Istraga

MISTERIJA TENDERA ELEKTROPRIVREDE: Ista nabavka i dobavljač, a pola miliona maraka razlike!

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info, arhiv
Piše: Semir Mujkić

Žurnal istražuje kako je Elektroprivreda na dva identična tendera od iste firme imala razliku od pola miliona maraka

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine napravila je na dva identična tendera razliku od pola miliona maraka. Ova kompanija je u januaru 2013. godine nabavila licence za program SAP za nešto više od 1,5 miliona maraka. Godinu dana poslije, identičan tender je postigao cijenu manju od 1,1 milion maraka. Jedina razlika je način na koji su tenderi provedeni. Prvi je proveden pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja, dok je drugi tender bio otvoreni javni poziv.

Žurnal je istraživao zbog čega je ova javna kompanija identične tendere platila sa pola miliona maraka razlike. Odgovore iz Elektroprivrede nam nisu poslali ali dokumentacija u posjedu Žurnala otkriva kako je proveden skuplji tender.


Isti tender, samo malo skuplji

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je jedna od brojnih kompanija i institucija u našoj zemlji koja je izabrala rješenja koja nudi njemačka kompanija SAP, među vodećim firmama u svijetu za cjelovita programska rješenja za kompanije – od finansija, logistike pa do prodaje. Da bi kompanije poput Elektroprivrede mogle koristiti ove programe potrebno je da redovno obnavljaju odnosno kupuju licence.

Njih za Balkan prodaje kompanija SAP West Balkans ili kompanije sa kojima ova podružnica matične njemačke kompanije ima ugovor. Umjesto otvorenog tendera na kojem bi se kompanije nadmetale za posao i nudile različite cijene, Elektroprivreda se odlučila za direktno pregovaranje sa samo jednom kompanijom. Sredinom oktobra 2012. godine Elektroprivreda je poslala dopis kompaniji SAP West Balkans, u kojem objašnjavaju kako su već kupili 334 SAP licence i pitaju od koje kompanije mogu nabaviti nove licence i usluge održavanja.

SAP West Balkans šalje svoj odgovor tri dana kasnije, 18. oktobra 2012. godine. Izvor Žurnala koji je bio uključen u ovaj proces kaže kako mu je odgovor SAP West Balkans bio neobičan jer kompanija nije navela da ona direktno može prodavati licence, kao što to radi u slučajevima BH Telecoma i HT Eroneta.

Umjesto toga, SAP West Balkans je naveo šest kompanija sa kojima ima ugovor ali i to da prema korporativnim pravilima kompanije SAP, samo jedna firma ima pravo prodaje licenci sa održavanjem – kompanija B4B iz Zagreba.

Na osnovu ovog dopisa, Elektroprivreda je odlučila da neće provoditi otvorenu javnu nabavku. Nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, Elektroprivreda je 18. januara 2013. godine potpisala ugovor sa B4B Zagreb vrijedan 1.586.982 maraka.

Izvor Žurnala objašnjava da je zbog ovakvog tendera Elektroprivreda platila više nego što je morala.

- SAP kada prodaje svoju licencu, on daje određeni popust – objašnjava naš sagovornik koji je bio uključen u ovaj tender: Taj popust partner može da prenese na klijenta a ne mora tako da je B4B u ovim slučajevima zadržavao 40 ili 50 postotni popust prodavajući Elektroprivredi licence po skoro punoj cijeni uz popust od pet posto.

Naredni tender je potvrdio ove navode. Elektroprivreda je odlučila da identičan tender za nabavku SAP licenci 2014. godine provede otvorenim postupkom. Ugovor je u martu 2014. godine ponovo dobila kompanija B4B Zagreb. Identična nabavka ovaj put je imala cijenu od 1.065.035 maraka, više od pola miliona maraka jeftinije od prethodnog.

Stručnjak za javne nabavke Igor Vukajlović iz banjalučkog udruženja Tender kaže kako razlika u cijeni nije ništa neobično kod iste nabavke kroz dva različita postupka. Svaki netransparentni postupak je skuplji, kaže Vukajlović.

- Netransparentni postupci utiču da cijena bude viša za 20 do 60 posto – objašnjava Vukajlović i dodaje da je Elektroprivreda imala zakonsko pravo da traži mišljenje kompanije SAP West Balkans i da ne raspisuje otvoreni poziv.

Vukajlović, međutim, smatra da je eksluzivnost kompanije bilo bolje provjeriti kroz otvoreni postupak.

Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede u vrijeme provođenja tendera, kaže da je pregovarački postupak proveden na osnovu mišeljnja komisije za javnu nabavku.

- Pretpostavljam da su imali razlog – kaže Grabovica i dodaje da je pregovarački postupak dozvoljeni način provođenja javne nabavke: Radi se o licencama i ograničen je broj firmi koje to mogu raditi.

O drugim detaljima nabavke nije mogao više govoriti bez zvaničnog odgovora Elektroprivrede. Taj odgovor, do trenutka pisanja ovog teksta, nismo dobili.

Na zvanični telefon kompanije SAP West Balkans danima se niko nije javljao a odgovor nismo dobili ni na zvanični upit e-mailom.

Vrlo kratke odgovore dobili smo od Damira Bagića, direktora razvoja poslovanja B4B Zagreb. On tvrdi da je ugovor sa Elektroprivredom uključio popust na cijene licenci ali nije naveo koliko je taj popust iznosio. Razlika u cijeni dva tendera javila se zbog drugačijih licenci ali Bagić ponovo nije ponudio više detalja o razlozima razlike u cijeni.

- Sljedeći tenderi su imali drugačije specifikacije, vrste i tražene količine licenci, pa stoga nisu usporedivi s prethodnim tenderom - kaže Bagić u pismenom odgovoru.

Nabavku sličnu onoj koju je provela Elektroprivreda još 2007. godine proveo je Zagrebački holding ali je ona završila sasvim drugačije.


Razlika od 65 miliona

Zagrebački holding je 2007. godine izabrao B4B za posao cjelovitog programskog rješenja vrijedan 70 miliona kuna ili gotovo 18 miliona maraka po današnjem kursu. Odlučili su se za pregovarački postupak bez prethodne objave obavještenja. Holding je, međutim, odlučio da na kraju ne potpiše ugovor sa B4B i da raspiše novi tender, ovog puta otvoreni. U aprilu 2013. godine raspisuju gotovo identičan tender ali je procijenjena vrijednost ugovora sada 14 puta manja!? Holding je procijenio da se isti posao može napraviti za pet miliona kuna.

Na taj se poziv žalila kompanija B4B Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Njihovo rješenje daje detaljan uvid u cijeli slučaj.

B4B je ranije, zbog nepotpisivanja ugovora, tužio Zagrebački holding kod Trgovačkog suda u Zagrebu. Komisiji je Holding izjavio kako nema namjeru potpisati ugovor sa B4B Zagreb i da su spremni snositi sankciju i platiti štetu ako sud tako presudi. Zagrebački holding je izračunao da je jeftinije platiti moguću kaznu i raspisati novi poziv od ugovora sa B4B. Razlika u cijeni dva tendera je bila 65 miliona kuna.

Zagrebački holding je tražio i mišljenje Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Oni su smatrali da promjena informacijskog sistema nije ništa neuobičajeno i kao jedan od razloga za to naveli previsoku cijenu održavanja.

U julu 2013. godine Trgovački sud u Zagrebu je donio odluku u korist Holdinga. Na osnovu te odluke odbijena je i žalba B4B protiv Holdinga pri Komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.

Elektroprivreda je sa kompanijom B4B Zagreb provela pet tendera vrijednih gotovo deset miliona maraka, podaci su baze podataka Centra za istraživačko novinarstvo. Četiri tendera provedena su otvorenim postupkom a samo jedan, slučaj o kojem pišemo, takozvanim pregovaračkim postupkom.

Još jedan od razlog zbog kojeg je B4B bio preporučen Elektroprivredi jeste i takozvana lokalizacija programa, objašnjava naš izvor.

- Naveli su samo jednog partnera i to na osnovu lokalizacije koja ni dan danas nije uvedena za bosanskohercegovačko tržište – kaže naš sagovornik uključen u nabavku.

Lokalizacija je prilagođavanje softvera zakonskim promjenama, objašnjava naš sagovornik. U dopisu Elektroprivrede kompaniji SAP West Balkans jedno od pitanja je bila i lokalizacija. Ona je dijelom obećana u odgovoru ove kompanije ali novi dopis Elektroprivrede iz decembra 2014. godine pokazuje da lokalizacija nije provedena.

Ovaj dopis Elektroprivrede od 18. decembra 2014. godine navodi kako je lokalizacija obećana još 2011. godine.

“Do danas nije ispoštovano dato obećanje i lokalna verzija SAP sistema ne postoji”, navodi se u dopisu Elektroprivrede.

Osim što stvara probleme za kompanije u BiH jer njihovi programi nisu usklađeni sa posljednjim promjenama zakona, nepostojanje lokalizacije dodatno košta domaće kompanije.

- Lokalizacija postoji u Hrvatskoj i lako i jednostavno ju je uraditi umjesto što firme godišnje troše po 50.000 maraka za to – kaže naš sagovornik.

Damir Begić iz B4B Zagreb tvrdi da je lokalizacija urađena.
- Projektno orijentirana lokalizacija se napravi i isporuči tijekom svakog implementacijskog projekta u BiH - kaže Bagić ponovo ne navodeći više detalja.

Više o javnim nabavkama u Elektroprivredi možete saznati iz dokumentarnog filma TV Žurnal.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Elvedin Grabovica, Javne nabavke, Elektroprivreda BiH