600 miliona za puteve Srpskoj: Posao Kinezima, dugovi narodu

Nenad Nešić odavno je zavladao putevima u Republici Srpskoj, milionski vrijednim sumnjivim tenderskim rabotama, ponosno zatražio kredit težak 100 miliona eura od Svjetske banke za rekonstrukciju i rehabilitaciju pravaca, iako ni sam nije znao o kojim je tačno riječ. Kada mu to nije pošlo za rukom, za potrebe viših interesa, obratio se Kinezima. Za kredit! Od 300 miliona eura!

Krajem decembra prošle godine ovdašnji mediji tek su prenijeli Nešićevo saopštenje.

“Sa predstavnicima kineske kompanije ‘CRCC14’ (China Railway 14th Bureau Group Co.LTD) direktor ‘Puteva RS’ potpisao je Memorandum o razumijevanju s ciljem razmjene informacija i definisanja principa saradnje na projektovanju, izgradnji i finansiranju projekta rekonstrukcije i rehabilitacije putne mreže u Srpskoj. U vezi sa tim predviđeno je da se u naredne tri godine izvrši rekonstrukcija i rehabilitacija svih magistralnih i regionalnih puteva prvog i drugog reda. Za ovaj projekat planirano je ukupno 300 miliona eura na bazi kreditnog zaduženja sa rokom otplate od 15 godina i povoljnom kamatnom stopom, uz grejs-period od tri godine."

Nešić i Kinezi dogovorili su da 15. aprila u Кini potpišu ugovor kojim će ovaj posao biti započet.

U izuzetno šturoj informaciji o kreditu teškom 600 miliona maraka mnogo toga nije objašnjeno. Veliki Nešićev investicijski projekat zapravo je novo zaduženje građana, a za garanciju otplate, po javnosti nepoznatoj kamatnoj stopi, po svemu sudeći biće zadužena Vlada Republike Srpske.

Ekonomista Zoran Pavlović za Žurnal je pojasnio poslovanje Nešiću “bratskih” kineskih kompanija.

“’Putevi’ ugovaraju rehabilitaciju i sanaciju puteva sa kineskim izvođačima. Praktično, kineska državna banka finansira svoje firme, a onda se na bazi ugovora u inostranstvu, u ovom slučaju u RS, dogovara obim posla i vrijednost. Prema kineskim pravilima poslovanja, 15 odsto vrijednosti posla se uplaćuje avansno, a onda se kredit otplaćuje tako što Republika Srpska mora da obezbijedi garancije. Takve garancije su tražili i za Rudnik i Termoelektranu Stanari pa je stavljena hipoteka na rudu.”

Podsjetimo, po procjeni stručnjaka, vrijednost rude u Stanarima iznosi šest milijardi KM!

Nešić, predstavljajući 600 miliona maraka kredita kao ogromnu stvar za Republiku Srpsku, nije pojasnio zašto se zadužuje.

“Nejasno je jer se na posebnom računu u Centralnoj banci BiH, po osnovu akciza i ostalih nameta koji se tiču ove tematike, godišnje skupi 200 miliona KM. Ovo je potpuno neobična situacija. Dosad smo se zaduživali za autoputeve, a sada i za lokalne i magistralne. Ovogodišnja kvota za zaduživanje je milijarda KM, šta je onda ovih 600 miliona? Da li to ulazi u ova ukupna zaduživanja ili je riječ o posebnoj tački na bazi njihovih dogovora. Da li je iko od poslanika u Narodnoj skpštini RS dobio ovaj memorandum potpisan između ‘Puteva RS’ i Kineza? Hoće li iko reagovati?”, pita Pavlović.

Situacija bi možda mogla da bude rasvijetljena kada za tribune koje je na izborima birao narod prođu svi januarski praznici i zimovanja.

NEŠIĆEV PLAN SA SVJETSKOM BANKOM

Kako je Žurnal pisao početkom oktobra, Nenad Nešić je i tada imao plan kako da, u izbornoj godini i u vremenu preotimanja Demokratskog narodnog saveza od Marka Pavića, u sistem ubaci 100 miliona eura. Bilo mu je bitno da novac stigne, iako nije znao koji putevi zaslužuju rekonstrukciju i rehabilitaciju.

Na oktobarskom sastanku sa predstavnicima Svjetske banke trebalo je da se pojavi Dragan Vukajlović, ispred Kancelarije za razmatranje žalbi u BiH.

Kako Svjetska banka ima izuzetno stroga pravila kada je u pitanju kreditiranje, ovu opciju trebalo je zaoobići i sve upakovati u Nešiću izuzetno pogodan Zakon o javnim nabavkama BiH. 

Izvori Žurnala tada su naveli da je upravo Vukajlović Nešićev čovjek od povjerenja u KRŽ i da, zahvaljući prvenstveno njemu, sav putarski milionski kriminal glatko prolazi. Takođe, Nešić je, kao kadar DNS-a, u milosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kojem bi dio kolača dobro došao. 

Da bi sve išlo na ruku organizovanoj grupi, Željka Klobučar, predsjedavajuća KRŽ, ovlastila je Vukajlovića da može da je zamijeni bez ograničenih ovlašćenja. 

PUTARSKA SPREGA ZA MILIONSKU ODŠTETU

Po zahtjevu Tužilaštva BiH, 21. maja 2018. godine Sud BiH trebalo je da odluči hoće li Vukajlović biti suspendovan. U to vrijeme bio je pod istragom zbog odluke KRŽ da sa računa “Puteva RS” firmi “Elektrounion” iz Istočnog Sarajeva bude isplaćeno oko 3,4 miliona KM. 

Vukajlović je priznao da je u tom poslu uzeo mito od 40.000 KM, a onda je nastavio da radi u KRŽ. Interesantno, po nalogu Suda BiH, KRŽ je trebalo da utvrdi visinu nastale štete, kako bi bili ispunjeni uslovi da Tužilaštvo BiH podigne optužnicu protiv Vukajlovića i Siniše Dodika, bivšeg poslanika SNSD-a, koji stoji iza firme "Elektrounion", ali i Duška Lazarevića, direktora te firme.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA hapsili su Vukajlovića i Lazarevića, ali su pušteni nakon saslušanja. Siniša Dodik pobjegao je u Srbiju. Postupajući tužilac tražio je raspisivanje potjernice, ali tadašnja v.d. glavnog tužioca Gordana Tadić i šef Odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju Ozrenka Nešković nisu dale saglasnost. Po povratku iz Srbije Dodik je saslušan i pušten.

Priča o 3,4 miliona KM teškom kriminalu počela je 2012. godine, kada su “Putevi RS”  raspisali tender za održavanje puteva vrijedan više od 30 miliona KM. Dodikov "Elektrounion” tada je preuzeo tendersku dokumentaciju, a onda uložio prigovor i na dan otvaranja ponuda tražio obustavu postupka. To nije urađeno, jer je bilo nejasno šta predstavnik "Elektrouniona" traži. "Elektrounion" se žalio KRŽ BiH, koja je donijela odluku o blokadi računa "Puteva RS" i isplati 3,4 miliona KM "Elektrounionu", koji zapravo nije ni učestvovao na tenderu.

O javnim nabavkama prvog putara u RS Nenada Nešića Žurnal je opširno pisao. Institucije, i pored očiglednog kršenja Zakona o javnim nabavkama i zloupotrebe položaja, nikada nisu reagovale.

(zurnal.info)