Aktuelno
Poruka pape Franje iz Sarajeva: Blago mirotvorcima
"Nikada više rata", poručio je u junu 2015. godine Papa Franjo u propovijedi okupljenim desetinama hiljada hodočasnika, služeći svetu misu na otvorenom na stadionu "Asim Ferhatović Hase"

U jutarnjim satima 21. aprila u Rimu je preminuo papa Franjo.
Vijest je iz kapele Doma Sv. Marte malo prije 10:00 objavio prefekt vatikanskog Dikasterija za laike, obitelj i život te komornik Svete Rimske Crkve kardinal Kevin Farell, a prenio ih je Press ured Svete Stolice.
„Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očev dom. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je kako da živimo evanđeoske vrijednosti s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, osobito u korist najsiromašnijih i marginaliziranih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer pravog učenika Gospodina Isusa, preporučujemo dušu Pape Franje bezgranično milosrdnoj ljubavi Boga Jedinoga i Trojedinoga”, izjavio je kardinal Farell.
NIKADA VIŠE RATA
U junu 2015. godine papa Franjo posjetio je Sarajevo. Podsjećamo na detalje te posjete.
- Sarajevo, baš kao i Bosna i Hercegovina ima posebno značenje za Europu i čitav svijet, izjavio je nakon susreta s članovima Predsjedništva.
Također je naglasio da su stoljećima na ovim prostorima prisutne zajednice koje ispovijedaju različite vjere te pripadaju različitim narodima i kulturama, zajednice bogate u svojim posebnostima te ponosne na svoju jedinstvenu tradiciju papa.
"Nikada više rata", poručo je Papa Franjo u propovijedi okupljenim desetinama hiljada hodočasnika, služeći svetu misu na otvorenom na stadionu "Asim Ferhatović Hase".
Rekao je da su te riječi još jedan vapaj iz grada i zemlje koji su u nedavnoj prošlosti doživjeli strahovite ratne patnje, pogibije, progone, razaranja.
"Blago mirotvorcima", podsjetio je Papa na riječi Isusa Hrista, koje su, dodao je, uvijek vrijedan poziv.
- Stvarati mir, svojevrsno je umijeće. Blaženi su oni koji siju mir svagdanjim radom. Upravo oni će se zvati sinovima Božijim. Mir je djelo pravde. Novi Zavjet nas uči kako je savršeno djelo pravde: ljubiti bližnjega svoga kao sebe same. Istinska bi pravdenost bila - činiti osobi, narodu, sve ono što bih volio da se čini meni i mom narodu - rekao je Papa.
On je pozvao na praštanje, na osjećaje koji ljudima pomažu da tamo gdje žive, postanu - umjetnici stvaranju mira.
- Ali, mir je Dar Božiji, ne u tako magijskom smislu već upravo u ovome.'On, Hrist, svojim prisustvom, može utisnuti u naša srca takve osjećaje'. Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje stvarni mirotvorac...
Papa Franjo je molio za milost svima, zalaganje za pravednost, za stvaranje mira a ne rata i nesloge.
- Jedino to nas čini srećnim i blaženim, poručio je.
U sarajevskoj katedrali Srce Isusovo susreo sa svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima.
Tom prilikom čuo je svjedočanstva dvaju svećenika, fra Joze Puškarića, člana Franjevačke provincije Bosne srebrene, i velečasnog Zvonimira Matijevića, svećenika Banjalučke biskupije, te časne sestre Ljubice Šekerije, Kćeri Božje ljubavi, o životnim patnjama koje su prošli u toku rata u BiH.
- Nakon ovih potresnih svjedočenja govorit ću iz srca, a ne prema pripremljenom govoru – istakao je papa Franjo.
Glavna riječ koja mu je ostala u srcu je oprost, ističući da čovjek koji se posvetio Gospodinu, a koji ne zna oprostiti zaista ni čemu ne služi.
- Oprostiti nekome koji ti je rekao nekakvu grubu riječ ili s kim si se svađao nije toliko teško, ali oprostiti onome koji te muči koji te želi izmučiti ili te muči s oružjem to je teško. Upravo su to učinili ovi koji su nam propovijedali i istakli kako se to čini da se učini - izjavio je papa.
Posebno je naglasio da narod koji zaboravlja svoje sjećanje nema budućnosti.
- Draga braćo i sestre nemate pravo zaboraviti vašu povijest, ne za osvetiti se nego za biti mirotvorac. Nemojte gledati na to kao na neku čudnu neobičnu stvar nego da biste mogli ljubiti, kao što su i oni ljubili – kazao je papa.
Svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima rekao je da u njihovom pozivu „stoji krv i svjedočanstva ovih koji su nam svjedočili“.
- Kada se žalite da vas boli zub ili kada želite imati televiziju u svojoj sobi zbog komoditeta ili kada govorite da vam jelo nije dobro, molim vas ne zaboravite svjedočanstva vaših prečasnika. Zamislite koliko su propatili. Provedite život koji je dostojan križa Isusa krista – dodao je papa Franjo.
POVIJEST OKRUTNOSTI
Zaključio je da je ovo bila jedna povijest okrutnosti, poručujući da se čini uvijek suprotno od okrutnosti, imajući osjećaje, stavove i raspoloženja bratstva, nježnosti i oprosta.
- Nosite križ Isusa Krista. Crkva vas upravo želi takve – male kao male mučenike ispred ovih velikih. Neka vas Gospodin blagoslovi i molim vas molite za mene – rekao je papa Franjo obračajući se prisutnima u katedrali Srca Isusova.
Papa Franjo posjetio je i samostan Svetog križa u Kovačičima, poznatiji kao Franjevački međunarodni studentski centar, gdje je i sjedište uprave franjevačke provincije Bosne Srebrne, u sklopu pohoda BiH.
Sveti otac je s ovog mjesta uputio poruku mira suživota, tolerancije i praštanja. Papa je istakao da mu je drago što može učestvovati u ovom susretu koji ujedinjuje predstavnike vjerskih zajednica prisutnih u BiH.
- Srdačno pozdravljam svakoga od vas, kao i vaše zajednice. Zahvaljujući posebno lijepim pozdravima i mislima. Susret je znak zajedničke želje za bratskim zajedništvom i mirom - rekao je Papa Franjo.
Prisjetio se 1997. godine kada je kao plod želje za susretnom i pomirenjem osnovano lokalno Vijeće za međureligijski dijalog koje okuplja muslimane, židove i kršćane.
Naglasio je da zaista cijeni sve ono što je do sad učinjeno.
- Potičem vas u vašem nastojanju oko izgradnje mira čiji ste prvi čuvari ovdje u BiH kao vjerske vođe. Jamčim vam da će katolička Crkva nastaviti pružati punu potporu i biti potpuno na raspolaganju - dodao je Papa Franjo.
Istakao je da je Sarajevo u nedavnoj prošlosti postao simbol rata i razaranja, ali da sa svojom raznolikošću naroda kultura i vjera može iznova postati znak jedinstva. Mjesto u kojem različitost ne bi predstavljala prijetnju nego bogatstvo i priliku za zajedničkim rastom.
(zurnal.info)