Istražujemo
Hidroelektrana na rijeci Bjelavi: Pavgord počeo gradnju mjesec dana prije dobijanja dozvole
Radovi na izgradnji MHE Velika i Mala Bjelava počeli su u martu ove godine, u jeku pandemije korona virusa
Narodna skupština RS-a nije usvojila zaključke o uvođenju moratorija na male hidroelektrane u Republici Srpskoj. Centar za životnu sredinu zatražio je ostavku ministra energetike i rudarstva RS-a Petra Đokića. Đokić tvrdi da se koncesije u RS-u dodjeljuju na bazi realnih procjena te da bi uz poštivanje svih procedura priroda trebala biti zaštićena:
- Iako svakodnevno svjedočimo raskopanim koritima rijeka, uništenom biodiverzitetu, te posječenoj šumi zbog gradnje i rada malih hidroelektrana. Ministar Đokić je i zbog brojnih afera i istraga pokazao da je nekompetentan da bude na poziciji ministra energetike – navode u Koaliciji za zaštitu Rijeka BiH.
NSRS i ministar Đokić nisu ni mogli dozvoliti obustavu izgradnje mini hidroelektrana kad se u RS-u trenutno na različitim lokacijama grade ova postrojenja, od kojih korist imaju jedino investitori.
Najsvježiji primjer je izgradnja na rijeci Bjelavi kod Foče, na kojoj koncesionar, fočanska firma Srbinjeputevi, priprema teren za izgradnju MHE. Radovi na izgradnji MHE Velika i Mala Bjelava počeli su u martu ove godine, u jeku pandemije korona virusa.
Centar za životnu sredinu zatražio je od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a informacije u vezi sa dozvolama za izgradnju MHE, koje je potvrdilo da nisu vođeni postupci propisani Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o uređenju prostora i građenja za izdavanje dozvola i gradnju.
Centar za životnu sredinu zbog toga u ime Koalicije za zaštitu rijeka BiH podnosi krivičnu prijavu Republičkom javnom tužilaštvu RS-a zbog nepostojanja potrebnih dozvola:
- Smatramo da postoje jake indicije da su u djelovanju Srbinjeputeva ostvarena sva obilježja krivičnog djela iz člana 418 Krivičnog zakona RS-a, predlažemo da Tužilaštvo preduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenog pred nadležnim sudom pokrene krivični postupak – navodi se u prijavi.
Republičko javno tužilaštvo ovu prijavu 29. aprila proslijedilo je Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje, tužilaštvu koje je nadležno da postupa po navedenoj prijavi.
U Koaliciji za zaštitu rijeka do sada nisu dobili povratnu informaciju iz Trebinjskog tužilaštva.
Vlasnik firme Srbinjeputevi je poznati fočanski biznismen Gordan Pavlović, u čijem je vlasništvu i kompanija Pavgord. Mediji u BiH pisali su o načinima na koji je Pavlović izgradio svoje poslovno carstvo u Foči, ali i brojnim kontroverzama koje prate njegovo poslovanje, krivičnim prijavama i sudskim procesima čiji je vinovnik bio.
Pavgord je od prošle godine vlasnik 29,5 posto dionica Pavlović banke.
Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da je izdavanje dozvola posljedice pravog problema, a to je upravo sklapanja ugovora o koncesiji, koji su između investitora i vlasti uglavnom potpisani i po nekoliko godina unazad, a bez aktivne uloge građana.
- Eventualno jednostrano raskidanje (štetnog) koncesionog ugovora je praktički nemoguće bez rizika utuživanja od strane privatnih kompanije a na štetu svih nas. Trenutni koncept koncesionog ugovora je privatno-pravne prirode, te kao i svaki drugi ugovor dvije jednake stranke, podliježe normama obveznog prava. Bez transparentnog javno-privatnog karaktera koncesija, gdje bi se legitimitet crpio iz volje i saglasnosti građana, naročito sa nivoa lokalne samouprave, teško je govoriti o pravim pomacima u zaštiti životne sredine – kaže za Žurnal Redžib Skomorac iz Centra.
Rješenje kojim se investitoru odobrava izvođenje detaljnih geoloških istraživanja izdalo je Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a 29. aprila ove godine, inspektor je na teren izašao 30. aprila a radovi su počeli sredinom marta tokom pandemije – upozoravaju na ovaj apsurd u Udruženju građana Bjelava Foča, koje je stalo u zaštitu rijeke:
- Da li će Pavgord odgovarati zato što su preko mjesec dana radili na terenu bez ikakve dozvole – pitaju.
Koncesiju je Srbinjeputevima Vlada RS-a dala na period od 50 godina u oktobru 2018. Za ustupljeno pravo koncesionar je trebao platiti oko 250 hiljada KM.
(zurnal.info)
