ODŠTETA FIRMI SA BLOKIRANIM RAČUNOM: Da li će 108 miliona duga RS biti plaćeno iz državnog budžeta?

Činjenice su neumoljive: konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Washingtonu,  BiH je obavezna da slovenačkom preduzeću "Viaduct" isplati više od 100 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Finalizacijom ovog slučaja, odjednom na vidjelo izbija kako su mnogi nadležni godinama prije znali šta će uslijediti, no sve se odlagalo, što u konačnici znači da je i cijena svega znatno povećana.

ŠTA ZNAMO O TUŽBI VIADUCTA

Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem je 2004. godine sa firmom"HES Vrbas" u vlasništvu slovenačkog "Viaducta" potpisala Ugovor o dodijeli koncesije za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Godinama poslije „Viaduct“ nije realizovao gradnju. Račun u Sloveniji im je u nekoliko navrata bio blokiran, a firma je imala jednog zaposlenog. Uporedo stanovništvo Banjaluke održava protestne skupove kojima se suprostavljaju gradnji hidroelektrana.

Godine 2013. Vlada RS kojom presjedava Željka Cvijanović sa Zavisnim preduzećem “Hidroelektrane na Vrbasu” koji je dio holdinga “Elektroprivrede RS”, potpisuje koncesiju o gradnji hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebao graditi "HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je navodno odbijeno. Potom 2015 godine traži raskid koncesije potražujući novčani iznos od 46 mil KM. Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor je skup, a „Vijaduct“ nije imao ni marke na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

„Od samog početka, činjenica da klijenti ne posjeduju finansijska sredstva za pokretanje arbitražnog postupka, nije predstavljala nikakvu tajnu. Računi društva su bili blokirani i navedena činjenica je bila poznata i protivnoj strani. Tada smo došli do saznanja o postojanju tzv. Third party funding, odnosno fondova koji finansiraju troškove arbitražnih postupaka i krenuli smo u potragu za fondom koji bi bio zainteresovan za predmet Viaduct“, naveli su poslije u opisu događaja pravni zastupnici ove firme.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji će im biti isplaćen po okončanju spora.

Entitetskim funkcionerima RS postaje jasno da im slijedi veliki problem novčane prirode. Polovinom 2017. godine Željka Cvijanović kao predsjednica Vlade RS sa Vijećem ministara kojim predsjedava Denis Zvizdić potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu „Viaduct”, kojim država garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od Republike Srpske.

“Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke, donesene u Arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom.”, navedeno je u članu 4. Sporazuma.

Formalno, kao u svim međunarodnim arbitražnim sporovima tužena je Bosna i Hercegovina, no vlasti RS nisu dozvoljavale da ih zastupaju pravobranioci, ni entiteski ni državni.

"Vlada RS je tražila da ona vodi postupak, pošto se radi o njenoj imovini, odnosno, hidroelektranama. RS je sve vodila, izabrali su advokatsku kuću i oni su vodili taj postupak. I izgubili su", izjavio je maja 2022. godine za RSE Mlađan Mandić, tadašnji zamjenik Pravobranioca BiH.

Nakon što je maja 2022. saopšteno kako je dosuđena odšteta u korist „Viaducta“ 90 miliona maraka, Predsjednik Vlade RS Radovan Višković zakazao je tim povodom vanrednu sjednicu Vlade. Izjavio je kako je Vlada angažovala stručnjake i da će njihovo mišljenje imati za 15 dana.

ŠTA NE ZNAMO O ISPLATI PO TUŽBI VIADUCTA

Tih 15 dana pretvorilo se u gotovo tri godine. Šutjeli su iz insitucija Republike Srpske, šutjeli su nadležni iz Vijeća ministara, i bviši predsjedavajući Zoran Tegeltija i ministri finansija Vjekoslav Bevanda i Srđan Amidžić, sve do aktuelne predsjedavajuće Borjane Krišto. Uzalud su iz Pravobranilaštva BiH predlagali sa Vijeće ministara što prije usvoji zaključak kojim se nalaže Vladi Republike Srpske da izmiri potraživanje ili da Ministarstvo finansija BiH postupi po presudi kako bi smanjio plaćanja kamate.

Dug je u međuvremenu porastao na 108,7 miliona i uvećava se na dnevnoj osnovi za gotovo 18.000 maraka! „Viaduct“ je pokrenuo izvršni postupak, navodeći čak i objekte Centralne banke u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu. 

Uslijedila je potom još rigoroznija mjera u traženju prinudne naplate. Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe je obaviještena da joj je sudskim nalogom o zaplijeni naloženo da ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) što može dovesti i do obustave aviosaobraćaja i niza drugih pratećih posljedica.

Svugdje bi ovo zahtjevalo hitnu sjednicu, reakciju Vijeća ministara, no toga nema. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, rekla je da u slučaju da Republika Srpske ne izvrši svoje obaveze po pitanju arbitražne odluke, da će izvršenje ići na teret BiH, ali da u tom slučaju BiH ima pravo tužbe kako bi se naplatila od Republike Srpske, što može značiti novi dugogodišnji proces.

Krišto je priznala da ministri iz RS u Vijeću ministara opstruiraju proces isplate. Poznato je kako se nagovještava smjena kadrova SNSD-a, ministra finansija Srđana Amidžića i Staše Košarca. Oni žure da ispune svoj posljednji zadatak, a to je da Vijeće odobri stotinu miliona maraka za kupovinu zgrade u Banja Luci za potrebe UIO, a koja pripada Miletu Radišiću, kumu Milorada Dodika.

Suma dakle istovjetna kojom bi BiH mogla isplatiti odštetu „Viaductu“ i spriječiti gomilanje kamate i vrlo je moguće da eventualni novi sastav Vijeća tako i postupi.

Samo naivni mogu pomisliti da dosadašnje neplaćanje odštete nije produkt namjernog zanemarivanja od strane entiteta RS, u vremenu kada su na sceni svakodnevna zaduženja kako bi se pokrili tekući troškovi, pola milijarde već na početku godine. Republika Srpska za 2026. godinu mora da obezbjedi i 1,6 milijardi KM za servisiranje duga.

I nakon svega, mislite li da će dobrovoljno platiti dug prema državnom trezoru iz kojeg će biti plaćena odšteta prema „Viaductu“?

(zurnal.info)