Katastrofalni rezultati pravosuđa: 199 miliona uloženo u sudove, broj riješenih predmeta konstantno opada

Nedavno je objavljen USAID-ov izvještaj „Indeks efektivnosti pravosuđa Bosne i Hercegovine“ za 2020. godinu, a podaci koji su izneseni su poražavajući. Generalno, izvještaji iz prethodnih godina govorili su o stagnaciji kada je riječ o efektivnosti pravosuđa u BiH, no podaci iz 2020. godine još su gori jer je zabilježen pad efektivnosti bh. pravosuđa. 

Iako bi se to donekle moglo opravdati pandemijom koronavirusa i brojnim ograničenjima koja su bila na snazi prošle godine, višegodišnja analiza pokazuje da se efektivnost našeg pravosuđa ne poboljšava, naprotiv sve je gora. 

Prije nego što spomenemo konkretne podatke, recimo i to da su izvori podataka bili zvanični, administrativni podaci VSTV-a o postupanju u glavnim vrstama sudskih i tužilačkih predmeta na nivou prvostepenih i drugostepenih sudova te tužilaštava, kao i anketa o percepciji građana u BiH i anketa sa sudijama i tužiocima.

Krenimo od percepcije javnosti o radu bh. pravosuđa koja je, kako se navodi, generalno i dalje loša. Stavovi javnosti o transparentnosti i radu pravosudnih institucija i aktera nastavili su se pogoršavati, a javnost je bila najmanje zadovoljna dužinom trajanja predmeta, transparentnošću, radom sudija i tužilaca te troškovima koji prate rad pravosuđa.

Treba istaći i to da su mediji i dalje primarni izvor informacija za većinu građana, a da veoma mali broj njih koristi službene izvještaje i statistiku o pravosuđu iz zvaničnih izvora.

Očekivano, percepcija sudija i tužilaca o radu pravosuđa pozitivnija je od percepcije javnosti, ali su čak i oni efektivnost bh. pravosuđa ocijenili osrednjom. Među indikatorima s najlošijim rezultatima bili su percepcija procesuiranja javnih zvaničnika koji krše zakon, efikasnosti imenovanja u pravosuđu i objektivnosti u napredovanju u karijeri. 

Ni statistički podaci VSTV-a nisu ohrabrujući. Tako su, uz iznimku krivičnih žalbenih predmeta, prosječno vrijeme potrebno prvostepenim sudovima za rješavanje predmeta i starost neriješenih predmeta veoma dugotrajni, a posebno su bili dugotrajni u drugostepenim sudovima. 

Konkretno, prosječno vrijeme rješavanja predmeta kretalo se između 296 i 784 dana u svakoj fazi sudskog postupka, a trajanje neriješenih predmeta variralo je između 347 i 697 dana za različite nivoe sudova. Kada je riječ o komunalnim predmetima, broj neriješenih izvršenja ostao je veći od 1,7 miliona! Zaključak je jednostavan – trom rad sudova umanjuje efikasnost pravosudnog sistema u BiH. 

Ništa bolja nisu ni tužilaštva. Prosječno vrijeme rješavanja predmeta se povećava, a ukupan broj neriješenih predmeta u povećao se drugu godinu zaredom. Prednjači značajno povećanje broja neriješenih predmeta općeg kriminala. 

Smanjuje se priliv predmeta u bh. pravosuđe. Ukupni priliv predmeta u prvostepenim sudovima opao je za 13 posto u 2020. godini u poređenju s 2019. godinom (sa 120.285 na 104.750). Priliv predmeta na drugostepenim sudovima postepeno je, ali postojano opadao od 2015. do 2019. godine, a u 2020. godini drugostepeni sudovi zabilježili su značajan pad priliva predmeta od 16 posto u odnosu na 2019. godinu (u 2020. je bio 17.085). Pad priliva u tužilaštva konstantan je od 2012. godine, a u 2020. iznosio je 21.288.

Ono što je možda još i bitnije jeste da broj predmeta koje je riješilo pravosuđe BiH opada od 2014. godine kad je riječ o prvostepenim sudovima (u 2020. 101.996) i od 2015. godine kad je riječ o tužilaštvima (u 2020. 19.201). Ovaj trend je bio manje izražen za drugostepene sudove prije 2020. godine, kada je zabilježen izraženiji pad (od 12%) - 19.794. Generalno, pravosudne institucije BiH riješile su između 10 i 35 posto manje novih predmeta u 2020. nego u 2012. godini.

Kao što se može vidjeti, pravosudne institucije u BiH bilježe sve lošije rezultate rada. S druge strane, pravosudni aparat košta nas sve više. Zbirno, usvojeni budžeti sudova u 2020. godini iznosili su 199 miliona KM, te su znatno veći nego 2012. godine kada su bili 165 miliona. Usvojeni budžeti tužilaštava u 2020. godini iznosili su 57 miliona KM, a 2012. godine bili su 42 miliona KM. U poređenju s 2012. godinom, broj sudija je veći za 20 (1.093), broj tužilaca za 48 (358), broj pomoćnog osoblja u sudovima za 279 (3.377), a broj pomoćnog osoblja u tužilaštvima za 145 (810).

S obzirom na sve navedeno, date su i određene preporuke. Između ostalog, potrebno je, kako se navodi, poduzeti odgovarajuće mjere za jačanje morala i zalaganja sudija i tužilaca u sve nepovoljnijem okruženju, bh. pravosuđe mora značajno poboljšati svoj učinak u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala, potrebna je temeljito osmišljena strategija za izmjenu percepcije javnosti o pravosuđu kao korumpiranom, VSTV, tužilaštva, sudovi i mjerodavne policijske (i druge vladine) agencije moraju u praksi pokazati da su predmeti korupcije njihov najviši prioritet, sudovi i tužilaštva moraju preokrenuti kontinuirano negativne trendove kad je u pitanju rješavanje sudskih predmeta…

(zurnal.info)