Sveti apostol Luka

Tužilaštvo odbranilo direktora dobojske bolnice: Đurđević “radio kako je mogao” pa zakinuo radnike za 29 miliona KM

Vlado Đurđević
Piše: Žana Gauk

Naredbu o nesprovođenju istrage protiv Vlade Đurđevića, nekadašnjeg direktora dobojske bolnice, tužilac Olivera Rauković donijela je 27. jula, tri godine nakon što je Strukovni sindikat doktora medicine RS podnio krivičnu prijavu zbog grubog kršenja prava radnika. Raukovićeva je navela da je “iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično”.

Tužilac dobojskog Okružnog tužilaštva Olivera Rauković pridružila se Gordani Šalvarici iz trebinjskog tužilaštva, Siniši Markoviću iz banjalučkog i Snježani Petković i Dragici Glušac iz Republičkog javnog tužilaštva tvrdeći da neplaćanje poreza i doprinosa radnicima u zdravstvu nije krivično djelo.

Slučaj, na koji je Raukovićeva bez problema stavila potpis, težak je više od 29 miliona KM, koliko iznose dugovanja dobojske bolnice “Sveti apostol Luka” prema radnicima i to za period od 2014. do proljeća 2017. godine.

Naredbu o nesprovođenju istrage protiv Vlade Đurđevića, tadašnjeg direktora ove javne zdravstvene ustanove, donijela je 27. jula ove godine, tri godine nakon što je Strukovni sindikat doktora medicine RS podnio krivičnu prijavu zbog grubog kršenja prava radnika.

Raukovićeva je navela da je “iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično”!

Prema dokumentaciji koja je u posjedu Žurnala, Sindikat je prijavu protiv Đurđevića podnio 7. avgusta 2017. godine, jer 32 mjeseca medicinarima nije izmirivao obaveze propisane Zakonom o radu RS. To ga, svakako, nije mnogo uznemiravalo pa nije podnio ni ostavku na mjesto direktora bolnice, iako su radnici izgubili sva osnovna, zagarantovana prava. 

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Miodrag Femić tada je istakao da je novca za poreze i doprinose bilo, jer je Fond zdravstvenog osiguranja RS redovno izmirivao obaveze po fakturama za pružene medicinske usluge.

“Samo u četiri mjeseca 2017. godine dug dobojske bolnice za poreze i doprinose radnika iznosio je 1,5 miliona KM. Za 32 mjeseca – više od 29 miliona KM. Svih 36 direktora javnih zdravstvenih ustanova u RS, protiv kojih su prijave podnesene, bili su upoznati sa grubim kršenjem zakona. Iako su bili upozoreni na prijave, prema radnicima obaveze nisu izmirili”, naveo je.  

Za tri godine navodne istrage ozbiljna tužiteljka Rauković, u dokumentu ispisanom na pet strana, nije mogla sa sobom da se usaglasi da li je u pitanju Duško Lugonjić ili Duško Dugonjić, ali je zapisala da je on, kao šef službe za finansije dobojske bolnice, priznao da uplate obaveza prema zaposlenima nisu bile redovne.

KO JE SPOMENUO RADNIKE?!

Da apsurd bude veći, Lugonjić je rekao kako bolnica, za uplatu poreza i doprinosa, “nikada nije dobila namjenska sredstva”. Kako su medicinari bili posljednja rupa na sviralu, tako su i obaveze prema njima izmirivane “u skladu sa trenutnom finansijskom situacijom”.

Menadžment, očito postavljen po podobnosti, a ne sposobnosti, ništa nije uradio da ispoštuje Zakon. Pred dobojskim Okružnim javnim tužilaštvom obrušio se na Fond zdravstvenog osiguranja RS.

“Bolnica je vodila brigu o radnicima koji su morali da odu u penziju, kako ne bi bili oštećeni. Po osnovu ugovora, od FZO RS dobijala je tranše, ali to obuhvata sva sredstva za ukupno finansiranje – nabavku lijekova, medicinskog potrošnog materijala, nabavku i održavanje medicinske opreme i obaveze prema radnicima. Nikada ta sredstva nisu bila namjenska za poreze i doprinose”, istakao je.

Po Lugonjićevim tvrdnjama koje je tužilaštvo uvažilo, FZO RS nije uplaćivao dovoljno novca kako bi bolnica funkcionisala.

PODRŠKA VLADE RS, TUŽILAŠTVO U ODBRANI NEZAKONITOSTI

“Ugovor podrazumijeva mogućnosti FZO RS, ne i potrebe bolnice”, zaključio je.

Kršenje Zakona i konstantno urušavanje prava radnika podržala je i vlast u RS. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, tada na čelu sa SNSD-ovom perjanicom Draganom Bogdanićem, 5. februara 2015. godine dalo je saglasnost na plan trošenja novca za 28 zdravstvenih ustanova. Među njima je i bolnica “Sveti apostol Luka”, kojoj je dato 126.672 KM za izmirenje obaveza prema radnicima, ali samo onim koji idu u penziju.

Na osnovu Lugonjićevog priznanja kršenja Zakona i dokumenata prikupljenih u istrazi, Okružno javno tužilaštvo u Doboju zaključilo je da Đurđević, kao direktor bolnice, nije mogao da učini ništa “pošto je FZO RS plaćao za pružene usluge, ne i poreze i doprinose”.

Uz još nebuloznih opravdanja za beskrupulozno ponižavanje radnika stoji i to da su obaveze prema njima izmirivane pojedinačno, samo kada idu u penziju, kao i da je Đurđević radio onako kako je mogao.

Kako je mogao, tako se ponovo i uhljebio. Nakon što je sredinom 2017. godine otjeran iz direktorske fotelje, bahati direktor nije završio ni na ulici ni iza rešetaka, već u Institutu za javno zdravstvo RS.

U KORIST PODOBNIH DIREKTORA

Istu odluku, uz identična “pranja” krivice, 8. maja donijela je i zamjenica glavnog okružnog tužioca u Trebinju Gordana Šalvarica. Po njenoj ocjeni, direktor Doma zdravlja u Trebinju Vaso Mijanović nije počinio krivično djelo. U dokumentu je navela da dokaza protiv bahatog direktora “nije bilo dovoljno”.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, odnosno tužilac Siniša Marković, 22. januara utvrdio je da nekadašnji direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Mirko Stanetić neće odgovarati pred zakonom, iako je na isti način zakidao radnike.

Sektor kriminalističke policije Tužilaštvu je dostavio mnogobrojne finansijske dokaze, kao i svjedočenja, ali u radu bivšeg menadžera najveće zdravstvene ustanove u RS nisu našli ništa sporno. Ni dokaz da za Stanetića od 1. jula 2014. do 31. marta 2017. godine radnici nisu bili prioritet, tužiocu Markoviću nije mnogo značio.

I Republičko javno tužilaštvo predmete koji se odnose na kriminal, korupciju i bahato zaobilaženje zakona rješava po kratkom postupku – naredbom o nesprovođenju istrage. Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala u februaru 2019. godine nije vidjelo problem u odlukama direktora zvorničkog Doma zdravlja Radivoja Aćimovića i bijeljinske bolnice „Sveti Vračevi“ Siniše Maksimovića kojim su radnike mjesecima pa i godinama zakidali za poreze i doprinose.

Republičke javne tužiteljke Snježana Petković i Dragica Glušac, odlučujući po krivičnim prijavama Strukovnog sindikata protiv ovog dvojca podnesenim Okružnom tužilaštvu u Bijeljini još u martu 2018. godine, uz mnogobrojne materijalne dokaze, ipak su odlučile da se ne bave navedenim predmetima, jer nisu vidjele lošu namjeru.

Sindikat doktora medicine 30. marta 2018. godine podnio je krivične prijave protiv 36 direktora bolnica i domova zdravlja u RS zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Uz njih tada su dostavljeni i dokazi i obavještenja o dugovanjima javnih zdravstvenih ustanova.

Prema podacima Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, naveli su tada u Sindikatu, ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, samo po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, 31. decembra 2017. godine iznosila su 121.286.475 KM, što je za 17.852.309 KM više u odnosu na godinu ranije. Na kraju 2016. godine ova dugovanja iznosila su 103.434.166 KM.

(zurnal.info)