Istražujemo
Kako do posla u javnim ustanovama: Zapošljavanja bez konkursa, skrivanje podataka, upotreba diskrecionih ovlaštenja
Monitoring o načinu zapošljavanja u javnom sektoru Antikorupcijske mreže u BiH – ACCOUNT pokazao je da poslodavci u javnom sektoru zapošljavaju veliki broj osoba bez javnog oglasa. Javnost je potpuno isključena iz procesa zapošljavanja i uglavnom dobije informacije kada je cijeli proces završen
Prema članu 118. Zakona o radu FBiH poslodavci imaju mogućnost da uz saglasnost Sindikata preduzeća donesu i objave pravilnike o radu javnih preduzeća i ustanova. Zakon omogućuje i da uređuju posebne uvjete pri zapošljavanju.
Javna je tajna da se u velikom broju javnih preduzeća u FBiH u sindikatima nalaze osobe od povjerenja uprave uz čiju se saglasnost donose pravilnici o radu u kojima kao mogućnost stoji zapošljavanje bez konkursa.
Monitoring o načinu zapošljavanja u javnom sektoru ACCOUNT-a koji je provođen na području tri kantona: Kantona 10, Hercegovačko-neretvanoskog kantona, te Tuzlanskog kantona pokazao je da poslodavci u javnom sektoru često zapošljavaju bez javnog oglasa tumačeći zakon kako im odgovara i tvrdeći da je prijem radnika vršen u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu preduzeća.
Cjelokupan proces zapošljavanja odvija se samo između dvije osobe: direktora javne ustanove ili javnog preduzeća i osobe koja treba biti primljena na određeno radno mjesto. Javnost je potpuno isključena iz ovog procesa i uglavnom dobije informacije kada je cijeli proces završen i osoba potpiše ugovor o radu.
Zakon o radu FBiH zabranjuje diskriminaciju u zapošljavanju i pristupu radnim mjestima. U članu 8. stav 1. definira „zabranu diskriminacije lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo“.
Monitoring ACCOUNT-a pokazao je da se u praksi član Zakona o radu FBiH koji zabranjuje diskriminaciju, po pravilu krši. Zapošljavanjem određene osobe bez raspisivanja javnog oglasa, sve ostale osobe, koje traže zaposlenje, koje ispunjavaju uslove, a nemaju pravo pristupa radnom mjestu na identičan način, stavljaju se direktno u nepovoljniji položaj, tj. nad njima se vrši diskriminacija, koja je također zabranjena i Zakonom o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine.
Tokom istraživanja upućeni su zahtjevi za slobodan pristup informacijama na adrese 263 javne institucije – javne ustanove, javna preduzeća i organe državne uprave. Na zahtjeve je odgovorilo samo 77 institucija, i to: 37 kantonalnih i 40 općinskih.
Samo nekolicina je odgovorila na pitanja o načinu zapošljavanja i raspisivanja javnih konkursa prilikom popunjavanja upražnjenih radnih mjesta.
„Ukupno 23 institucije od 34 koje su dale odgovor na ovo pitanje, navelo je da ne raspisuju javne oglase, nego vrše direktna zapošljavanja, bez dodatnog obrazloženja na koji način dolaze do saznanja o licima koja zapošljavaju, što navodi na sumnju u postojanje korupcije prilikom zapošljavanja“, kaže za Žurnal Zulka Baljak, izvršna direktorica Centra za građansku suradnju Livno koja je radila na navedenom istraživanju.
Istraživanje je pokazalo i to da niti jedna od 69 žalbi upućenih od strane učesnika javne konkursne/oglasne procedure nije riješena u korist njenog podnosioca.
„Javne ustanove/institucije/poduzeća, i na kantonalnom i na općinskom nivou, kriju podatke o učestalosti upotrebe diskrecionih ovlaštenja i broju zaposlenih na temelju diskrecione odluke rukovodioca“, dodaje Baljak.
Jedna od institucija koja se nakon upućenih pitanja pozvala na tajnost podataka u dijelu koji se odnosi za konkursnu proceduru, je JP Elektroprivreda HZHB. Podsjetimo, Žurnal je sredinom prošle godine objavio tekst o zapošljavanju 208 radnika u Elektroprivredu HZHB bez ikakve konkursne procedure.
„Samo u 46 institucija zaposleno je 566 osoba. Ako uzmemo u obzir da je istraživanje provedeno samo u 3 kantona, te da 186 institucija nije dalo nikakav odgovor na zahtjeve, vidljive su razmjere netransparentnosti postupka zapošljavanja u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini. Radi se o desetinama hiljada osoba na godišnjem nivou, o kojima javnost nema nikakvog uvida u njihovu stručnost, niti kriterije na osnovu kojih su ove osobe zaposlene i primaju platu iz budžeta, koji se pune novcem građana“, navodi se između ostalog u istraživanju.
Iz Javng preduzeća „Šume Tuzlanskog kantona“ navode da su u ovom periodu zaposlili 50 radnika na određeno vrijeme. Od tog broja, zaposleno je 20 pripravnika i to sufinansiranjem Federalnog zavoda za zapošljavanje po Programu Prvo radno iskustvo. Oglasi niti za jedno od 50 radnih mjesta nisu raspisani, a u obrazloženju je navedeno da je „prijem radnika vršen u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu ovog preduzeća“.
JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla naveo je da je u periodu 01.05.2017. – 01.05.2018. godine u radni odnos primljeno 92 radnika. Prijem 2 radnika izvršen je posredstvom Službe za zapošljavanje TK, dok za prijem ostalih 90 nije raspisan javni oglas.
JU Dom zdravlja Konjic odgovora da za usposlenih 8 radnika, nije objavljen konkurs. U obrazloženju su naveli:
„Statutom J.U. Dom zdravlja Konjic i Pravilnikom o rad J.U. Dom zdravlja Konjic, koji je usklađen sa Zakonom o radu FBiH, a propisuje alternativne mogućnosti direktora na koji način može da osigura popunjavanje upražnjenih radnih mjesta uključujući i direktnu ponudu zaključivanja ugovora o radu, nije propisana obaveza raspisivanja konkursa za prijem radnika u radni odnos".
„Kada je u pitanju proces zapošljavanja u javnim institucijama, ovakvom vrstom pravilnika o radu praktično se legalizuju potencijalne nezakonite radnje, tj. krivična djela, kao što je, naprimjer, nezakonito posredovanje, zloupotreba službenog položaja i ovlasti, nesavjestan radu u službi, primanje i davanje dara i drugih oblika koristi, djela iznude itd“, navodi se u istraživanju.
ACCOUNT je izradio Model pravilnika za zapošljavanje u javnoj službi, koji je primjenjiv u svim javnim institucijama, ustanovama i preduzećima. Primjenom ovog Modela pravilnika ukidaju se diskreciona ovlaštenja i proces zapošljavanja čini transparentnim i poštenim. Helsinški odbor za ljudska prava kao članica Accounta predlagao je ovaj Model vladama HBŽ i TK. Nije prihvaćeno.
„Model pravilnika koji je izrađen u okviru mreže Account naišao je na dozu nerazumjevanja i ignorisanja. Očigledno je da određenim institucijama odgovara da primjenjuju postojeće propise. Neki Kantoni čak nemaju odgovarajuće propise i zapošljavaju ljude mimo bilo kakvih konkursa i procedura. Najčešće opravdanje je bilo odsustvo neke veće političke volje, te da moramo sačekati da se pokrenu neke reforme koje uređuju tu oblast i da tek onda možemo nešto konkretnije raditi kada su u pitanju kantonalni i lokalni nivoi“, kaže za Žurnal Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Podsjećamo na neke od tekstova Žurnala u kojima smo ukazivali na zapošljavanje bez konkursa u Kantonu 10, Hercegovačko-neretvanoskom kantonu i Tuzlanskom kantonu:
http://www.zurnal.info/novost/20483/u-elektroprivredu-hzhb-bez-konkursa-zaposleno-208-radnika
http://www.zurnal.info/novost/21053/zaposlio-sestru-brata-snahe-zetove-i-vecinu-prijatelja
http://www.zurnal.info/novost/20556/ministar-mihaljevic-i-10-bracnih-drugova
http://www.zurnal.info/novost/20638/otidi-kod-borjane-na-razgovor-i-samo-izrazi-svoju-zelju
http://www.zurnal.info/novost/19886/objavljujemo-ko-je-bez-konkursa-zaposlen-u-tuzlanskom-kantonu
(zurnal.info)
