OPKOLJENI MARIUPOLJ: 300.000 ljudi suočava se sa živim paklom

 

Mariupoljski novinar Artem Popov s knedlom u grlu govori o svom rodnom gradu. 

„Suze ne prestaju u Mariupolju“, rekao je za ukrajinski The Kyiv Independent. „Suze straha i boli su ono kroz šta prolazi (svakog dana) svaki stanovnik našeg grada.“

Ovaj 30-godišnjak cijeli je život proživio u jugoistočnom gradu Mariupolju prije nego što je pobjegao 8. marta. Nekada užurban lučki grad, koji nudi brojne turističke atrakcije od poznate džamije do plaža, danas podsjeća na mjesto iz apokaliptičnog filma, kaže Popov, jer su „gotovo sve gradske četvrti uništene“.

Gledati to bio je užas. „Granatiraju se moji susjedi, moji prijatelji, moja rodbina, moji poznanici i mjesta na kojima sam imao najljepše uspomene u svom životu“, rekao je. 

Opkoljeni Mariupolj pretrpio je neke od najžeščih napada na Ukrajinu otkako je Rusija 24. februara pokrenula svoju invaziju. Grad je bio podvrgnut teškom ruskom bombardiranju nakon što su ga ruske trupe opkolile 2. marta. 

Prije rata, Mariupolj je imao preko 400.000 stanovnika. Oko 300.000 civila još je ostalo u opkoljenom gradu do 14. marta, saopćila je potpredsjednica vlade Iryna Vereshchuk. To uključuje oko 3.000 novorođenih beba kojima nedostaju lijekovi i hrana, rekao je ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba. 

"Do poboljšanja je došlo u periodu od 14. do 15. marta, kada je više od 20.000 ljudi uspjelo napustiti Mariupolj," kaže Vereshchuk. 

Drugi ostaju zatočeni u gradu, bez struje, vode i plina. Gradske internetske i mobilne mreže ugašene su od početka opsade prije više od dvije sedmice. Vijesti iz grada dolaze od sporadičnih kontakata i nekoliko međunarodnih fotografa koji su ostali u Mariupolju. Opsada je ljude ostavila gladnima, dehidriranima i zaglavljenima u smrznutim podrumima kako bi izbjegli neselektivno rusko granatiranje. 

Rusija je kontinuirano kršila dogovoreno primirje prema kojem bi se evakuiralo civile iz Mariupolja te dovela humanitarna pomoć u grad. Zalihe su oskudne. Od prije sedmicu dana trgovine i apoteke su ili bez namirnica i lijekova ili su opljačkane. 

Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) upozorio je da će se stanovnici Mariupolja suočiti s „najgorim scenarijem“ ako im se ne osigura neposredna sigurnost i pristup humanitarnoj pomoći.

Predsjednik Volodymyr Zelensky izjavio je 16. marta da mirovni pregovori s Kremljom počinju zvučati „realnije“, ali je potrebno više vremena kako bi se osiguralo da je ishod pregovora u interesu Kijeva. Savjetnik Zelenskog, Mykhailo Podolyak opisao je da su pregovori bili vrlo teški, ali da „svakako ima prostora za kompromis“, dodajući da će se pregovori o prekidu vatre s Rusijom nastaviti danas. 

Prethodni pregovori o prekidu vatre s Rusijom nisu dali rezultate kojima se Kijev nadao. Moskva je predložila rute za evakuaciju civila u Rusiju ili njenog saveznika Bjelorusiju, što je Zelensky okarakterisao kao „potpuno nemoralno“.

Više od 2.500 ljudi, uključujući djecu, ubijeno je u Mariupolju od početka rata, izjavio je savjetnik ureda ukrajinskog predsjednika Oleksiy Arestovych. Stvarni broj može biti veći jer je pravi broj nemoguće izmjeriti pod stalnim ruskim bombardiranjem. „Rusi brišu grad“, rekao je Arestovych 14. marta.

 

ŽIVI PAKAO

 

Nepokretna tijela ostavljena su na ulicama Mariupolja. Uz snažno bombardiranje, hitnim službama je teško doći do  tijela ubijenih. Prikupljeni se na brzinu i bez ceremonije pokopavaju u masovne grobnice. 

Stanovnici Mariupolja cijepaju drva za kuhanje i grijanje na temperaturama ispod nule, izvijestile su lokalne vlasti. Oni koji žive u najteže pogođenim dijelovima grada bili su svedeni na izvlačenje vode iz sada neispravnih radijatora u svojim domovima ili otapanjem snijega. Neki hodaju i pretražuju ruševine uništenih domova kako bi pronašli nešto za jelo.

Stanovnik Mariupolja Maksym Svetlov, koji je napustio grad neposredno prije početka rata, ali još uvijek ima rodbinu u gradu, rekao je da se „situacija pogoršava svakim satom granatiranja“. 

Ruske snage kontinuirano granatiraju različite dijelove grada, uključujući centralnu šetnicu u srcu Mariupolja, rekao je. Granatiranje se događa gotovo svakih 30 minuta, zbog čega je opasno da civili napuštaju skloništa.  

„Ljudi ne mogu ni izaći negdje po vodu, ne mogu ni otići jer se boje da se neće vratiti“, rekao je Svetlov za Kyiv Independent.

Mnogim porodicama ponestaje osnovnih zaliha, a mala djeca su posebno osjetljiva na pogoršanje zdravstvenog stanja, rekli su iz organizacije Liječnici bez granica koja pomno prati dešavanja u Mariupolju.

Dječja tijela ne mogu podnijeti velike fluktuacije u unosu hrane i vode za razliku od odraslih, zbog čega su izložena velikom riziku od dehidracije. Zelensky je rekao da je šestogodišnja djevojčica umrla od dehidracije u Mariupolju 8. marta. Bila je sama, jer joj je majka ranije ubijena od granatiranja, rekao je guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko. 

Liječnici bez granica rekli su da stanovnici Mariupolja također umiru od nedostatka lijekova, posebno za dijabetičare i oboljele od raka.

 

ZAŠTO MARIUPOLJ?

 

Mauripol je strateški važan za Rusiju jer se nalazi uz obalu Azovskog mora između anektiranog poluotoka Krima i dijelova istočne Ukrajine koje su okupirali Rusi. Ako Rusija zauzme Mariupolj i spoji dva teritorija, Ukrajinu će odsjeći od Azovskog mora. 

Ruski državni mediji su 14. marta tvrdili da je uspostavljen kopneni koridor između Donbasa i Krima, pozivajući se na prokremljsko vodstvo na aneksiranom poluotoku. To još nije potvrđeno. 

Situacija u Mariupolju tipična je za rusku taktiku opsadnog ratovanja, koja će se vjerovatno širiti kako rat prelazi u novu fazu, kaže Rita Konaev, pomoćnica direktora za analizu u Centru za sigurnost i nove tehnologije Sveučilišta Georgetown.

Snage Kremlja počele su nametati brutalnu opsadnu taktiku dok pokreću napade na glavne ukrajinske gradove, koristeći kasetno streljivo i bombardiraju  civilne infrastrukture. Taktika nalikuje nemilosrdnim vojnim kampanjama Vladimira Putina u Siriji i Čečeniji, gdje je njegova vojska gradove pretvorila u ruševine. 

Volnovakha, grad od 21.000 stanovnika u Donjeckoj oblasti koji se nalazi samo 60 kilometara sjeverno od Mariupolja, pretrpio je nekoliko dana bombardiranja i uveliko je uništen. Ruske snage zauzele su Volnovakhu 12. marta, stratešku tačku njihovog napredovanja prema Mariupolju. 

Guverner Donjecke oblasti Kirilenko rekao je 15. marta da su ruske trupe ušle u bolnicu na periferiji Mariupolja i uzele pacijente i medicinsko osoblje za taoce. „Rusi su odvezli 400 ljudi iz susjednih kuća u bolnicu i oni ne mogu otići“, opisao je.

Sumorna strategija iz Putinove knjige je slomiti moral ozbiljno oštećujući gradsku infrastrukturu i izazivajući visok nivo raseljavanja iz gradova, rekao je Konaev za Vox ranije ovog mjeseca.

 

KRIVICA PREŽIVJELOG

 

Preživjela stanovnica Mariupolja Diana Berg osjeća krivnju jer je napustila svoj dom u Mariupolju. „To je krivnja preživjelih“, rekla je 41-godišnjakinja za Kyiv Independent. Iako porijeklom iz Donjecka, kojeg je Rusija okupirala još 2014. godine, Berg se u Mariupolju osjećala kao kod kuće i zato su tamo ostali do 3. marta, rekla je. 

No, kako su se dani „pakla“ nastavljali, aktivistica koja je pomagala mještanima počela je zajedno sa suprugom tražiti put za bijeg kako bi svoju rodbinu i prijatelje odveli na sigurno. Rekla je da bi mnogi ljudi otišli iz grada da su znali šta će se dogoditi, no situacija se neočekivano pogoršala.

Zbog granatiranja taj plan se nikada nije izveo, a par je bio prisiljen otići sam. Ostavili su sve bježeći, prelazeći ruske vojne kolone i kontrolne tačke pod kontrolom Moskve. 

Mnogi od njenih najmilijih, uključujući njenu stariju rodbinu i bliske prijatelje, još uvijek su zarobljeni u Mariupolju. Rekla je da se zadnji put čula s njima prije skoro sedmicu dana i da nema pojma kako im je. Kao i mnogi drugi u gradu, Bergova porodica tada joj je mogla reći samo nekoliko riječi jer su pokušavali „spasiti“ bateriju svog telefona. 

 

Ukrajinski radnici hitne pomoći nose ozlijeđenu trudnicu iz rodilišta koje je oštećeno ruskim granatiranjem u Mariupolju u Donjeckoj oblasti 9. marta 2022. Majka i njeno nerođeno dijete umrli su 13. marta 2022. (Evgeniy Maloletka)

 

POTRAGA ZA RODBINOM

 

Svaki dan je i bol za one čiji su rođaci ili prijatelji još uvijek zaglavljeni u Mariupolju. „Mariupolj! Molim vas, javite mi bilo šta o mojoj rodbini“, napisala je žena u Facebook grupi posvećenoj lociranju nestalih u Mariupolju. 

„Moj sin Yan Ivanovich Leliv, unuk Nazar Pozhidaev (10-godišnjak) i njegova majka Ksenia Pozhidaeva“, napisala je opisujući priloženu fotografiju. 

Online grupe stvorene za članove porodice ili prijatelje koji traže informacije o svojim voljenima zarobljenim u pogođenim područjima primaju stotine zahtjeva dnevno. Facebook grupa pod nazivom „Grupa grada Mariupolja“ jedna je od mnogih koja pomaže ljudima da traže bilo kakve informacije o svojim najmilijima.

Iako je malo vjerovatno da će kroz ovu grupu saznati kako im je rodbina, neke će možda utješiti komentari da lokacije njihovih najmilijih nisu napadnute. Oni koji se uspiju povezati sa svojom rodbinom, zahvaljujući sporadičnom pojavljivanju mobilne veze, objavljuju novosti. 

Neki komentari glase „moj rođak mi je rekao da napolju kuhaju hranu“, dok drugi govore da „ulica za koju ste pitali više ne postoji, oprostite“. 

Poltavka Natasha Yaremenko jedna je od onih koji traže rodbinu u Mariupolju. Sa sestrom se posljednji put čula prije skoro dvije sedmice. Tada joj je rečeno da „nije bilo svjetla, vode, ni grijanja“, a njena sestra od tada joj se nije javila.

„Samo želim čuti nešto - da je živa i zdrava“, rekla je Yaremenko za Kyiv Independent.

(zurnal.info)