Proces približavanja BiH prema NATO formalno je započeo u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta čime je BiH pristupila Partnerstvu za mir i od tada poduzima mjere za postizanje NATO standarda.
Decembra 2018. godine Sjevernoatlantsko vijeće informiše BiH da je spremno prihvatiti prvi godišnji nacionalni program te da čak i toleriše neke nedostatke. Jedan uslov nije ispunjen, a to je da sve perspektivne vojne lokacije budu uknjižene kao državna imovina i date na korištenje Ministarstvu odbrane BiH.
Dodikov otpor ovoj stavki naročito je izražen nakon što je postala pravosnažna presuda Suda BiH kojom Republika Srpska mora da uknjiži pravo svojine nad kasarnom u Han Pijesku na državu BiH. Ova kasarna, odnosno cijeli njen kompleks je inače jedan od najvećih vojnih objekata u BiH.
Prema Odluci Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga od 24.11.2016. godine, a koja će stupiti na snagu danom aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO, od sadašnje 63 perspektivne vojne lokacije, njih sedam će postati neperspektivno, dok će iz sadašnjih 24 neperspektivne vojne lokacije jedna postati perspektivna..
Istovremeno, aktiviranje Akcionog plana u budućnosti može značiti i povećanje državnog budžeta koji je već dugo “zamrznut” na oko 950 miliona maraka, a poznat je Dodikov otpor svemu što se može protumačiti kao jačanje institucija države, pa makar iz istog budžeta dobijao platu.
S druge strane, NATO standardi iziskuju povećanje izdvajanja za troškove odbrane, prije svega u dijelu opremanja i infrastrukture i moraće doći do povećanja barem te budžetske stavke..
U konačnici, jedna stavka iz Akcijskog plana je jasna, a to je da se analizom relevantnih odredbi Ustava BiH, može zaključiti da Ustav BiH ne ograničava pristupanje BiH NATO-u. Kompletan sadržaj Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u možete pročitati ovdje.
(zurnal.info)