Nevidljivi i formalno neproglašeni "treći entitet" odavno je prihvaćen kao normalnost. Zna se gdje su granice dalekovoda Elektroprivrede HZHB, zna se gdje šaltere ima “Hrvatska pošta Mostar”, gdje rastu drveća Šuma Herceg-bosne, zna se gdje se ne naplaćuje RTV taksa...

Umjetnik Željko Derajić mora biti zdrav, a najbolju njegu imaće ako je zaposlen u Univerzitetskom kliničkom centru, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj. Zapravo, možda i ne mora, jer su ga po rođenju preporučili Branešci, selo iz kojeg su i on i, zamislite, Vlado Đajić – direktor. Istančan sluh raspjevanom saradniku za informisanje para to što smo napisali da je Đajić zaposlio pjevača.

Željko Derajić dostavio je zahtjev za ispravku navoda iz Žurnalovog teksta "JAVNE NABAVKE U UKC: Direktor Đajić potrošio tri miliona KM na zgradu stare hirurgije- koja će biti srušena“, kojeg u cjelini objavljujemo.

Ekipa Žurnala obišla je nekoliko bh. gradova u kojima postoje ulice nazvane po fašistima, zločincima, okupatorima, kvislinzima, saradnicima fašističkih režima. Danas donosimo fotoreportažu iz Sarajeva.

Analiza novinara nezavisnog The Kyiv Independenta Olega Shukova o tome da li je i u kojoj mjeri moguć nuklearni rat između Rusije i Zapada.

The question of all questions is how long can Russian influence on Bosnia and Herzegovina be preserved. Milorad Dodik wishes to maintain the status of an important Russian factor, so does Dragan Čović. The remaining part of the political arena believes that the influence of Russia will simply disappear and that the Europe and the USA will do everything they had missed to do in the previous years, “sleeping” while Dodik and Čović were “doing their thing”.

Pitanje svih pitanja jeste koliko može biti održan ruski uticaj na Bosnu i Hercegovinu. Milorad Dodik želi zadržati status važnog ruskog faktora, Dragan Čović isto tako. Ostali dio političke scene misli da će uticaj Rusije nestati tek tako i da će Evropa i SAD odraditi sve ono što su oni propustili prethodnih godina, „spavajući“ dok su Dodik i Čović radili „svoj posao“.

Tekst Volodymyra Yermolenka, glavnog i odgovornog urednika nezavisnog medija Ukraine World, o tome kako je ruska invazija na Ukrajinu ujedinila stanovništvo ove zemlje.

Tekst Natalije Dateskevych, novinarke nezavinskog ukrajinskog medija The Kyiv Independenta, o utjecaju rata u Ukrajini na globalno tržište hrane.

Asami Terajima za The Kyiv Independent piše o problemima u vezi s evakuacijom civila iz ratom pogođenih gradova u Ukrajini.

Ekipa Žurnala obišla je nekoliko bh. gradova u kojima postoje ulice nazvane po fašistima, zločincima, okupatorima, kvislinzima, saradnicima fašističkih režima. Danas donosimo fotoreportažu iz Banje Luke.

Dva dana nakon što je Rusija pokrenula potpuni rat protiv Ukrajine, Kijev je podnio zahtjev ICJ-u za pokretanje postupka protiv Rusije prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Mariana Antonovych za Kyiv Independent analizira razvoj dešavanja u Haškom sudu.

Iako ga pojedini već nazivaju „političkim mrtvacem“, Dodika ne treba prerano otpisati „iz igre“. On će sigurno nastaviti sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, što manje ili više agresivno zagovara posljednjih 15 godina. U slučaju „reteriranja“ morao bi to dobro obrazložiti u ovoj izbornoj godini, no njegov birački puk ionako „guta“ sve što im plasira.

Tekst Oleka Sukhova, novinara nezavisnog ukrajinskog The Kyiv Independenta, o posljedicama invazije na Ukrajinu na ruski režim, ekonomiju, društvo...

Sjećate li se Mehmeda Salihovića iz Brčkog kojem je u oktobru prošle godine u požaru stradalo sedam članova porodice? Ubrzo nakon ove tragedije u posjetu su mu došli federalni premijer Fadil Novalić i gradonačelnik Brčkog Esed Kadrić. Obećali su mu riješiti stambeno pitanje i omogućiti zaposlenje. Nekoliko mjeseci kasnije, Mehmed i dalje nema riješeno stambeno pitanje, niti je zaposlen.

Ruska invazija mogla bi ubrzati tranziciju ka obnovljivim izvorima energije – ili dovesti do katastrofalnog povratka uglju

Oprečne su informacije o tome da li su ili ne ruske jedinice zauzele ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi. U Ukrajini radi 15 nuklearnih reaktora u četiri elektrane. Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaelo Grossi je upozorio na rizik ozbiljne nuklearne nesreće. Pavlo Lodyn, politolog, novinar i izvršni direktor Centra za političke narative demokratije, piše o tome zašto su važne ukrajinske nuklearne elektrane i zašto su opasni ratni sukobi u njihovoj blizini.

Analiza Igora Kossova, urednika nezavisnog ukrajinskog portala The Kyiv Independent, o posljedicama ekonomskih sankcija prema Rusiji.

Bosna i Hercegovina danas, trideset godina nakon proglašenja nezavisnosti, država je u kojoj zbog suprostavljenih interesa, većina institucija ne funkcioniše. Istina, postoji nešto u čemu su vlastodršci složni, a to je trošenje budžeta svih nivoa, uz sveprisutnu korupciju i nepotizam.