Pet mandata punih afera: Šta je istina, a šta je Grčević rekao Komisiji

„Pozicije predsjednika sudova i glavnih tužitelja ne bi trebale trajati duže od dva mandata“, ističe za Žurnal Alma Čolo, članica Privremene istražne komisije za istraživanje stanja u pravosuđu.

Najduže mandate u bh. pravosuđu imaju čelni ljudi tri ključne pravosudne institucije u Brčko distriktu BiH – Jadranko Grčević kao predsjednik Osnovnog suda, Zekerija Mujkanović kao glavni tužilac Tužilaštva i Damjan Kaurinović kao predsjednik Apelacionog suda.

Sva trojica su na tim pozicijama duže od 20 godina.

„Smatram da je to predugo, ima puno ljudi u pravosuđu koji mogu biti referentni kandidati za te pozicije“, kaže Čolo.

Brojne afere

Grčević je prošle sedmice saslušan pred Istražnom komisijom što je iskoristio kako bi pohvalio period svog rada, te opravdao brojne afere.

Čolo ga je pitala šta misli o trajanju mandata predsjednika sudova koje, doduše, nije ograničeno Zakonom o VSTV-u.

„Grčević je 2019. izabran na peti mandat što je u skladu sa Zakonom, ali je po meni predugo trajanje mandata. Isti slučaj je i sa glavnim tužiocem Tužilaštva Brčko distrikta“, dodala je Alma Čolo.

Grčević je na poziciji predsjednika Osnovnog suda od 2001. godine. Iako je na pitanje članova Komisije rekao da se ne protivi da mandati na čelnim pozicijama u pravosuđu budu ograničeni, istovremeno je dodao da smatra da bi se u tom slučaju mogao pojaviti problem u praksi da, posebno u manjim sudovima, neće biti moguće napraviti neki izbor.

Grčevića godinama prate afere zbog čega je Uredu disciplinskog tužioca podneseno na desetine prijava. Ima nekoliko formiranih disciplinskih predmeta od kojih se jedan odnosi na zloupotrebe CMS-a. O ovim zloupotrebama, pred Komisijom je, prvi progovorio sudija Nedeljko Tabaković. Nakon njegovog svjedočenja Komisija je sva saznanja i stenograme sa sjednice proslijedila UDT-u tražeći istragu.

Tabaković je, podsjetimo, izjavio da se CMS isključuje za pojedine sudije kako bi se određeni predmet dodijelio „podobnom“ sucu, ali to su za Grčevića „nebuloze, koje nisu moguće“.

Grčević je naveo da, sve što je izuzeo, uradio je po osnovu rješenja o izuzeću sudije.

“Nemam obavezu ni prema kome da ja to isključujem i dodjeljujem, sve se to vidi. Svako moje rješenje se dodjeljuje pisarnici, a oni dalje IT službi. Sve se to može provjeriti u službi VSTV-a, pozivao sam agencije da dođu”, kazao je Grčević članovima Komisije.

Mailovi o zloupotrebama

Iako su za Grčevića nebuloze ono o čemu je Tabaković govorio, bitno je napomenuti da su zloupotrebe CMS-a spominjali i drugi pred Istražnom komisijom.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija pred Komisijom je kazao da je „čuo za neke slučajeve zloupotreba“, dok je potpredsjednica Sanela Gorušanović-Butigan kazala da je zloupotreba CMS-a bilo i ranije. Oboje su procijenili da se radi o ozbiljnom prestupu i krivičnom djelu.

I Alma Čolo naglašava da je ona mailove dobijala od ljudi koji, čak, nisu ni sudije, ali imaju odgovarajuće predmete pred sudom u Brčkom.

“Od sudije Tabakovića sam samo dobila jedan mail. Ne bih voljela da čovjek koji je iznio određene činjenice o radu tog suda snosi negativne posljedice jer je svjedočio pred našom komisijom”, naglasila je Čolo.

Predsjednik Istražne komisije Damir Arnaut nije bio zadovoljan Grčevićevim odgovorima i insistirao je na odgovoru da li je on ikada odredio koji će sudija voditi predmet.

On je naveo da su bila dva slučaja kada je kao predsjednik kazao da određeni sudija preuzme predmet.

U vrijeme pandemije je stigla jedna ozbiljna optužnica, ali sudija koji je bio određen CMS-om da zaduži taj predmet nije bio tu zbog izolacije, te je Grčević  naložio da se predmet proslijedi dežurnom sudiji, jer je trebalo odlučivati o pritvoru i potvrđivanju optužnice.

U drugom slučaju Grčević je zamolio kolegu, navodi, da riješi priznavanje strane sudske presude, jer je zbog sudije koji je bio na bolovanju taj petominutni postupak bio na čekanju mjesec.

Pisali smo da je Grčević u aprilu 2014. putem CMS-a na postupanje dobio predmet koji je u Osnovnom sudu zaveden pod brojem 96 0 O 078115 14. S obzirom na to da je on jedan od suvlasnika nekretnina koje su se pojavile kao predmet tog postupka, on je od IT službe zatražio da se taj predmet presignira isključivo na sudiju Selima Karamehića. 

Arnaut je po završetku sjednice Komisije izjavio da nije u potpunosti zadovoljan odgovorima predsjednika Osnovnog suda u Brčkom, te da je „stekao dojam da je dolazilo do izbjegavanja odgovora na njegova konkretna pitanja, jer nije dobio konkretne odgovore“.

Žurnal je pisao i o četiri predmeta 96 0 P 103262 17 P, 96 0 P 103261 17 P, 96 0 P 107364 17 P i 96 0 V 103316 17 V, u kojima je jedna od stranaka Delta inženjering d.o.o. Brčko distrikta, a koji su dodijeljeni jednom sudiji, koji je uz to i Grčevićev zamjenik.

Čolo je pitala Grčevića kako je moguća ovakva situacija: „Radi se o jednom od najmlađih sudija u tom sudu, a on ga je imenovao na poziciju svog zamjenika što može dovesti u sumnju da je njemu blizak. Ne mogu da vjerujem da CMS sistem četiri puta predmet sa istim strankama može dodijeliti istom sudiji“.

Grčević je pred Istražnom komisijom našao i opravdanje za tu situaciju, govoreći da CMS ne prepoznaje predmete po imenu i prezimenu i strankama, već po brojevima.

“Može se desiti da jedan sudija dobije iste stranke”, kazao je Grčević.

Grčević kao supervizor

Alma Čolo za Žurnal otkriva da je dobila službeni mail sa navodima da Grčević potpisuje predmete u ostavinskim postupcima, a koje su u suštini završili stručni saradnici. Isto je dopuštao i jednom sudiji, tako da je predmete zemljišno-knjižnog ureda, koje rade stručni saradnici u ZK uredu (tzv. DN predmeti) prikazivao u njegovoj normi.

„Bio je tu jako ljutit i rekao je da on to sve pregleda, prekontroliše, da je on tu kao neka supervizija ljudi koji rade taj posao i da se njemu ne piše cijela norma, nego samo dio norme koju oni urade, a on to kao pravno verificira da je to ispravno provedeno“, navodi Čolo.

U aprilu ove godine objavili smo da je protiv Grčevića podnesena i krivična prijava jer su mu platu, ispunjavajući njegove norme i radeći mimo zakona zarađivale dvije stručne saradnice. Na isti način je predsjednik suda normu povećavao i sudijama poslušnicima, a jedna od njih je i Dragan Tomaš. Ovaj sudija je iskazivao enormnu normu jer mu je predsjednik Osnovnog suda omogućavao da kao sudija potpisuje DN rješenja, odnosno sve ono što su pravnici u gruntovnici radili Tomaš je potpisivao i iskazivao u svojoj normi.

Upošljavanja supruga

Pisali smo da je u Osnovnom sudu u Brčkom, u Zemljišno-knjižnom uredu, uposlena i Grčevića supruga, ali i supruga predsjednika Apelacionog suda Damjana Kaurinović ( koji ocjenjuje rad predsjednika Osnovnog suda).

Na pitanja Komisije o navedenom, Grčević je kazao da je njegova supruga radila kao službenik u gruntu nekoliko godina prije nego što su postali supružnici.

“Tri puta sam biran dok je ona radila. Biralo me je 15 članova VSTV-a. Nisam je zaposlio kao svoju suprugu, ona je bila od prije zaposlena”, kazao je Grčević.

Članica Komisije Mirjana Marinković – Lepić insistirala je na Pravilniku o izboru predsjednika suda i sudija, u kojem u članu 49. stav 1. tačka, između ostalog, stoji da se na razgovor neće zvati kandidat čiji je supružnik zaposlen u istom sudu”.

Grčević je na to odgovorio da “formulacija nije sporna, ali je pitanje kako se tumači”.

Iz VSTV-a su se ranije pravdali da Grčevićeva supruga nije sudija, pa iz tog razloga nije sporno što rade u istom sudu.

Prema informacijama Žurnala bliskim brčanskom pravosuđu, Grčević je navodno u gruntovnicu suda uposlio i suprugu jednog advokata, inače njegovog bliskog prijatelja.

Afera izbora člana VSTV-a

Grčević se na sjednici, tokom uvodnog izlaganja, sam osvrnuo na aferu od prije nekoliko godina kada se birao član VSTV-a iz Brčko distrikta BiH. Pisali smo da je Pravosudna komisija, čiji je Grčević također član, u dva navrata pokušala Dragana Tomaša progurati za člana VSTV-a, iako su iz Vijeća tada izričito tražili sudiju ili tužioca iz reda bošnjačkog naroda. Zarad tog mjesta, Tomaš koji se isprva izjašnjavao kao Srbin naprasno je početo pisati da je Ostali. Nakon reagovanja međunarodne zajednice, Pravosudna komisija je odustala od Tomaša.

Grčević je kazao da se Tomaš izjašnjavao kao neopredijeljen.

“Niko do Bošnjaka nije želio da se prijavi, zamolili smo Selima Karamehića i izabrali smo ga. Da je prošao kandidat koji je trebao da prođe onda bi više tužilaca bilo u VSTV-u nego nosilaca pravosudnih funkcija“, kazao je Grčević, te kazao da je pomalo iritirajuće da tužioci mogu da biraju sudije.

Žurnal je iz dobro pouzdanih izvora dobio informaciju da ovo nije tačno i da su se tada za člana Vijeća iz reda bošnjačkog naroda prijavljivale sudije Maida Kovačević i Muhamed Avdić, dok se od tužilaca prijavio Zekerija Mujkanović.

Nisu pitali za zapošljavanja osuđenih osoba

Očekivalo se da će Komisija Grčevića ispitivati i o optužbama koje se odnose na zapošljavanje osoba koje su u ovom sudu prethodno osuđene.

Žurnal je i o ovome pisao, a UDT je formirao predmet. Reagovali su čak iz Pravosudne komisije na način da su za tri osobe (o kojima smo pisali) provjeravali njihove radno-pravne statuse. Jedna je otpuštena i to Branko Pančić, dok su Marko Vuković i Vanja Oršulić zadržani, jer su utvrdili da u njihovim slučajevima nisu pronašli nikakve nepravilnosti.

Vuković je sudski izvršitelj, presuđen zbog nasilja u porodici. Grčević mu je omogućio da, uz punu platu, radi u vrijeme kada je protiv njega vođen krivični postupak.

Pančić je uposlen u sud u vrijeme kada je protiv njega u Banjoj Luci potvrđena optužnica zbog pomaganja u zloupotrebama kojima je Balkan Investment Banka oštećena za desetine miliona maraka.

Oršulić u sudu radi kao asistent operater, a 2010.  osuđivana je zbog pronevjere u službi i falsifikovanja službenih isprava u vrijeme dok je radila kao porto blagajnica u Vladi Brčko distrikta BiH.

U Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH penziju je dočekala i uposlenica osuđivana zbog falsifikovanja diplome. To nije uticalo na njen radno-pravni status.

Nisu ga ispitivali ni o proslavi praznika koje je organizovao u vinariji osuđenog bivšeg gradonačelnika Dragana Pajića, o čemu smo pisali u martu 2020.

Izvještaj Istražne komisije uskoro bi trebao biti završen, a dio zaključaka odnosit će se i na Osnovni sud Brčko distrikta, a prvenstveno na CMS sistem.

(zurnal.info)