Nikšićeva Vlada prikriva milionske greške Mustafe Mujezinovića

Pripremajući se polako za svoj ambasadorski pohod u London, koji mu je njegova stranka SDA obećala i prije isteka tadašnjeg mandata federalnog premijera, Mustafa Mujezinović je 2009. godine, pokušao navodno uvesti štednju u budžetu Federacije. Trebalo je i tada MMF-u pokazati ozbiljnost u javnoj potrošnji. Pa je federalna Vlada posegnula za uvijek popularnim i dnevnopolitički korisnim metodama: rezanjem primanja administraciji.

SLAGALI I MMF I PORESKE OBVEZNIKE

Ponavljao je Mujezinović svakodnevno kako će Federaciji tako uštedjeti i do 10 miliona KM. Međutim, tadašnje Mujezinovićeve odluke, federalni su budžet samo prošle godine koštale skoro 7 miliona KM!

Riječ je o novcu izgubljenom po tužbama uposlenika a sve zbog nezakonitog smanjenja primanja, mada se Vlada premijera Nermina Nikšića, prema nalazima Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, ponaša kao da ovaj problem uopće ne postoji.

Nasreću, federalni revizori su se, analizirajući izvršenje prošlogodišnjeg federalnog budžeta, vrlo detaljno pozabavili analizom priče koja počinje 2009. godine.

Najprije je donesen Zakon o načinu ostvarivanja ušteda, i izvršeno umanjenje plata uposlenih te naknada za topli obrok i regres.

Potom je u ljeto 2010. godine donesen novi Zakon o platama i naknadama u organima vlasti FBiH.

Međutim, vrlo brzo se ova odluka pokazala ishitrenom. Jer trebalo je kompletnu legislativu uskladiti sa novim aktima kojima je regulirano pitanje obračuna plata i naknada. Kako to nikada niko nije uradio, tadašnja odluka Vlade Federacije pokazala se u konačnici mnogo štetnijom za budžet nego da uštede uopće nisu ni rađene.

Jer Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama, ubrzo pokreće tužbe protiv Federacije BiH. A Općinski sud Sarajevo i Kantonalni sud Sarajevo donose prva rješenja kojima se nalaže obračun i isplata plata u institucijama Federacije bez umanjenja.

Tadašnja Vlada početkom decembra 2010. godine zadužuje Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo pravde i Ministarstvo rada i socijalne politike da formiraju Radnu grupu za pregovore, kako bi utanačili kolika će biti potraživanja iz radnog odnosa federalnih budžetskih korisnika koji su ih tužili. Njihovi su predstavnici imali zadatak da u roku od mjesec dana utvrde novonastale novčane obaveze Federacije, računajuću kamate i troškove sudskih postupaka koji su već bili u toku.

Trebalo je i da pregovaraju sa Sindikatom te predlože Vladi način isplate glavnice i sudskih troškova.

"SPECIJALNO KNJIGOVODSTVO" U INSTITUCIJAMA FBIH

Vlada FBiH i Sindikat državnih službenika i namještenika u januaru 2011. godine potpisuju Sporazum o primjeni Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH, na period od 2 godine. Sporazumom se visina naknade za topli obrok sa 2 % smanjuje na 1 % prosječne plate u FBiH, a visina naknade za regres sa 70 % na 50 % prosječne neto plate isplaćene u FBiH.

Radna grupa za vođenje pregovora za rješavanje potraživanja iz radnog odnosa federalnih budžetskih korisnika nikada nije formirana, a ni Ministarstvo finansija u federalnom budžetu za 2011. godinu uopće nije predvidjelo novac za isplate po tužbama.

Revizori u analizi izvršenja budžeta za 2011. godinu pišu kako i pored svih informacija koje su federalne institucije imale o sudskim postupcima zbog plata, odnosno naknada po osnovu vojnog invaliditeta i porodičnih invalidnina, revizori nisu imali dokumentaciju koja bi ih uvjerila da je Vlada poduzela sve što je bilo potrebno.

Također smo konstatovali da se pravosnažne presude i sudska izvršna rješenja od strane budžetskih korisnika ne knjiže u Glavnoj knjizi trezora FBiH što utiče na istinit i tačan prikaz svih obaveza Budžeta FBiH. U okviru izvršenja sudskih izvršnih rješenja po tužbama iz radnog odnosa, u 2011. godini je na ime dosuđenih potraživanja po osnovu tužbi uposlenika „za umanjenje plata i naknada 2009. i 2010. godine“ izvršeno 97.617 KM, međutim po ovom osnovu ostalo je neknjiženih i neizmirenih 6.005.228 KM obaveza na koje će se zatezna kamata obračunati od 12 % na dan isplate (nije prezentirana dokumentacija kojom se potvrđuje da se raspolaže sa ukupnim iznosom podnesenih tužbi po navedenom osnovu), napisali su revizori.

U pravno uređenim državama, nakon ovakvih nalaza revizora ne bi bilo potrebe za komentare i rasprave, i eventualna dilema bila bi: šta prvo procesuirati, odgovorne za milionsku štetu u budžetu, prikrivanje da je šteta načinjena ili neke nove Vladine knjigovodstvene metode?!

DODATNI TERET ZA BUDŽET U institucijama FBiH 2011. godine zaposlene još 94 osobe!

Za plate i naknade zaposlenih u institucijama Federacije BIH prošle je godine iz federalnog budžeta potrošeno 216.400.446 KM. Riječ je o 8,62 % više novca nego je planirano, dakle uz dodatnih 17.167.669 KM!

Na povećanje plata u odnosu na prethodnu godinu uticala je primjena novog Zakona o platama i naknadama u FBiH, koji se počeo primjenjivati od augusta 2010. godina i povećanja broja uposlenih.

Novac koji je nedostajao planiranim budžetom, pišu revizori, osiguran je unutrašnjim preraspodjelama a manjim dijelom i iz tekuće rezerve Vlade FBiH.

Krajem decembra 2011. godine, uposlenih u federalnim organima uprave bilo je 7.157, dok je na isti dan 2010. godine bilo uposleno 7.125 djelatnika. Govorimo, dakle, o 32 nova uposlenika.

Pošto je Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, sa 62 uposlenika, od januara 2011. godine postala posebno pravno lice (Javno preduzeće „Autoceste FBiH“ d.o.o), znači da je stvarno povećanje broja uposlenih u federalnim organima uprave zapravo 94 uposlenika!

Toliko o priči za javnost da Vlada Federacije čini sve da smanji glomaznu administraciju.

(zurnal.info)