GRADNJA U ČEKALUŠI MOŽE I BEZ DOZVOLE: Ako nećeš fino, može i drugačije!

Malo gradilište u ulici Čekaluša, nadomak centra Sarajeva, stvara veliki problem komšijama. Rušenje devastirane kuće na broju 28-30 započeto je početkom juna 2023. godine. Neobezbjeđeno gradilište, bez navedenog investitora i izvođača te prva oštećenja na susjednoj kući iznudili su poziv federalnoj inspekciji, koja obustavlja radove do otklanjanja nedostataka.

Ukazuje se potom tabla sa imenima investitora i izvođača radova, no problemi koje uzrokuju radovi tek eskaliraju. Na susjednoj kući uočljivo je pucanje zida prema gradilištu.

Velika rupa prepuna vode koja nema odvod, prema procjenama stručnjaka može uzrokovati oštećenja i samih temelja te dovesti do urušavanja kuće.

Gornje fotografije datiraju od 3. novembra 2024., kada gradilište ponovo „miruje“. Vlasnica susjedne kuće, koja je uzgred odbila ranije ponude da kuću proda, nekoliko dana kasnije traži od Federalnog ministarstva prostornog uređenja uvid u dokumentaciju, gdje zaključuje da trenutno ne postoji dozvola za gradnju, jer je prethodnoj istekao zakonski rok važnosti.

Početkom decembra, ponovo se stavom oglašava Federalni urbanističko-ekološki inpektorat. Zaobilazeći konkretan odgovor da li investitor posjeduje  važeću građevinsku dozvolu, tek nabrajajući istorijat izdavanja dozvola do 2023. godine, upućuje oštećenu stranku na eventualni sudski proces ili prethodni kontakt sa nadzorni organom.

Rezultat kontakta sa prisutnima na gradilištu još u početnoj fazi rezultirao je samo dodatnim problemima.

„Pozvala sam izvođača radova 'Hadžić gradnju' tražeći da se radovi zaustave jer bageri udaraju u zid moje kuće i prijeti opasnost od rušenja. Ubrzo dolazi vlasnik te firme i jedan advokat u pratnji još nekoliko nepoznatih muških osoba. Advokat mi predlaže da razgovaramo i kako je rekao - Trebamo se upoznati da vidite da smo pošteni ljudi. Na moj odgovor da upoznavanje nije potrebno, već samo da se radovi izvode po zakonu, on mi je rekao:“Ako nećeš fino, može i drugačije.“ Smatrajući ovu izjavu prijetnjom odlazim u Tužilaštvo Kantona Sarajevo da prijavim, međutim tužiteljica mi saopštava da ovo nije eksplicitna prijetnja jer nije bilo rečeno, citiram, da će me ubiti ili zaklati“, prisjeća se za Žurnal.

U prelazu sa prošle na ovu godinu, radovi su obnovljeni, o čemu svjedoče i fotografije koje smo snimili prvih dana januara. Reaguje kantonalna inspekcija koja izriče zabranu daljnje gradnje. Potom ponovo dolaze radnici da nastave radove, pa je inspekcija bila prinuđena još jednom reagovati.  

KO JE INVESTITOR?

Prvobitni vlasnici urbanističke dozvole za izgradnju objekta za smještaj studenata, odnosno investitori bili su Rešad i Senad Trbović. Potom investiciju preuzima Ago Delibašić. Žurnal je pokušao stupiti u kontakt sa tom osobom. Na prijavljenoj adresi boravka u Zenici nekoliko naših dolazaka nije rezulitirao pronalaskom bilo koga u stanu.

Ago Delibašić je prema sudskom registru suvlasnik firme „AS Investment“ čija je djelatnost promet nekretninama. Telefonskog broja ili drugog vida kontakta firme nema. Na prijavljenoj adresi ne postoji bilo kakav trag postojanja. Korisnici objekta kažu da im je nepoznat i naziv firme i imena suvlasnika.

Čudno za firmu koja ima osnivački kapital od 1,35 miliona maraka, kao što je neobično i da je godinama prihod identičan, oko 47.000 KM.

Trojicu istih suvlasnika pronalazimo u registru francuskih firmi, u identičnoj djelatnosti, prometu nekretninama.

Ago Delibašić evidentiran je i u sudskom registru preduzeća u Hrvatskoj, gdje je suosnivač firme Figarola, zajedno sa još jednim bh. državljaninom, Enverom Malagićem, vlasnikom sarajevske firme Malcom, o čijem je dijelu poslovanja Žurnal pisao. Ovoj je firmi Elektroprivreda BiH za četiri radna dana 22.do 27. decembra 2022. dodijelila poslove vrijednosti 13,5 miliona maraka bez PDV-a. Kablove, transformatore, stubove, sve pregovaračkim postupkom. Davno su federalni revizori ukazali da postoji „neka tajna veza“ Elektroprivrede BiH sa vlasnikom Malagićem, jednim od mnogih tajkuna izniklih pod okriljem SDA stranke.

Struja neće biti skuplja, samo će joj se povećati cijenaElektroprivreda BiH omiljenoj firmi dodijelila 13,5 miliona!

VIŠESTRUKI PROBLEMI

Žurnalova sagovornica navodi kako je bilo problema i sa susjednim objektom u gradnji, koji pripada ulici Armaganuša, ali sa gornje strane graniči sa već navedenim gradilištem i njenom kućom. Za razliku od komšija, te 2020. godine nije dobila poziv iz Općine Centar da se izjasne o idejnom projektu gradnje zgrade na tom placu investitora „Swis Real Estate“ iz Tešnja, koja je u međuvremenu dobila urbanističku i građevinsku dozvolu.  Ispostavilo se da poziv na njeno ime nije dostavljan. Trebalo je gotovo tri godine da čeka do presude po njenoj tužbi protiv Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, kojom je tužba uvažena. Investitori su je nakon podnošenja tužbe kontaktirali.

„Izjasnila sam se da protiv gradnje nemam ništa, ali da se mora uraditi elaborat zaštite okolnih objekata, prvenstveno mog vlasničkog objekta, jer se radi o objektima stare gradnje koji su pod zaštitom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH i svaka nepropisna gradnja u neposrednoj blizini može uzrokovati ozbiljna oštećenja i urušavanja. Ponuđen mi je stan u naselju Kromolj ako povučem tužbu. Ponudu sam odbila objasnivši da se ne radi o mojoj iznudi, već o neophodnim zakonskim postupcima da se zaštiti vlasnička imovina. Druga ponuda je bila renoviranje moje kuće. Vidjela sam da razgovor ide u smjeru koji nisam želila, odbila sam i tu ponudu i napustila sastanak. U avgustu 2024. godine dolazi do rušenja postojećeg objekta u ulici Armaganuša, prilikom čega moja kuća trpi ozbiljnja oštećenja. Da li postoji odobrenje za rušenje i validna odobrenja za gradnju, ne znam, jer sam se i mentalno i fizički umorila od borbe za pravdu i moja prava da zaštitim vlastitu imovinu i život“, kaže naša sagovornica.

Njen identitet nismo objavili jer je najmanje bitan. Priča je sažeta koliko je to moguće. U pitanju su godine prikupljanja desetine dokumenata, tužbi, žalbi i prijava nadležnim insitucijama od kojih je traženo samo da sve dozvole budu izdate u skladu sa propisima. Općina Centar, Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS, Kantonalni sud Sarajevo, Federalna uprava policije, Tužilaštvo KS, Tužilaštvo BiH, lista je institucija kojima se morala obratiti kako za pravnu tako i za fizičku zaštitu koju pojedinac u ovakvim slučajevima ne bi trebao doživjeti.

(zurnal.info)