Zlatko Lagumdžija povećao imovinu na dva miliona maraka

Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH), i njegova supruga Amina ove godine su uvećali svoju imovinu za još jednu nekretninu u centru Sarajeva.

Oni su u maju kupili poslovni prostor površine 193 kvadratna metra u Skenderpašinoj ulici na Skenderiji i tri ograđena parking mjesta. Ove nekretnine su platili 536.000 KM a vlasništvo je upisano na Aminu Lagumdžija i njenog oca Fahrudina Radonju, penzionisanog inženjera elektrotehnike.

Ukupna vrijednost imovine porodice Lagumdžija danas prelazi dva miliona KM. Podaci iz imovinskih kartona koje je Lagumdžija popunjavao kao kandidat za ministarske i poslaničke funkcije pokazuju da su više od polovine ovog iznosa stekli nakon 2002. godine. On je 2002. godine prijavio imovinu vrijednu skoro 860.000 KM.

Imovinski kartoni su pisane izjave o prihodima i imovini političara i članova njihovih porodica koje oni u vrijeme izbora i imenovanja na funkcije moraju dostavljati Centralnoj izbornoj komisiji. Prema Izbornom zakonu BiH, političari moraju dostaviti kartone, ali sankcija za davanje netačnih podataka ne postoji.

Iako je u kartonima navodio detaljne podatke o svojoj imovini i prihodima, Lagumdžija je u proteklih sedam godina, ipak, propustio da prijavi dio nekretnina ili njihovu stvarnu vrijednost i porijeklo.

Tako nije prijavio stan u centru Sarajeva koji je njegova supruga kupila u septembru 2006. godine za 145.000 KM. Također, imanje u elitnom sarajevskom naselju Poljine je prikazivao kao nasljedstvo, iako ga je kupio zajedno sa puncem. Lagumdžija nije prikazao ni tačan iznos ulaganja u izgradnju vikendice na Poljinama i uređenja zemljišta.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su analizirali kupoprodajne ugovore, zemljišne dokumente, izjave o imovinskom stanju te druge podatke o prihodima ministra i njegove porodice, uključujući i prijavljene pozajmice i kredite. Dodatna objašnjenja je dao ministar Lagumdžija u nekoliko intervjua za CIN.

Kupljeno nasljedstvo

Lagumdžija je 2002. godine prijavio da posjeduje: stan u sarajevskoj Ulici Ćemaluša - vrijedan 280.000 KM, stan u Dubrovniku - vrijedan 200.000 KM te vikendicu u sarajevskom naselju Hotonj od 40.000 KM, kao i skoro 340.000 KM porodične ušteđevine.

Naveo je da je nekretnine u Dubrovniku i Hotonju naslijedio od roditelja. Iako je u zemljišnim knjigama navedeno da vlasništvo nad stanom i vikendicom dijeli sa sestrom Sanjom Hadžić, ministar je za CIN izjavio da je, prema porodičnom dogovoru, on jedini vlasnik. Stan u Dubrovniku je prošle godine proširio sa oko 40 na 70 kvadratnih metara, u što je, kako kaže, uložio 90.000 KM kredita.

Stanarsko pravo na stan od 149 kvadratih metara u Ulici Ćemaluša je Lagumdžija dobio 1999. godine od Ekonomskog fakulteta u Sarajevu na kojem je zaposlen kao profesor. Kazao je i da mu je Fakultet donirao gotovo 80.000 KM za renoviranje stana koji je potom otkupio za 10.000 KM.

Tri godine kasnije Lagumdžija je za 383.200 KM kupio i stan u Alipašinoj ulici, također, u centru Sarajeva, u koji se preselio sa suprugom i djecom, dok je stan dobiven od Fakulteta iznajmio. Prema podacima iz imovinskih kartona, Lagumdžija za najamninu dobiva 3.000 KM mjesečno.

Svoju imovinu dodatno je uvećao 2003. godine, kada je sa puncem za 90.000 KM kupio 6.000 kvadratnih metara zemljišta i ruševni objekat na Poljinama, na čijim je temeljima izgradio vikendicu. Novinaru CIN-a je rekao da je u gradnju vikendice i uređenje zemljišta uložio dodatnih 240.000 KM.

Međutim, u dva imovinska kartona je naveo da je imanje ne Poljinama naslijedio od roditelja, dok je njegovu vrijednost procijenio na ukupno 180.000 KM.

Prema Lagumdžijinom objašnjenju, ovo imanje je prijavljivao kao naslijeđe, jer je u njegovu kupovinu uložio 40.000 KM koje je dobio prodajom naslijeđene vikendice u Hotonju.

Kaže da nije imao obavezu prijaviti ulaganja u imovinu na Poljinama, dodajući da su imovinski kartoni bezvezni: „Potpuno bezveze. Neko tamo stavlja stan, neko nešto, neko ništa. Ja sam u datom momentu opalio cifru tu“.

Zemljišni dokumenti Općinskog suda u Sarajevu i ugovori o kupovini pokazuju da je stan u Alipašinoj ulici i imanje na Poljinama kupio kao suvlasništvo sa puncem Fahrudinom Radonjom, koji je u aprilu 2009. godine svoje udjele u ovim nekretninama poklonio kćerki Amini.

Lagumdžija je objasnio da je 2003. godine od punca dobio 200.000 KM pozajmice, od čega je za kupovinu imanja na Poljinama potrošeno 50.000 KM. Kaže da je ostalih 150.000 KM bilo polog za kredit kojim je kupljen stan u Alipašinoj ulici, a kad je on otplaćen, punac je suvlasnički udio prenio na kćerku Aminu.

Neprijavljeni suprugin stan

U razgovoru sa novinarom CIN-a Lagumdžija je naveo da su primanja njegove supruge nedovoljna za bilo koju kapitalnu investiciju. Prema prijavama iz imovinskih kartona i finansijskim izvještajima njenih firmi, ona je od 2001. do 2009. godine zarađivala oko 600 KM mjesečno.

Amina Lagumdžija je vlasnica fime Ars-Creativa, dok sa svojom sestrom Lamijom Ćeremida dijeli vlasništvo nad firmom M.P.M. Plus. Finansijska dokumentacija ovih firmi pokazuje da se obje bave marketingom i da obje posluju loše, te su u protekle tri godine ostvarile ukupni gubitak od skoro 50.000 KM.

Ipak, njegova supruga je 2006. godine kupila stan za 145.000 KM, koji ministar nije prijavio u imovinskim kartonima iz 2010. i 2012. godine. Stan od 56 metara kvadratnih se nalazi na Skenderiji, u istoj zgradi u kojoj je ove godine kupljen poslovni prostor.

Lagumdžija kaže da suprugin stan nije prijavio jer je u kupovinu stana uložila 90.000 KM koje je posudila od Ars-Creative. Ostatak je obezbijedila tako što je uzela kredit od 75.000 KM u banci. Pošto pozajmica nije vraćena Ars-Creativi, Lagumdžija kaže da je smatrao kako je stan pod hipotekom firme, sve dok supruga ne otplati posuđeni novac. Do sada je otplaćena, otprilike, polovina.

Ipak, ova nekretnina je u zemljišnim knjigama vođena kao lično vlasništvo Amine Lagumdžija, a nije zabilježeno ni da je stan bio pod hipotekom.

U maju 2012. godine Amina je prodala ovaj stan za 166.000 KM, a novac je, prema Lagumdžijinim riječima, uložila u kupovinu poslovnog prostora u istoj zgradi, koji je uknjižen na nju i oca. Dio novca obezbijedio je Zlatko Lagumdžija koji kaže da je uz to podigao i dva kredita od ukupno 266.000 KM. Lagumdžija kaže da će mu punac vratiti novac za te kredite i preseliti se u Skenderpašinu ulicu, nakon što proda stan u kojem trenutno živi.

U toku je preuređenje poslovnog postora u dva stana, od kojih jedan ima 100 a drugi 70 metara kvadratnih. Amina je vlasnica manjeg stana, vrijednog 213.000 KM, te tri mjesta za parking u ograđenom dvorištu zgrade.

Prihodi od profesorskog rada

Iako je u proteklih jedanaest i po godina proveo na funkcijama ministra vanjskih poslova i poslanika u Parlamentu BiH, najveći dio Lagumdžijinih prihoda čine profesorske plaće, naknade od intelektualnih usluga i autorskih prava te prihod od iznajmljivanja stana. Lagumdžija je u istom periodu podigao i sedam kredita od ukupno 779.000 KM, a neotplaćena su ostala dva od ukupno 266.000 KM.

Novinaru CIN-a je rekao da su mu godišnji prihodi narasli sa 82.000 KM u 2001. godini na 173.000 KM u 2011. godini.

On je u ovom periodu, uglavnom, radio kao redovni profesor na Ekonomskom fakultetu i kao gostujući profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Posao profesora zamrznuo je od marta 2001. do kraja 2002. godine, tokom mandata ministra vanjskih poslova, a potom i početkom marta 2012. godine, kada je po drugi put preuzeo ministarsku funkciju.

U međuvremenu, bio je zastupnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ali nije primao zastupničku plaću. Kaže da je zastupničke paušale i razliku između profesorske plaće i plaće profesionalnog zastupnika u ukupnom iznosu od 80.000 KM donirao u dobrotvorne svrhe.

Prema izvještaju Ministarstva finansija BiH, Lagumdžija je za šest mjeseci 2012. godine kao ministar vanjskih poslova primao oko 4.900 KM mjesečno. Uz to, od 2004. godine ima i 36.000 KM godišnjih prihoda od izdavanja stana u Ulici Ćemaluša.

Ipak, najveći dio njegovih prihoda, uz profesorsku plaću, činili su razni honorari i naknade za autorska prava i konsultantske usluge na Ekonomskom fakultetu.

Uprava Ekonomskog fakulteta je odbila zahtjev novinara CIN-a da detaljnije obrazloži izvor dodatnih prihoda profesora Lagumdžije, navodeći da je to poslovna tajna.

Dokumentaciju o imovini Zlatka Lagumdžije, ali i drugih bh. političara, možete pronaći na internetskoj stranici www.izaberi.ba.

(Centar za istraživačko novinarstvo)