Drugi Bookstan: Bila je to svetkovina uma, duha, talenta

 

- Gdje je Istok, gdje je Zapad? Gdje se prelazi s jednog na drugi? Može li se razumjeti jedan bez drugog? Može li se biti ili imati oboje? Najlakše je držati ih odvojenim, zamišljati ili graditi zid između njih. Ali šta ukoliko ne može biti jednog bez drugog? Šta ukoliko ne moramo birati? Šta ukoliko je njihovo razlikovanje važno jedino u domenu  geografije? Šta ako postoji književni Festival sa gostima koji stvaraju prostore u kojima nema ni Istoka ni Zapada, nego samo ljudi i njihovih priča?

 

 

Kako je na otvaranju Festivala naglasio Damir Uzunović, direktor izdavačke kuće Buybook, prvi Bookstan, održan 2016., bio je kruna dvadesetogodišnjeg uspješnog rada:

 

- Kada smo nakon prvog rezultata i prvog poleta shvatili da možemo raditi jedan ovakav festival, odlučili smo da ga organizujemo svakog jula. Dolaze nam četiri jako važna pisca. Abbas Khider, Nelija Veremej, Ilija Trojanov i Tijan Sila, ljudi koji nisu nužno iz Njemačke ali pišu na ovom jeziku. Jako su nam važni programi iz regije.

 

Veliku pažnju izazvalo je gostovanje britanskog pisca pakistanskog porijekla Hanifa Kureishija, koji je nastupio u večernjem programu prvog dana Festivala, a razgovor je moderirao književni kritičar John Freeman. Novela Hanifa Kureishija u prevodu Irene Žlof objavljena je prvi put na našem jeziku. Jedan od osnivača Bookstana John Freeman, u svom časopisu „Freeman‘s“ napisao je da je u pitanju jedan od najboljih književnih festivala održanih 2016. godine.

 

Osim kao književni kritičar, urednik i antologičar, Freeman će se na Bookstanu nastupiti i kao pjesnik, a njegova  zbirka „Mape“ bit će objavljena najprije na bosanskom jeziku, u izdanju Buybooka.

U okviru regionalnog izdavaštva, Bookstan je predstavio goste iz Hrvatske, Slovenije i Makedonije. 

 

U okviru Festivala postavljena je i izložba Milomira Kovačevića Strašnog Pisci u ratu, a održana je i promocija književnih časopisa Sic! i Putevi.

 

Pjesnik Marko Tomaš promovirao je tri knjige poezije koje su objavljene u biblioteci "Nova osjećajnost" Izdavačke kuće "Vrijeme" iz Zenice. Radi se o zbirkama "Neće biti djece za rat" Dijale Hasanbegović, "Gutač nula" Vuka Rodića i "Ježene kožice" Darka Cvijetića. 

 

Jedna od pratećih aktivnosti Festivala bila je i Mala škola pisanja i mišljenja, edukativno-kritička radionica na koju su se mogli prijaviti mladi ljudi od 18 do 30 godina. Dvadeset i tri polaznika iz svih krajeva BiH od 1. do 7. jula imali su priliku da čuju kompetentne predavače, a sam naziv radionice implicirao je dva cilja: izdvajanje novih, kreativnih lica koja će vratiti dignitet književnoj kritici i pisati o drugim, rubnim pojavama svijeta kulture, te razvijanje kritičkog mišljenja kojeg svakako nedoistaje u zajednici.

 

Program radionice osmislio je profesor Nerzuk Ćurak, koji kaže kako su ovogodišnji, baš kao i prošlogodišnji kandidati i kandidatkinje, "sjajni mladi ljudi", uglavnom studenti književnosti, ali i prava i ekonomije, pa čak i mašinstva:

 

- Oni su u vrlo kratkom vremenu imali jako puno posla: u 15 dana imali su obaveza koje su studenti imali tokom jednog semestra. Pročitati knjigu, napraviti ozbiljan esej o toj knjizi, slušati sve ove radionice, o svakom događaju na Festivalu napraviti u 24 sata izvještaj. Većina je tom zadatku izvrsno odgovorila. Optimista sam da će ti mladi ljudi imati priliku da pokažu šta znaju a čak ako i im se ne pruži, moraju sami sobom pronaći neku svoju nišu u kojoj to njihovo znanje i talenat mora doći do izražaja. Nedostaje nam kvalitet u prezentaciji književnih djela, slabi smo generalno u kritici kao formi, tako da je jedan od ciljeva da ovo bude neka vrsta odskočne daske za polaznike i polaznice, a to je upravo tako i bilo nakon škole prošle godine - neki od njih nakon toga počeli su da pišu ozbiljne književne kritike i općenito prate kulturu u bh. medijima. 

 

Predavač na prvom danu radionice bio je Ozren Kebo, sa temom Čitanje kao uvjet pisanja. Uslijedila su predavanja Tarika Haverića o nacionalizmu u književnosti, Viktora Ivančića o moći ironije u smislu analize javnih političkih događaja, Nenada Rizvanovića, urednika časopisa Behar iz Zagreba, koji je govorio o pisanju za književni časopis i uređivanju časopisa:

 

- To nam je bilo vrlo bitno jer u oskudici književnih časopisa takve platforme kao što je Behar mogu biti mjesto gdje će polaznici i polaznice ove škole objavljivati svoje radove - kaže profesor Ćurak.

 

Sa zadovoljstvom ističe i predavanje koje je imala Jelena Kalinić, diplomirana biologinja i bachelor ruske književnosti i jezika

 

- Na svojoj stranici Quantum of Science približava ljudima nauku, a rekao bih da je to karika koja nedostaje našem prostoru, jedna vrsta znanstvene publicistike, da neke teške naučne istine približite javnosti, što je vrlo važno danas kada se negira čak i teorija evolucije od strane dogmatskih konzervativnih krugova. Želio sam da naši polaznici i polaznice to čuju jer se neko od njih može usmjeriti u tom pravcu. Nakon Jelene, imali smo i radionice Johna Freemana, prijatelja Festivala. Polaznici su bili jako zadovoljni a od njega su mogli čuti savjete kako raditi uspješne književne kritike i prezentacije književnih djela. 

 

Posljednji dan radionice polaznici su slušali profesoricu Vladislavu Gordić-Petković sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koja je govorila o odnosu roda i jezika, roda i književnosti a fokusirala se na Sylviu Plath:

 

- Moram istaći svoje veliko zadovoljstvo kvalitetom ovogodišnjih kandidata i kandidatkinja. Rezultati su jako dobri, kao i sam Festival - iako nepretenciozan, zapravo je izvanredan. Damir Uzunović i njegov mali tim izvanredno rade. Ljudi koji nisu unutar ovoga ne znaju koliko je truda i koliko mjeseci pripreme potrebno za pet dana Festivala. Pogledajte samo kakve recentne naslove imamo zahvaljujući Buybooku. Naši polaznici i polaznice imali su prve susrete sa tim izdanjima a njihovi radovi bit će objavljeni na platformi Buybooka, a neki od njih i u KUN-u u Oslobođenju. Ima zaista vrhunskih radova.

 

Po njegovim riječima, cijeli Festival i radionica unutar njega prilika su za spašavanje znanja, relevantnosti i talenta, od provincijalizacije:

 

- Ne živimo u dobu koje je naklonjeno tekstu, naročito ne kvalitetnom tekstu. Svi mi koji se bavimo njim, moramo tekst nanovo afirmirati i izboriti se za mjesto u svijetu - da kulturne rubrike  ponovo zadobiju dignitet, ali mora se raditi u duhu vremena, u smislu različitih medijskih platformi. Ne možemo biti ljudi jedne dimenzije, naprosto morate nekako svoj osnovni talenat, svoje osnovno znanje i profesionalnu svrhu, poopćiti da znate i stvari oko toga: ako se bavite pisanjem, morate znati i uredničke poslove i multimedijalno prezentirati ono čime se bavite i tako širite polje svoje profesionalne komepetencije, tako razumijevate duh vremena i u njemu proživite i nešto ostvarite.

 

Upravo u tom kontekstu, cilj radionice je da se osnaže talentirani ljudi za književnost, novinarstvo, da se mogu izboriti za svoju poziciju.Jedan od razloga za tako pozitivan duh koji vlada tokom radionice je sigurno i i činjenica da na njoj nije bilo polaznika koji nisu zainteresirani za teme. Povratne informacije govore da su bili prezadovoljni predavačima, ukratko, kako kaže profesor Ćurak, "bila je to svetkovina uma, duha, talenta".

(zurnal.info)