UKAZIVALA NA NEZAKONITOSTI: Zašto niko nije zaštitio Danijelu Novaković?!

Iako se o njima sve više priča, zviždači u BiH su i dalje rijetka pojava. Bivši Pravobranilac RS Danijela Novaković, iako nije imala takav status, spada u pomenutu kategoriju jer je progovorila o nezakonitostima koje se dešavaju u instituciji koju je vodila. Zbog svoje borbe za pravdu, bila je, kako je i sama priznala, žrtva prijetnji, koje su drastično pogoršale njeno zdravstveno stanje. Nažalost, niko je, i nakon javnog progovaranja, nije zaštitio.

Na ono na šta je ukazivala i protiv čega se borila, te način kako joj se sve vratilo, posvećena je nedovoljna pažnja, kako medija, tako i javnih ličnosti Bosne i Hercegovine. Nedavno hapšenje njenog bivšeg zamjenika Mirka Stojčinovića, kojeg je i optužila za prijetnje, samo je zakašnjeli dokaz da je sve vrijeme bila u pravu, ali da među odgovornim nije bilo zainteresovanih da čuju njene riječi.

Politički potres

Novakovića je na poziciju Pravobranioca izabrana sredinom jula 2015. godine, sa funkcije načelnika odjeljenja pravnih poslova u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora. Prije pomenute dužnosti, bila je na čelu banjalučkog Pravobranilaštva, a jedno vrijeme i na poziciji pomoćnika ministra finansija RS.

Nije se često pojavljivala u medijima, svojim poslom se bavila bez suvišnog eksponiranja, pa su do decembra prošle godine samo rijetki znali ko je ona zapravo. Međutim, samo jedno skupštinsko zasjedanje, i njen govor pred poslanicima Narodne skupštine RS, učinilo ju je prepoznatljivim licem, čak i za neupućeniji dio javnosti, kada su dnevno-politička zbivanja u pitanju.

Naime, na završnoj sjednici NS RS za 2016. godinu, u obraćanju poslanicima, Novakovićeva je napravila pravi politički potres, ukazavši na niz nepravilnosti u radu institucije na čijem je čelu bila. Priznala je, takođe, da joj je zamjenik pravobranioca Mirko Stojčinović prijetio te sabotirao u brojnim predmetima. Istakla je da su joj prijetnje primarno upućene zbog njenog insistiranja da bude ispoštovana zakonska procedura u slučaju 30 dunuma zemljišta banjalučke Poljoprivredne škole. Novakovićeva je insistirala da se postupi u skladu sa zahtjevom Gradske uprave Banjaluka, te zaštiti gradska imovina. Takođe, podnijela je i inicijativu za Stojčinovićevo razrješenje. Ukazala je i na nezakonitosti u slučajevima zemljišta na kojem se nalazi Radnički univerzitet, te zemljišta u blizini Banjalučkog velesajma, o čemu je naš portal nedavno pisao.

Suprotno logici, ali svojstveno društvu u kojem živimo, na njene riječi o tome da joj je prijećeno niko od nadležnih nije reagovao. Nakon pritisaka, koji su bili evidentni, Novakovićeva pomenute prijetnje Stojčinovića naknadno podvlači pod „pijanske“, a vrlo brzo podnosi i ostavku sa čela Pravobranilaštva RS zbog, kako je navela, prelaska na novu dužnost. Nesporno je da je njena ostavka bila iznuđena.

Naglo pogoršanje zdravstvenog stanja

Ipak, ministar pravde u Vladi RS Anton Kasipović, u svojim medijskim istupima, tvrdio je da nisu tačne informacije o pritiscima vrha vlasti da se Danijela Novaković smijeni. Kako bilo, Komisija za izbor i imenovanje NS RS prihvatila je 15. februara ostavke Novakovićeve i Stojčinovića. U obrazloženju ostavke Stojčinović je licemjerno napisao da je „posao obavljao stručno, profesionalno i časno, vodeći računa o interesima RS i grada Banjaluka“.

Iznenada, samo tri dana kasnije, medije je preplavila vijest  o pogoršanju zdravstvenog stanja Novakovićeve, koja je primljena u Univerzitetsko klinički centar RS, kao hitan slučaj, 18. februara, oko 5.10 časova. Kako je tada saopšteno, razlog drastičnog zdravstvenog pogoršanja bilo je krvarenje na mozgu, kao posljedica problema na krvnim sudovima.

Nakon obavljenih pretraga njenog zdravstvenog stanja, Novakovićeva je premještena iz UKC RS na dalje liječenje u Klinički centar Srbije. U Banjaluci je ponovo hospitalizovana 30. marta, gdje je ostala do 6. aprila, kada je preminula.

Stojčinović je, sa druge strane, bez većih posljedica zaposjeo novu funkciju. Sredinom maja, Vlada RS imenovala ga je za pomoćnika direktora za poslove nadzora u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP), što je u javnosti sa negodovanjem prihvaćeno. Stojčinovića je za ovu funkciju Vladi RS predložila Agencija za državnu upravu RS nakon obavljenih intervjua sa pet kandidata koji su ispunjavali uslove propisane konkursom. Činilo se sve idilično po njega do početka jula, kada je Stojčinović uhapšen, a istraga u kojoj će se utvrđivati njegova odgovornost u višemilionskim gubicima koje je grad pretrpio, je u toku.

Žrtva režima

Nakon objave o preranoj smrti Novakovićeve, među prvima se oglasio poslanik u NS RS Adam Šukalo, koji je na svom tviter nalogu napisao da je bivši Pravobranilac RS „žrtva režima Srpske“.  Nakon tri mjeseca, pitali smo ga da li i danas stoji iza napisanih riječi.

– Apsolutno! Nažalost, morao sam da izreknem tako tešku kvalifikaciju, ali ona je apsolutno tačna. Danijela Novaković je u vršila svoju dužnost na zakonom propisan način, ukazujući na protivpravnosti i izvršenja krivičnih djela. Na nju je izvršen pritisak koji se mora kvalifikovati mnogo više od bilo kakvog mobinga. Ona je u klasičnom smislu riječi, s obzirom na to da imamo usvojen zakon o uzbunjivačima, bila uzbunjivač iz sistema, koju niko nije zaštitio! U njenom slučaju Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Ministarstvo pravde RS niti nadležno Tužilaštvo nisu uradili svoj dio posla. Oni su morali zaštititi gospođu Novaković a onda u istom danu procesuirati sporne predmete, a ne da to urade pola godine kasnije – rekao je u razgovoru za portal eTrafika Šukalo.

Nažalost, Novakovićeva je podlegla, a zdravstveno pogoršanje koje je uslijedilo u njenom slučaju, smatra naš sagovornik, sigurno je u direktnoj vezi sa pritiscima sa kojima se nosila.

– Zbog toga, svi prethodno imenovani nose dio odgovornosti, i to ne samo moralnu, već i zakonsku, što nisu spriječili ovako nešto – kaže Šukalo.

Komentarišući Stojčinovićev prelazak iz Pravobranilaštva u RUGIP, Šukalo kaže da je pomenuti prešao na poziciju koja je u istoj sferi kao i njegova prethodna, zbog koje je trenutno u pritvoru.

– To je pozicija u sferi građevinske i zemljišno-knjižne mafije. On je samo klasičnim političkim interesnim rokadama postavljen na drugu poziciju gdje je trebao raditi vrlo slične poslove, odnosno završavati ih. U ovom slučaju on je onemogućavao da se eventualna šteta spriječi a na novoj poziciji je trebao biti neko ko je trebao uknjižavati nelegalno stečenu imovinu, odnosno obezbjeđivati takvu vrstu priče. Prema tome, to je jedno klupko koje bi se moglo početi odmotavati ali ako pod broj jedan bude postojalo tužilačke volje u predmetnom slučaju. On treba da posluži kao primjer jednom opštem obrascu u kontekstu priče drugih kriminalnih privatizacija i prometovanja koje smo imali u Republici Srpskoj – kaže naš sagovornik.

Šukalo tvrdi da Stojčinovićeva zaleđina seže do samih vrhova vlasti Srpske, te da je to evidentno.

– Nisam sklon da nekoga direktno optužujem već smatram da svako u RS treba da radi svoj posao kako je zakonom propisan. U ovom slučaju to je slučaj za Tužilaštvo. Intervencijom koju sam imao kao narodni poslanik sa grupom kolega iz Antikorupcionog poslaničkog kluba, predložili smo amandman, koji je i usvojen te sada čekamo stupanje na snagu Krivičnog zakonika RS. On sada definiše da tužioci i sudije u RS mogu u vršenju službene dužnosti odgovarati i krivično. Do sada to nije bilo moguće – naglašava Šukalo.

Jasno je, nastavlja on, ako se u slučaju Stojčinovića ne bude radilo u skladu sa važećim zakonskim propisima i ako ne bude došlo do podizanja optužnica, da je riječ o zloupotrebi.

– Ako dođe do takvog raspleta, sljedeći korak je podizanje optužnice protiv tužilaca koji opstruišu takve istrage – kaže naš sagovormik.

Šukalo dodaje i da su dosadašnje banjalučke vlasti mogle više uraditi kada je riječ o mnogobrojnim primjerima otimanja gradskog zemljišta.

– Čini mi se da su i gradske vlasti izabrale ovaj model kao testni. Ako tužilačka volja bude išla u pravcu podizanja optužnica, onda će Gradska uprava i gradonačelnik morati i u drugim slučajevima, gdje je oteto na stotine miliona maraka vrijednog građevinskog zemljišta, ući u određene revizije i tužilačke postupke koji će poništavati protivzakonite ugovore koji su na isti ili sličan način došli u posjed tajkuna u Banjaluci. Inače, to je osinje gnijezdo! Kao što vidite, ko o tome govori, radi ili pokuša spriječiti može završiti kao pokojna gospođa Novaković – rekao je Šukalo.

Novakovićeva sve vrijeme bila u pravu

Podsjećamo, političku scenu RS, nakon javnog istupa Novakovićeve na sjednici NS RS, dodatno je uzdrmalo pismo gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića ministru pravde RS Antonu Kasipoviću, u kojem je iznio niz optužbi protiv Stojčinovića, kojeg je optužio da je nanio višemilionsku štetu gradu na Vrbasu. Radojičić je u pismu naveo i nekoliko konkretnih predmeta u kojima je, kako je naveo, grad pretrpio ogromne gubitke, a do kojih je došlo zbog nepravovremene Stojčinovićeve rekacije.  Među njima je već pomenuti spor oko zemljišta Poljoprivredne škole, upravni spor oko nekretnina u naseljima Lazarevo, Drakulić i Derviši, zgradom Radničkog univerziteta, te poslovnim prostorom u Ulici Milana Tepića.

Pobrojao je i više slučajeva u kojim je Stojčinović propustio da, u ime Grada, u propisanom roku uloži žalbu, što bi, kako tvrdi, moglo imati milionske posljedice po gradsku kasu. U tom smislu, izdvojio je slučaj sa zemljištem na Zapadnom tranzitu, vrijednim 640 000 KM.

– Stojčinović se, bez znanja grada i bilo kakvih konsultacija, odrekao i protivtužbe protiv „Binga“, u sporu vrijednom 20 miliona KM. Svi pobrojani predmeti imaju za posljedicu imovinsku štetu za Grad. Iz postupanja banjalučkog Pravobranilaštva stiče se utisak da ovaj organ nije opredjeljen da štiti interese grada na zakonit način – poručio je Radojičić Kasipoviću.

U pismu Kasipoviću, Radojičić je ukazao da banjalučko Pravobranilaštvo često samostalno donosi odluke u kojima zastupa Grad, a da se pritom uopšte ne konsultuje sa gradskim vlastima. Stojčinović je, navodi, propuštao rokove za žalbe na više presuda, koje bi mogle imati milionske posljedice po gradsku kasu.

Hapšenje Stojčinovića, i navedeni sporni predmeti zbog kojih je do njega i došlo, pokazali su da je Danijela Novaković od prvog dana bila u pravu, ali da kao pojedinac, nije uspjela da se nosi sa sistemom, koji je ostao gluh na njene riječi.

„Ne branite me, napadajte me javno“

Pored gradonačelnika Banjaluke, o Stojčinovićevim vezama sa kriminalnim krugovima godinama govore i brojni opozicioni političari, a poslanik u NS RS Dragan Čavić je najglasniji.

– Mirko Stojičinović je prijetio Danijeli Novaković i ona je završila u bolnici. To se može provjeriti na neurologiji u UKC RS. Svjedok sam svega. Tada me zamolila: Nemojte, molim vas, gospodine Čaviću, da više govorite i da hvalite moj rad, napadnite me javno – bio je direktan u svojim javnim obraćanjima Čavić.

Čavić je nedavno naveo da je smrt Novakovićeve „tragičan ishod manipulacija sa gradskim građevinskim zemljištem“.

– Imamo smrt jedne časne i dobre žene Danijele Novaković u čijoj su smrti učestvovali oni koji su joj prijetili. Svjedok sam tih prijetnji, meni se žalila. Na moje izlaganje u NS RS kad je razmatran izvještaj o radu Pravobranilaštva, ona je potvrdila da joj je prijetio Mirko Stojčinović. Doduše, ona je to ublažila i rekla da je u pitanju “pijanska“. Taj dan kada joj je prijetio završila je na neurologiji prvi put. Kasnije ju je zadesio fatalni zdravstveni problem zbog koga je preminula. Niko nije uhom mrdnuo da istraži te prijetnje – jasan je Čavić.

Čavićev stranački kolega i poslanik u NS RS Zdravko Krsmanović za portal eTrafika ističe da je bio prisutan na prošlogodišnjoj sjednici na kojoj je Novakovićeva pričala o svemu gore pomenutom, te da mu je ona izgledala „kao iz drugog svijeta“.

– Gospođa Novaković mi je tada zaista djelovala kao da je iz nekog drugog svijeta. Djelovala je toliko čisto, toliko pošteno, da mi nikako nije bilo jasno kako nije shvatala u kakvom okruženju treba da funkcioniše i radi i kako nije vidjela šta joj se sprema. To je jednostavno mafijaška struktura čiji je Mirko Stojčinović samo jedan pipak. Njegovo hapšenje je toliko prodrmalo pomenutu strukturu, mnogi su iz tog kruga počeli da strijepe. Boje se jer je krenuo obračun unutar vladajućeg režima, vladajuće kriminalne organizacije – ističe Krsmanović za naš portal.

Očito je da je sve ono o čemu se pričalo, kaže naš sagovornik, od Poljoprivrednoj škole do nekretnina u Gospodskoj ulici, i zvanično potvrđeno kao osnovano.

– Samo prođite i pogledajte vlasnike nekretnina u Gospodskoj ulici i načina na koji su do njih došli, kupovinom poslovnih prostora firmi koje su registrovane u Federaciji BiH i vidjećete da je to sve jedan kriminal sačinjen u organizaciji notari, advokati, sudije, Godetska uprava itd.  U suštini kompletna RS, njene bitne lokacije su preknjižene jednom mafijaškom organizacijom čije sjedište se nalazi u Republičkoj geodetskoj upravi a čiji je politički pokrovitelj predsjednik RS Milorad Dodik sa svojim kumovima i bratijom.  Oni RS smatraju svojim privatnim posjedom a budžet RS svojim tekućim računom – zaključio je Krsmanović u razgovoru za portal eTrafika.

Analitičar organizacije Transparency Imternational BiH Uglješa Vuković ističe da je uvijek nezahvalno komentarisati pojednačne slučajeve, ali i da Novakovićeva jeste zviždač, kao neko ko je progovorio sa javne funkcije o nepravilnostima, ona u našoj zemlji ne bi mogla dobiti status zaštićenog uzbunjivača.

– Razlog za to jeste što dodjeljivanje statusa, a da to čini samoinicijativno institucija, ili uzimanje pod zaštitu osoba koje su se libile prijaviti korupciju nije predviđeno u modelu zaštite kakav postoji u našoj zemlji. Naime, državni Zakon predviđa mogućnost dodjeljivanja statusa, ali tek nakon što zahtjev podnese sam prijavilac/uzbunjivač, dok u Republici Srpskoj postoji sudski model zaštite u kombinaciji sa internom zaštitom koji se ostvaruje kod poslodavca i Zakon je tek nedavno usvojen i nije postojao u vrijeme kada je bivša pravobraniteljica progovorila o nezakonitostima – ističe Vuković za portal eTrafika.net.

Zaštita zviždača u BiH je, dodaje naš sagovornik, samo djelimično normirana jer i dalje ne postoje zakoni na federalnom i kantonalnim nivoima vlasti, dok su važeća rješenja u postojećim propisima osigurala određenu vrstu zaštite koja još nije dobila svoj puni smisao jer je rijetko kada bila primjenjena.

– Državni zakon se razlikuje od onog na nivou RS kako predviđa administrativni model zaštite putem Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) i o njegovim dometima se može govoriti jer je duže u primjeni, ali prema izvještajima o primjeni zakona do sada je zabilježeno veoma malo zahtjeva za dodjeljivanje zaštićenog statusa. U RS je novina što zakon obuhvata i javni i privatni sektor, u skladu sa međunarodnim preporukama, ali postoje bojazni da je predviđeni model eksterne zaštite putem redovnih sudskih postupaka neefikasan i da neće polučiti stvarnu i efektivnu zaštitu – zaključio je Vuković.

Nadležni bez odgovora

Nažalost, od ministra pravde Antona Kasipovića, ni 10 dana nakon što smo kontaktirali njegovo ministarstvo, nismo dobili odgovore. Pitali smo ga da li je, kao ministar čijem resoru pripada Pravobranilaštvo RS, utvrdio da li je Mirko Stojčinović prijetio pokojnoj Danijeli Novaković za vrijeme dok je bila na čelu Pravobranilaštva, te da li su preduzete bilo kakve mjere da se zaštiti Novakovićeva od pomenutih prijetnji. Kasipovića smo pitali i da li je zahtijevao od nadležnih organa da se ispita Stojčinovićev rad, te da li je išta učinjeno po pitanju najave ministra iz januara ove godine da će se “radom Pravobranilaštva pozabaviti i Vlada RS koja bi trebala da Narodnoj skupštini predloži konkretne poteze koji bi uveli red u tu instituciju”.

Takođe, od nadležnih institucija nismo dobili ni odgovor na pitanje da li je Tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Stojčinovića kada su u pitanju prijetnje koje je upućivao Novakovićevoj, a o kojima je ona javno govorila.

Izbjegavanje odgovora je odgovor sam po sebi.

(eTrafika.net/zurnal.info)

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)