Bit će skoro propast dunjaluka: Ali ništa se ne sekirajte, vi ćete garant preživjeti

Bivši američki predsjednik i kandidat za Nobelovu nagradu, istaknuti ekološki aktivista Al Gore organizirao je – javljaju mediji – cjelodnevni reality show, čiji je cilj ukazati na prijeteće ekološke probleme. Ambiciozan i teatralan, Gore je od ranije poznat po gorljivom ekološkom aktivizmu. Snimio je globalno popularan film o istoj problematici. Nakon tog djela, vrijedni istraživači proučili su činjenice i objavili da autor filma i predvodnik svjetske kampanje za čišću Zemlju sam ne živi ekološki, jer njegova vila, osim što je luksuzna, istovremeno je i energetski loše organizirana i rasipna. Pošto tamo kritika ima važniju ulogu nego ovdje, Gore se odmah dao na posao i uložio znatan novac u energetsko prestrojavanje kuće, kako bi je učinio štedljivijom, funkcionalnijom i za okolinu čišćom.

BIORAZNOLIKOST JE ŽIVOT

Da li će mu isti projekt uspjeti na planetarnom nivou? Šanse su male, ali svaki napor u tom smjeru, koliko god da bio u izvedbi manjkav, a u namjeri sumnjiv, valja pozdraviti. Jer situacija je zaista alarmantna.

Sedam milijardi ljudi evidentno je previše za jednu malu planetu. Narušena je ravnoteža na svim nivoima. Čovjek je doslovno ugrozio sve ostale forme života i sad je došlo vrijeme da se plati cijena. Pri tome, još nismo svjesni kakvu destruktivnu energiju odašiljemo svugdje gdje se pojavimo. Naši su koncepti, i kad su najplemenitiji, zasnovani na pogrešnim temeljima. Kada iz UN-a, ili iz svjetskih medija, s konferencija i foruma, stižu apeli da smo narušili bioraznolikost, onda uvijek mislimo samo na svoju guzicu. Na primjer, lani je povodom 22. maja, svjetskog Dana bioraznolikosti, generalni sekretar UN- a Ban Ki-moon poručio: "Priznajmo da je bioraznolikost život, naš život. Očuvajmo ga sada, prije nego bude prekasno." I onda se ta ocjena argumentira primjerima: o bioraznolikosti šuma ovisi 300 miliona, uglavnom siromašnih ljudi, ali svake godine u svijetu nestane tri miliona hektara šume. Za milijardu ljudi riba je jedini izvor proteina životinjskog porijekla, a za 2,6 milijarde ljudi meso ribe čini 20 posto unosa proteina. Ali, do 2030. godine moglo bi biti uništeno 60 posto koraljnih grebena koji pružaju hranu i omogućuju život za 30 miliona malih ribara u zemljama u razvoju.“

Šta možemo vidjeti iz ovih pogubnih poruka? Opet je u centru pažnje čovjek. Šume ne treba sačuvati zbog njih samih, nego zbog nas. Nije glavna vrijednost riba njihov život, nego to što su hrana nama. I kad smo najosvješteniji, mi i tada planetu tretiramo tek kao ogromnu farmu, kao neko naše poljoprivredno mega-imanje. I kad hoćemo da je zaštitimo, radimo to samo da bismo sebi obezbijedili što kvalitetnije resurse. Zato i jesmo dospjeli u neizdrživu situaciju.

Istraživanja su pokazala da postoji pet glavnih uzroka ugrožavanja bioraznolikosti: gubitak staništa, pretjerana eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste i onečišćenje. Kad se sve sumira, iza ovih pet glavnih, postoji jedan dominantni, naduzrok: čovjek.

Taj je oholi, nezaustavljivi i nezapamćeni štetočina doveo do globalne katastrofe. Aktuelni gubitak životinjskih i biljnih vrsta deset puta je intenzivniji od prirodnog ritma. Naučnici upozoravaju da postojeći „zapadni model ekonomskog razvoja“, popularni liberalni kapitalizam, nanosi nepopravljivu štetu ukupnom životu na Zemlji i da je možda već kasno za promjene. „Već danas nešto je sasvim izvjesno: nećemo moći mirno da živimo zajedno na ovoj planeti ukoliko privredne modele 20. vijeka jednostavno prenesemo u 21. vijek“.

To kaže Alex Rogers, profesor biologije na Oxfordu. On upozorava na razorni uticaj čovjeka na svjetska mora: "Naša najnovija otkrića su šokantna. Kada smo proučili kumulativni efekt svega što čovječanstvo čini morima i okeanima, došli smo do mnogo gorih rezultata nego što smo mogli zamisliti. Promjene se događaju mnogo ranije nego što smo mislili da će se dogoditi, na načine koje nismo mogli predvidjeti".
Ubrzane destrukcije o kojima Rogers govori uključuju otapanje Grenlanda i ledenih kapa na Antarktiku, podizanje nivoa mora i oslobađanje metana zarobljenog u morskom tlu.

FATALNI REGRES

A tako je u svim aspektima života: promjene su brže i razornije nego što se očekivalo. Zemlja je postala premala, a sadašnji standard, zasnovan na nekontroliranom i beskrupuloznom rasipanju energije, bit će nemoguće održati. Broj stanovnika na planeti za dva vijeka povećao se sa milijardu i po na sedam milijardi, a do 2050. bit će ih devet. Svega će biti premalo: nafte, vode, hrane, prostora, čistog zraka. Charles Hopkins, profesor na York Univerzitetu u Torontu, kaže: „Naši nasljednici moraće da nađu nova rješenja. Na primer, kako s manje obradivih površina obezbijediti hranu za 50 odsto više ljudi. Pedeset odsto više ljudi moraće da iziđe na kraj s manje vode, jer već danas crpimo prahistorijske rezerve podzemnih voda. Morat će da vide kako da žive gotovo bez ribe, jer su mora već opustošena. A ne zaboravimo da se mora utrostručiti proizvodnja energije, pri čemu neće smjeti da se oslobađa ugljendioksid.“

Klimatske promjene iznenadile su nas utoliko što ono za šta smo vjerovali da će doći 2040. ili još kasnije, naša je stvarnost već punu deceniju. Suše i poplave, zemljotresi i cunamiji promijenili su život na Zemlji.

Čovječanstvo bi moralo biti, a uopće nije spremno za još ekstremnije situacije koje nas očekuju u budućnosti, poput dugotrajnih suša i razarajućih padavina. Afričke temperature koje već dva i po mjeseca haraju Balkanom samo su blaža verzija onog što nas čeka narednih mjeseci i godina.

Prema predviđanjima Jasona Claya iz World Wildlife Funda, za prehranjivanje svih usta u narednih će 40 godina biti potrebno više hrane nego što je bilo potrebno u posljednjih osam hiljada godina. A to dramatično mijenja sve poznate forme egzistencije, zbog čega će zemlja mnogo prije 2050. biti neprepoznatljiva. Kako se stanovnicima povećavaju prihodi, tako se mijenjaju prehrambene navike. Ljudi će jesti više mesa nego kada su imali manje novca.

"Više ljudi, više novca, veća potrošnja, a ista planeta"; zaključuje Clay.

Svake naredne godine Zemlja će biti bogatija za 75 miliona stanovnika. Rast stanovništva eksperti definiraju kao izazov stoljeća. Prenaseljenost, tvrde naučnici, veća je prijetnja Zemlji nego klimatske promjene. Nije pronađena ona suptilna i presudna ravnoteža između neobuzdanog progresa i održivosti ukupnog života na planeti. A bez te ravnoteže svaki je progres sopstvena antiteza. Odnosno – čisti, pogubni, ubrzani, fatalni regres.

(zurnal.info)