„Ako nas ugase pobijedit će mrak. Sada treba da odbranimo našu egzistenciju, ali i vaše pravo da imate javni servis. Svima koji su počeli da se igraju sa našim životima poruka je da se mogu suočiti sa više od 800 tužbi. Krajnje je vrijeme da policijske i tužiteljske službe počnu raditi svoj posao. Dosta je nerada“, poručeno je sa današnjih protesta Samostalnih sindikata radnika BHRT-a.
Povod za proteste je loša finansijska situacija u BHRT-u kojem je Porezna uprava FBiH prije tri sedmice blokirala račune zbog čega je više od 800 radnika ostalo bez primanja. Uprkos svim problemima s kojima se ovaj javni servis suočava već godinama, vlasti odbijaju sistemski riješiti ovo pitanje.
Damir Smital, predsjednik sindikata, za Žurnal kaže da se danas nisu obraćali onima koji ovu državu i ovaj javni servis žele da sruše na različite načine, već onima koji se zaklinju u Bosnu i Hercegovinu da svojim djelima pokažu da im je stalo do institucija BiH – a BHRT to jeste.
Foto: bhrt.ba
„Danas smo imali tri zahtjeva: hitnu deblokadu računa BHRT-a koju može uraditi Vlada FBiH po ugledu na neke druge firme, javne i privatne, izmjenu zakona o izvršnom postupku na način da se utvrdi vjerododstojnost da se dug za RTV taksu smatra vjerodostojnim i izmjene zakona za RTV taksu po sistemu da nijedan emiter ne može krasti od onog drugog“, kaže Smital, dodavši da se radi o jako malim izmjenama koje se u kratkom vremenu mogu napraviti u hitnoj proceduri.
Podsjetimo da je Rajko Vasić, član Glavnog odbora SNSD-a i bivši izvršni sekretar stranke, prije nekoliko dana na Twitteru objavio sramotnu poruku na račun BHRT-a: „Ako vam je neprijatno, doći ću ja da miniram“. Iz BHRT-a su rekli da će ovu prijetnju prijaviti nadležnim institucijama.
Osvrćući se na ovu poruku, potpredsjednica Sindikata Neda Tadić kazala je da „u svakom zlu ima i neko dobro“, pa tako je i ova teroristička poruka otvorila oči da su mnogi shvatili da je „borba za BHRT borba za državu“: „Plaća nemamo, ali i dalje radimo predano svoj posao. Otjerati nas nećete, profesiju ne damo. Naši radnici ne mogu platiti ni kredite ni račune, nekima su blokirani i osobni računi“.
Na protestima je govorio i jedan od uposlenika BHRT-a Vedran Drljević: "Retrogradne politike čiji smo mi taoci neće proći. Mi smo tu da branimo javni servis i našu jedinu državu BiH. Ubijeđen sam da velika većina uposlenika BHRT-a misli kao ja i zato ih molim da nam daju podršku jer su to čestiti profesionalci. Ne damo javni servis“.
PROBLEM RTV TAKSE
Javni RTV sistem Bosne i Hercegovine, kao i veliki broj drugih u svijetu, primarno se finansira od naplate RTV takse. U našoj zemlji ona iznosi 7,50 KM i sva domaćinstva i pravna lica koja posjeduju radio ili TV prijemnik dužni su je plaćati.
Zakonom i internim sporazumima dogovoreno je da naplatu RTV takse na području Federacije vrši RTV Federacije BiH, a na području Republike Srpske i Distrikta Brčko RTV Republike Srpske. Međutim, bez obzira na to ko prikuplja taksu, ona bi se morala dijeliti na način da BHRT-u pripada 50%, dok bi RTVFBiH i RTRS trebali dobijati po 25%.
Kako godinama RTRS nije BHRT-u uplaćivao pripadajući dio prikupljene RTV takse, BHRT odlučuje tužiti RTRS, o čemu smo već pisali.
Podsjetimo kratko, iako je Sud BiH prvo donio određeni broj prvostepenih presuda u korist BHRT-a, kasnije će drugostepeno građansko vijeće Suda BiH sastavljeno od sudija Vesne Trifunović (predsjednica), Dinke Bešlagić-Čovrk i Srete Crnjak (članovi) donijeti rješenje kojim se Sud BiH oglašava stvarno nenadležnih za postupanje, čak iako to nije bio žalbeni prigovor.
Kasnije će se na ovo rješenje pozivati i druge sudije Suda BiH, pa su se predmeti prema automatizmu dostavljali Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci na dalji postupak.
Iako je i samo oglašavanje Suda BiH nenadležnim sporno, pravi problemi nastaju kasnije, jer je, nažalost očekivano, banjalučki sud ubrzo donio prvostepene presude prema kojima RTRS nije dužan uplatiti BHRT-u pripadajući dio RTV takse.
Prema tumačenju sudija, s obzirom na to da Zakon o javnom RTV sistemu BiH nikada nije do kraja implementiran, pogotovo u dijelu koji se odnosi na osnivanje korporacije, ne može se govoriti o prikupljanju RTV takse, odnosno njenoj raspodjeli prema zakonom definiranim principima?!
Drugim riječima, prema važećem zakonu RTRS prikuplja taksu, ali istovremeno se ignorišu druge odredbe istog zakona prema kojima 50% pripada BHRT-u! Podsjetimo još jednom, prema dostupnim informacijama dug RTRS-a prema BHRT-u veći je od 60 miliona maraka, dok je RTVFBiH je izmirio svoje obaveze prema BHRT-u.
Drugi problem za BHRT, ali i jednim dijelom za RTVFBiH, je slaba naplata RTV takse na području Federacije. Prije nekoliko godina odlučeno je da se RTV taksa naplaćuje putem računa za električnu energiju. Međutim, to važi samo za Elektroprivredu BiH – Elektroprivreda HZHB svojim korisnicima na računima ne prikazuje RTV taksu.
Umjesto toga, svi oni koji žele, preko računa Elektroprivrede HZHB mogu uplatiti 1KM za Radioteleviziju Herceg-Bosne. Za one koji ne znaju, nije riječ o mediju koji je javni servis, nego medij koji je „u vlasništvu 22 općine, grada i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom“.
Prvi je ovu ideju iznio Dragan Čović na sjednici udruženja „Hrvatski narodni sabor“, kazavši da „jedna marka za hrvatsku obitelj ne znači puno, ali znači razvoju Televizije Herceg-Bosne“. Dakle, Čović javno poziva na finansiranje medija koji nije javni servis, dok legalne javne RTV servise i ne spominje u tom smislu, iako je, ponovimo, plaćanje takse zakonska obaveza.
(zurnal.info)