KANTONALNI SUD U MOSTARU ODLUČIO: Adriatic Metals ostao bez dozvole za eksplotaciju za rudnik u Varešu

Nakon skoro dvije godine upravnog spora Kantonalni sud u Mostaru 30. decembra prošle godine po tužbi Javnog preduzeća Vodokom Kakanj protiv rješenja Federalnog ministarstva, energije, rudarstva i energetike donio je presudu kojom se poništava dozvola za podzemnu eksploataciju izdata firmi Adriatic Metals BH, zbog potencijalne opasnosti za izvorište pitke vode kojom se snadbijeva Općina Kakanj.

U obrazloženju presude navedeno je da nije odgovoreno konkretno na temeljno pitanje: da li će podzemna eksplaotacija imati utjecaj i kakav na vodozahvat Bukovica, a da je Federalno ministarstvo dozvolilo eksploataciju na neistraženom i zabranjenom lokalitetu.

„Tuženi je prije donošenja osporenog rješenja morao razjasniti da li će buduća eksploatacija mineralnih sirovina i izgradnja postojećih objekata na lokalitetu Rupice-Juraševac-Brestić, imati negativan utjecaj na izvorište Bukovica....Nesporno je da se područje granica koncesije ulazi i nalazi u III i dijelom u II vodozaštitnoj zoni, ali da prostor za koji se traži dozvola za eksploataciju nalazi na mnogo užem području, izvan II i III vodozaštitne zone, po mišljenju suda nije odgovoreno na temeljno pitanje koje je to uže područje (izvan II i III vodozaštitne zone) na kojem je dozvoljena eksploatacija kao i da li se podzemnom eksplatacijom može dovesti u pitanje vodosnadbjevanje pitkom vodom stanovnike Kaknja, a time i šteta koja se ne bi mogla popraviti“, navedeno je u presudi Kantonalnog suda u Mostaru.

Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i energije predmet je vraćen na ponovni postupak i odluku bez mogućnosti žalbe. U razgovoru za Žurnal Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene- AKT navodi da aktivisti pozdravljaju odluku suda iako se na nju dugo čekalo.

-Sjajno je kada sudovi  prepoznaju nedostatke u upravnim postupcima i zbog toga ponište rješenja i dozvole i ovo je jedan sjajan primjer da ipak postoji vladavina prava i da je zakon iznad tih velikih snažnih bogatih rudarskih kompanija pa čak i ako su one kako mi sumnjamo u spregama sa vlastima na različitim nivoima, kaže  Berbić.

Iz Fondacije navode da obzirom da je Ministarstvo izdalo ovo rješenje te da je njihov akt poništen, da će to imati direktne posljedice na aktivnosti Adriatic Metals. Ministarstvo sada ponovo mora ući u razmatranje i otkloniti uočene nedostatke.

-Naša pretpostavka je da će Federalno ministarstvo morat naložiti Adriaticu da uradi studiju uticaja i da će se onda prilikom davanja novog rješenja, moralo bi se organizovati nova javna rasprava, i dati zainteresiranoj javnosti, građanima, aktivistima prilika da oni komentarišu i naravno da dostave komentare i prijedloge. Mi ćemo svakako insistirati da se taj proces tako vodi, navodi Berbić.

NIZ SPORNIH ODLUKA KOJE SU "POGODOVALE" FIRMI ADRIATIC METALS

Podsjetimo polovinom 2021. godine Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Eastern Miningu, današnjem Adriatic Metalsu, daje dozvolu za podzemnu eksploataciju. Mjesec dana kasnije JP Vodokom Kakanj podnio je tužbu protiv Ministarstva radi poništenja ovog akta. Podsjetimo, javnost je tek u martu 2024. godine, saznala da se firma Eastern Mining, današnji Adriatic Metals, 2021. godine obraćala Vodokomu tražeći saglasnost za eksploataciju i izgradnju pogona Rudnika. Saglasnost nisu dobili.

Kao ključni razlog zbog kojeg su odbili dati saglasnost, iz JP Vodokoma navode to što ova firma nije dostavila valjanu dokumentaciju, valjane provedene analize, studiju iz koje bi bilo vidljivo da li će budući rudnik imati utjecaj na vodozahvate Bukovica. Iz dokumentacije koja je dostavljena podaci nisu istinito navedeni, piše u obrazloženju iz Vodokoma.

„Neistina je da ležište mineralnih sirovina na lokalitetu Rupice-Juraševac-Brestić ne ulazi u slivno područje rijeke Bukovica, također je neistina da se ležište mineralnih sirovina nalazi nizvodno od vodozahvata Bukovica te da buduća eksploatacija ni na koji način neće utjecati na vodozahvat Bukovica, a ovo su ključne činjenice i iste su neistinito prezentirane, jer je izvorište rijeke Bukovice njen vodotok i vodozahvat vitalni resurs grada Kaknja“, navedeno je u tužbi.

DOK TRAJU TUŽBE I KONTRATUŽBEOstaje li Kakanj bez pitke vode zbog rudnika u Varešu?

Podsjetimo upravo zbog ovih navoda Vodokom je tada angažovao stručnjaka iz oblasti geologije prof. dr. Mirzu Bašagića za davanje stručnog mišljenja po zahtjevu Adriatic Metalsa te o mogućim utjecajima na zone sanitarne zaštite vodozahvata Bukovica.

„Iz priloženih topografskih karata u predmetnim Studijama vidljivo je da prema konturnim koordinatama koncesionog područja granice prostora koncesije, ne samo nalaze u III, nego zalaze i u II zaštitnu zonu u kojoj je Pravilnikom o zaštiti i važećom Odlukom o zaštiti izvorišta Bukovica izričito zabranjena bilo kakava eksploatacija mineralnih sirovina“, navedeno je u stručnom mišljenju prof. Dr. Bašagić.

Osim toga, u Studijama koje je radio Rudarski institut iz Tuzle, navedeno je da se ležište Rupice nalazi nizvodno od vodozahvata Bukovica te da ni u kom slučaju buduća eksploatacija i izgradnja postrojenja rudnika neće imati bilo kakav uticaj na vodozahvat Bukovica.

„Neshvatljivo je da iz tako renomirane kuće kakva je Rudarski Institut iz Tuzle mogu "izaći" ovakve tvrdnje, kada je bjelodano poznato i potpuno jasno da se vodozahvat Bukovica nalazi nizvodno i na znatno nižoj nadmorskoj visini (cca 590 mnm) u odnosu na područje Rupica koje je na visini (cca 1010–cca 1220 mnm, a mjestimično i nešto više). Čak i u Idejnom projektu (RIT, januar 2020.) predviđena je jamska etažna eksploatacija u dva nivoa donjom kotom završava na visini 825 mnm, dakle, daleko iznad vodozahvata, ali i vodotoka Bukovica i posebno, najbližeg Borovičkog potoka koji teče neposredno ispod Rupica“, navedeno je u informaciji JP Vodokom Kakanj.

Osim toga navedeno je da su neutemeljene i proizvoljne tvrdnje u odnosnim Studijama o obrnutim visinskim odnosima vodozahvata i ležišta, preuzete i napisane u prethodnim vodnim saglasnostima i implicitne, u Okolinskoj dozvoli u kojoj se poziva na prethodne vodne saglasnosti. Autor Mišljenja je sklon tumačenju „da su ovakve netačnosti ili rezultat neznanja timova Instituta koji su sačinjavali predmetne Studije i, s druge strane, što bi blago rečeno, značilo tendenciozno pisanje u cilju olakšanja proceduralnih postupaka za interes Eastern Mininga kao Investitora“!

DOK TUŽILAŠTVO, NAVODNO, ISTRAŽUJENadležne institucije ignorišu apele Vodokoma Kakanj

Iz Vodokoma nisu odgovorili na Žurnalov upit povodom presude Kantonalnog suda. Osim što nisu odgovorili na medijski upit nisu ni obavijestili javnost o donošenju ove presude iako je od velikog značaja za građane Kaknja.

Ni iz Općine Kakanj nisu odgovorili na upit Žurnala. Šutnja ovih institucija ne iznenađuje. Podsjetimo da su građani o problemima sa pitkom vodom informacije dobijali na društvenim mrežama a ne putem zvaničnih saopštenja i informacija ovih institucija.

Polovinom januara prošle godine na društvenim mrežama neformalna grupa građana Park prirode Trstionica i Boriva objavila je dokument javnog preduzeća Vodokom iz Kaknja u kojem se traži postupanje Federalne uprave za inspekcijske poslove zbog pojave teških metala u vodi za piće.

Reagovali su tada iz Općine Kakanj navodeći da “voda jeste u opasnosti i vodi se pravna borba za očuvanje vodozahvata, ali se vrše i analize koje pokazuju da je trenutno voda ispravna za piće“.

"Borimo se za vodu s vodozahvata Bukovica! Želimo sačuvati i kvalitet i kvantitet vode, zaštititi naše šume i planine. Proteklih mjeseci pokrenuli smo niz aktivnosti. Nastupamo institucionalno, bilježimo sve probleme, obraćamo se nadležnim inspekcijama i ministarstvima na višim nivoima... Ustrajni smo u borbi. Obratili smo se svim relevantnim institucijama. Vodokom, kojeg je Općinsko vijeće ovlastilo da prati stanje sa vodom, je pokrenuo i sudski spor", rekao je načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević.

Što se tiče pojave teških metala u vodi za piće, iz Vodokoma su tada u odgovoru na Žurnalov upit naveli da im je dostavljena informacija iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u kojoj se između ostalog navodi da se “osnovano smatra da je kadmij prirodnog porijekla iz tla”.“

“Od maja prošle godine u mjesečnim analizama uzorkovanja i analize vode rijeke Bukovice na prisustvo teških metala, koje vrši firma Sistem Qalitas d.o.o. Pale, primijećene su određene oscilacije. Primijećene oscilacije u navedenom periodu (od maja do decembra 2023. godine)  kretale su se unutar dozvoljenih vrijednosti”, naveli su iz Vodokoma.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove u odgovoru na Žurnalov upit, vezano za pojavu teških metala u vodi za piće u Kaknju, naveli su tada da je od momenta intenziviranja radova na otvaranju jame i izgradnje postrojenja za obradu rude firme Adriatic Metals izvršeno 11 inspekcijskih nadzora iz oblasti zaštite okoliša, uključujući i kontrolne nadzore, te da nisu zabilježili nepravilnosti osim u jednom slučaju.

adriatic metals odbacuje optužbeProblemi sa kvalitetom vode u Kaknju prisutni su decenijama

Kompanija Adriatic Metals “kategorički odbacuje tvrdnje koje sugeriraju da operacija rada rudnika Rupice utječu na kvalitet vode rijeka Bukovica i opskrbu pitkom vodom za građane Kaknja”. U odgovoru na Žurnalov upit naveli su da već tri godine rade analize vode, još prije početka radova na ovom lokalitetu, te da su one pokazale manje tragove teških metala u prirodnom toku rijeke Bukovici - što ukazuje na decenijsko prisustvo metala u ovoj rijeci.

Osim toga, iz Adriatic Metalsa tvrdili su da je odgovornost za pročišćavanje i distribuciju pitke vode u Kaknju u nadležnosti JP Vodokom Kakanj te da su oni zakonski obavezni da prate kvalitet vode na nivou potrošača i da odmah obavijeste građane ukoliko ijedan nivo teških metala pređe dozvoljene vrijednosti.

“Istorijski izvještaji relevantnih državnih organa potvrđuju da su problemi sa kvalitetom vode u Kaknju prisutni decenijama prije naših aktivnosti i operacija”, naveli su tada iz Adriatic Metals-a.

Ima li korupcije u koncesionim i drugim dozvolama?

Problemi u radu njihovog rudnika nisu bili samo po pitanju pitke vode za općinu Kakanj. Krajem prošle godine ova je kompanija u Varešu "slučajno" posjekla, po vlastitom priznanju, oko 3.000 metara kvadratnih državne šume. To je više od 100 odraslih stabala jele, smrče, bukve i javora.

Kantonalna uprava za šumarstvo ZDK drugog oktobra prošle godine podnijela je dvije krivične prijave protiv firme i njenih direktora. Dva mjeseca nakon što je Adriatic Metals izvršila golu sječu, od Vlade Federacije su, umjesto sankcija, dobili dozvolu za krčenje još 7,2 hektara državne šume! Kantonalno tužilaštvo ZDK smatralo je da gola sječa državne šume nema elemenata krivičnog djela te da se radi o prekršaju.

Derviš Karić kažnjen zatvorskom kaznom zbog dva metra drvaKompanija Adriatic Metals nekažnjeno posjekla 3000 kvadrata šume

Polovinom prošle godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o promjeni namjene šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju u druge namjene, u korist firme Adriatic Metals, nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Nakon presude premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić našao je opravdanje za odluku Vlade FBiH da nezakonito dodijeli firmi Adriatic Metals državno zemljište, odnosno šume na korištenje. Neprocjenjivu državnu šumu koju je dozvolio da ova firma uništi nazvao je šikarom, a prodaju državne imovine pravdao je investicijama i novim radnim mjestima.

„Neki očito misle da je bolje da ostane besperspektivna šikara koja će se zvati državna, nego perspektivna investicija na zemljištu koje je također državno",  kazao je premijer kometarišući prvobitnu odluku Ustavnog suda o privremenom stavljanju van snage odluke Vlade.

Nakon odluke Vlade FBiH, kompanija Adriatic Metals uništila je na desetine hekatara državne šume, čak i one koja nije bila dio neustavne odluke Vlade FBiH.

Aktivisti dovode u pitanje i zakonitost ugovora sa firmom Adriatic Metals

Predstavnica građana okupljenih u neformalnoj grupi Park prirode Trstionica i Boriva aktivistica i pravnica Hajrija Čobo u razgovoru za Žurnal kaže da je sud potvrdio argumente o postojanju mogućnosti ugrožavanja vodosnabdijevanja za cijeli grad. Smatra da je bitno naglasiti "brkanje pojmova" u tvrdnjama Ministarstva i Adriatic Metals-a gdje uporno tvrdnje zasnivaju na pojmu „izvorište Bukovica“ i izostavljaju činjenicu da raspravljamo o pojmu „vodozahvat Bukovica“ pod kojim se ne podrazumijeva samo izvor rijeke nego i cijeli tok rijeke Bukovice sve sa pritokama i podzemnim vodama, jer postrojenje vodozahvata objedinjuje svu tu vodu.

-Notorna je laž da aktivnosti tog rudnika nemaju utjecaj na rijeku Bukovicu! Naime, sve otpadne vode sa novoizgrađene industrijske ceste u vodozaštitnoj zoni gdje je takva gradnja strogo zabranjena su uključene u sam vodotok rijeke Bukovice i takve dolaze u česme građanima. Zagađenje je, da razjasnim, ne samo u teškim metalima o kojima smo stalno govorili, nego i u mikročesticama kamionskih guma koje tom cestom prolaze. Ne pije se voda kojom je oprana cesta! Osim ako su Kakanjci u pitanju, navodi Čobo.

Građani su ogorčeni, navodi Čobo, i stavovima ministarstva i firme Adriatic Metals što uporno ističu pravo na rad kao važnije od prava na vodu u ovom slučaju pravo na rad koristi cca 500 ljudi, a pravo na vodu 25 000 potrošača što bi bilo 25 000 domaćinstava gdje žive bar po tri člana porodice, pa sad množite koliko života ugrožava takva računica.

Čobo smatra da je upitan i sam ugovor sa ovom firmom u koji javnost do sada nije imala uvid.

-Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je stupio na snagu 2005. i gdje se u članu 2. tačka 2 kaže: „Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže imovinom iz člana 1. ovog zakona suprotno odredbama ovog zakona, ništav je.“, pa to posljedično znači da je sam Ugovor o koncesiji o kojoj govorimo nezakonit i NIŠTAV. Za one koji ne znaju, ništavan ugovor nema pravna dejstva, odnosno takav ugovor kao da i ne postoji. Uzimajući u obzir i presude Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine od 2012. do danas koje se tiču državne imovine, nalazim da je jasno da se radi o nezakonitom i neustavnom ugovoru, navodi Čobo.

Osim toga pozvala je Tužilaštvo i Pravobranilaštvo BiH „da napokon postupe po Ustavu, zakonu i presudama Ustavnog Suda BiH i zaustave ovu anarhiju“.

Fondacija Atelje za društvene promjene- AKT krajem novembra prošle godine podnijela je tužbu protiv Ministarstva za privredu ZDK jer odbijaju dostaviti javnosti koncesioni ugovor sa pratećim aneksima za rudnik u Varešu. Početkom januara održana je usmena rasprava u ovom sporu.

„Tokom rasprave, kojoj su prisustvovali i punomoćnici Adriatic Metalsa BH i predstavnici spomenutog ministarstva, ukazali smo na obavezu da javnost, uključujući udruženja građana/fondacije i građane i građanke, treba imati pristup i uvid u sve dokumente kojima se naša zajednička dobra daju pod koncesije domaćim i stranim investitorima, pri tome tražeći da Kantonalni sud u Zenici naloži dostavljanje spomenutog koncesionog ugovora“, naveli su iz Fondacije.

Protiv aktivnosti firme Adriatic Metals pobunili su i mještani mjesnih zajednica u Varešu. Na zajedničkom Zboru građana MZ Pržići, MZ Daštansko i MZ Mir održanog krajem prošle godine, izražena je zabrinutost mještana o postupanju Adritac Metals BH. Ova firma je, ignorišući zauzeti stav mještana, počela sa pripremama za odlaganje otpadne jalovine i drugih materijala  na Površinskom kopu Veovača. Lokalno stanovništvo i Savjeti MZ nisu upoznati, obaviješteni, niti uključeni u postupak donošenja Rješenja o izmjeni i dopuni važeće okolišne dozvole  Federalnog ministarstva okoliša i turizma , a pokrenute od strane Adriatic Metals BH krajem avgusta prošle godine kod resornog ministarstva kojom se tražila nova lokacija za odlaganje jalovine nakon odluke Ustavnog suda kojom je onemogućeno korištenje državnog zemljišta u ove svrhe.

"Adritac Metals BH d.o.o. je nakon kršenja Ustava BiH od strane nadležnih organa a koji su htjeli pogodavati istoj te nemogućnosti odlaganja jalovine na planiranoj lokaciji, iz sebi znanih razloga odlučila da to čini u neposrednoj blizini navedenih mjesnih zajednica. Iako je od početka Adriatic Metals BH d.o.o bio upoznat sa stavom mjesnih zajednica, aktom od 08.09.2024. godine donesenom od strane navedenih mjesnih zajednica, da nisu za bilo kakvo odlaganje materijala, a posebno ne otpadnih jalovina nastavili su sa ovim radnjama", saopštili su iz grupe Karton revolucije.

Iz Fondacije atelje za društvene promjene AKT navode da su se i oni uključili u taj postupak te da su tužili nadležno Federalno ministarstvo okoliša i turizma te čekaju ishod spora. U međuvremenu iz Karton revolucije najavili su da u narednom periodu očekuju zajednički sastanak i sa predsjednicima MZ Stupni Do, Dabravine, Vareš-Majdan, Federalnim ministarstvom za okoliš i nadležnim inspekcijama "a sve u cilju da se zaštiti ovo područje, ali i cijela država od ovakvog, agresivnog postupanja od strane investitora, a podaničkog odnosa lokalne i viših nivoa vlasti".  

-Ukoliko se ne uvaži volja mještana i Adriatic Metals BH d.o.o. ne počne poštovati volju lokalnog stanovništva, uslijedit će blokade puteva i protesti jer se ne smije dozvoliti da, zbog sitne naknade i podaničke vlasti, neko uništi naša ognjišta, naruši zdravlje mještana i prirodu, zaključak je Zbora građana.

Nekoliko je dakle sumnjivih i ispostavlja se sada i suprotno zakonu donesenih odluka kada je u pitanju davanje saglasnosti na poslovanje firme Adriatic Metals. Upornost aktivista i stanovništva pojednih područja ugroženih radom ove firme, rezultira pozitivnim pomacima, prije svega pritiskom da ovdašnje institucije i pojedinci iz tih institucija uvažavaju činjenice na koje oni ukazuju. U suprotnom, pojaviće se sumnja i na koruptivno djelovanje.

(zurnal.info)