeg pisma koje se šalje najviše pozicioniranom predstavniku zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom. 

Ovo je u razgovoru za Fenu izjavila direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić, u povodu najava nekih bh. zvaničnika da je moguće da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo do juna ove godine, te činjenice da je susjedna Srbija ove sedmice dobila kandidatski status, dok će Hrvatska naredne godine postati punopravna članica EU.

- Nakon što zahtjev razmotri i prihvati Vijeće EU, ono zadužuje Evropsku komisiju da izradi mišljenje (tzv. avi) o spremnosti države da ispuni kriterije za članstvo. U tu svrhu Evropska komisija državi koja je podnijela zahtjev šalje upitnik s više hiljada pitanja na osnovu čijih odgovora izrađuje spomenuto mišljenje i što je osnov da Evropsko vijeće zemlji dodijeli kandidatski status. Vrijeme koje protekne od trenutka dostave upitnika do dobijanja statusa kandidata veoma se razlikuje od slučaja do slučaja i u prosjeku traje godinu i po, pojašnjava Savić.

Bosnu i Hercegovinu sve ovo vrijeme formalno ništa ne sprječava da podnese zahtjev za članstvo. Ali da bi on bio kredibilan, odnosno razmotren, Vijeće EU je u martu prethodne godine definiralo uvjete. Dva od tri su ispunjena. Riječ je o usvajanju Zakona o sistemu državne pomoći i Zakona o popisu stanovništva. Preostali uvjet je postizanje kredibilnog napora u provođenju Odluke Suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci". 

Mješovita parlamentarna komisija na ovom intenzivno radi, a ocjenu kredibilnosti napora dat će Evropska unija. U međuvremenu je formirano i Vijeće ministara BiH u skladu s rezultatima izbora 2010. i dodatni uvjeti u vezi s podnošenjem kredibilnog zahtjeva se ne očekuju, navodi Savić.

Upitana koji su to prioriteti na evroatlantskom putu BiH nakon što je konačno formirano Vijeće ministara BiH te riješeno nekoliko spornih pitanja koja su bila prepreka na evropskom putu, Savić je rekla da je pregled prioriteta u narednim mjesecima izdvojen  u pismu komesara za proširenje EU  Štefana Fülea iz novembra prošle godine, na osnovu kojeg je pripremljen  Akcioni plan za adresiranje Mape puta. 

- Neki od tih prioriteta odnose se na postizanje kredibilnog napora u provođenju odluke Suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci", usvajanje globalnog fiskalnog okvira za period 2012.-2014. godine, unapređenje strukture koordinacije evropskih poslova, usvajanje Strategije socijalne inkluzije na državnom i nivou Republike Srpske, reduciranje fenomena "dvije škole pod jednim krovom", nastavak transpozicije pravne stečevine Evropske unije u domaće zakonodavstvo i niz aktivnosti u domenu razvoja malih i srednjih preduzeća, borbe protiv korupcije i pranja novca, infrastrukture kvaliteta i energetike, kaže direktorica DEI-a. 

Neki od ovih prioriteta podržani su i u okviru procesa programiranja pretpristupne pomoći (IPA) za 2012. i 2013. godinu.
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Direkcije na sjednici od 23. februara usvojilo Akcioni plan za adresiranje Mape puta i zadužilo Direkciju da ovaj dokument dostavi Vladi Republike Srpske, Vladi Federacije BiH te Vladi Brčko Distrikta BiH na izjašnjenje. 

Pred BiH je i zadatak da poduzme adekvatne mjere da bi se spriječile eventualne negativne posljedice skorog ulaska Hrvatske u EU. Direktorica Savić navodi da su zaključcima Informacije o procjeni implikacija ulaska Hrvatske u EU, koju je Vijeće ministara na prijedlog Direkcije usvojilo u oktobru  prošle godine, nadležne institucije zadužene da preduzmu aktivnosti u vezi s implikacijama ulaska Hrvatske u EU. 

Neke od njih su i poduzete, a odnose se na stvaranje potrebnih uvjeta za funkcioniranje graničnog inspekcijskog prijelaza Gradiška, modifikaciju glavnog projekta izgradnje graničnog prijelaza Bijača, te sazivanje sjednice Međudržavnog vijeća BiH - Hrvatska da bi se na najvišem nivou dao podsticaj rješavanju svih otvorenih pitanja između dvije zemlje. 

Također, donijeta je odluka o ratifikaciji Ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske.

- U ovoj informaciji identificirano je da se posljedice pristupanja Hrvatske EU očekuju u oblastima imovinskopravnih odnosa, pogranične problematike, inspekcijskih graničnih službi, trgovinskih odnosa, saobraćaja, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i penzija, te elektroenergetike, upozorava Savić.

Osim toga, u saradnji s nadležnim institucijama na svim nivoima, Direkcija je izradila i Akcioni plan za za prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji. 

On sadrži konkretne aktivnosti, nadležne institucije, odnosno nosioce aktivnosti, rokove izvršenja, te konstatuje da li su osigurana i koliko iznose nedostajuća finansijska sredstva za realizaciju aktivnosti. Akcioni plan je upućen Vijeću ministara na usvajanje i prema najavi bit će razmatran na narednoj sjednici, kazala je Feni direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić.

(Fena)