Kako se bogatila uprava Bosnalijeka (2) :Zbog nagrade od 34.000 maraka predstavnik Vlade nije uočio sumnjivo poslovanje

Istražujemo

Zbog nagrade od 34.000 maraka predstavnik Vlade nije uočio sumnjivo poslovanje

Zbog nagrade od 34.000 maraka predstavnik Vlade nije uočio sumnjivo poslovanje

Predstavnik državnog kapitala u Bosnalijeku Rifat Klopić nagrađen je 2010. godine sa 34.000 maraka bonusa, pokazuju dokumenti do kojih je došao Žurnal. Klopiću je to bio dodatak na godišnju platu od 11.600 maraka. Za šest godina u Nadzornom odboru farmaceutske kompanije čije poslovanje istražuju tužilaštva i policije, Klopić je naplatio više od 170.000 maraka. Za sve godine sa bonusima Klopić nije primijetio ništa sumnjivo u kompaniji čije bi poslovanje trebao da nadzire.

„Godišnje bude preko 100 miliona prometa, tako da ima raznih disperzivnih poslova i, jednostavno, u tom kontekstu kao članovi Nadzornog odbora nemamo uvid“, izjavio je Klopić za Federalnu televiziju.

Bonusi-3    Bonusi-4

Predsjedniku najviše

Klopić je jedan od pet članova Nadzornog odbora koji su u prosjeku dobijali po 30.000 maraka godišnjeg bonusa, s izuzetkom predsjednika Veljka Trivuna koji dobije nekoliko hiljada maraka više od ostalih članova.

Bogatije od njih nagrađivani su članovi Bosnalijekove uprave. Osim Edina Arslanagića, o čijim je bonusima Žurnal pisao, u 2010. godini najveće bonuse dobili su Šefik Handžić, izvršni direktor za finansije i Ljiljana Kamberović, izvršni direktor za razvoj poslovanja.

Bonusi-1    Bonusi-2

 

Novi kandidati za bonuse

Najniže bonuse u kompaniji dobija sekretar društva Meliha Begović. U 2009. godini njen bonus bio je nešto viši od tri i po hiljade maraka. U 2010. godini je prešao cifru od 20.000 maraka.

Komentar direktora Arslanagića ili osoblja za odnose s javnošću nismo dobili do trenutka pisanja ovog teksta iako smo uputili pismeni zahtjev.

Vlada Nermina Nikšića ponovo je predložila Klopića za člana odbora o čemu će dioničari glasati na vanrednoj Skupštini društva 16. juna. Ovo će biti nastavak prve Skupštine koju je zakazala Vlada jer na njoj nije bilo kvoruma od 60 posto. Za drugu Skupštinu potrebno je da se pojave dioničari koji zajedno imaju više od 30 posto dionica.

(zurnal.info)