NAKON USTOLIČENJA MITROPOLITA JOANIKIJA: Budućnost Crne Gore neće odrediti 5. septembar

 

 

U manastiru Svetog Petra Cetinjskog 5. septembra ustoličen je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve pratili su nemiri i protesti, a došlo je i do sukoba sa policijom.  

 

Mitropolit je na Cetinje došao helikopterom, okružen policajcima i zaštićen pancirnim prekrivačima: Ništa ne pokazuje suštinu kao slika vjerskog vođe koji u bogomolju dolazi vojnim helikopterom, a stotine policajaca ga dugim cijevima i pancirnim platnom štite od ljudi za koje kaže da su njegovo stado i kojima će od danas propovijedati riječ Božiju. Isus bi sigurno isto činio - napisao je na Twitteru Bojan Zeković, potpredsjednik SDP-a Crne Gore.

 

 

 

 

 

Nakon smrti mitropolita Amfilohija, Srpska pravoslavna crkva izabrala je u maju ove godine episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog. Najava ustoličenja na Cetinju izazvala je nezadovoljstvo dijela građana Crne Gore, koji su protestima pokušali spriječiti ustoličenje. 

 

Već 22. avgusta u Cetinju su se na skupu okupile hiljade ljudi, i javno poručili da se protive ustoličenju na toj lokaciji. U Deklaraciji su poručili kako neće dozvoliti da do toga i dođe jer je Cetinje, nekada centar crnogorske države, danas kulturna i i istorijska prijestolnica.

 

 

 

 

Na Cetinju se ukrštaju težnje SPC-a i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC):

 

- Cetinje jeste stara prestonica Crne Gore, to je na prvom mestu, a sa druge strane ono je i sedište crnogorskih episkopa, crnogorske mitropolije, i sada očigledno imamo dva različita koncepta u vezi tog simboličkog značenja Cetinja, koja u stvari pretenduju na to mesto – rekao je u intervjuu za Slobodnu Evropu srbijanski istoričar Vladimir Veljković. 

 

Posljednja dešavanja na Cetinju nadovezuju se na usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se predviđa da država postaje vlasnik vjerskih objekata u Crnoj Gori koji su izgrađeni do decembra 1918, ukoliko vjerske zajednice ne dokažu vlasništvo.

 

 

 

 

Na putevima prema Cetinju postavljene su barikade, došlo je i do sukoba između demonstranata i policije, ali ceremonija nije premještena na drugu lokaciju.

 

Dan ranije premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović tražili su od predstavnika SPC-a da odlože ustoličenje, što se nije dogodilo. Na Cetinje je tako stigao i patrijarh Porfirije, koji je na odlasku poručio da zemlju napušta pomiješanih osjećanja: sretan zbog ustoličenja ali i tužan jer su pojedini taj čin htjeli „spriječiti snajperskom puškom“. Ispratili su ga mitropolit Joanikije i premijer Krivokapić:

 

- Srećan sam veoma jer smo izvršili delo Crkve, ustoličili mitropolita po volji Crkve i naroda ove episkopije, naroda koji dubinski voli Svetosavsku Crkvu. Ali sam i više nego tužan, čak užasnut, činjenicom da su u vidokrugu bili neki ljudi koji su taj čin ljubavi prema svima nameravali da spreče snajperskom puškom. Zahvaljujem svima, žalim sve koji su na bilo koji način povređeni i molim ih za oproštaj – napisano je na instagram profilu patrijarha Porfirija. 

 

Sveštenstvo koje je krenulo na ustoličenje autobusima se vratilo u hotel, mitropolit i patrijarh helikopterom su zaobišli demonstrante koji su noć proveli na cesti. Epilog demonstracija je nekoliko povrijeđenih i privedenih građana. Uhapšen je Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije i savjetnik za bezbjednost predsjednika države Mila Đukanovića. Uhapšen je zbog učešća i navodnog organizovanja nereda na Cetinju.

 

 

 

 

 

Ustoličenje Joanikija upravo na Cetinju brojni su Crnogorci doživjeli kao okupaciju Crne Gore i pokušaj uvođenja Crne Gore u takozvani „srpski svet“. Iza ustoličenja baš na Cetinju stoji srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, smatraju, a iza Srbije Moskva. Uz to im svesrdno pomaže i vlada Dritana Abazovića.

 

Crnogorski književnik Andrej Nikolaidis povlači paralelu između BiH i Crne Gore, navodeći kako je Crkva Srbije ono što je JNA bila u Bosni, aprila 1992:

 

- Crna Gora je već uglavljena u srpski svet u koji će ova vlast, na svaki način, i 5. septembra i svaki dan nakon toga, nastaviti da je gura. Da bi se izbavili iz toga, trebaće nam mnogo više od protesta. Biće to dug i težak proces tokom kojega ćemo istrpjeti mnogo udaraca i još više nepravde.

 

Nikoalidis pita da li je Mićovićeva svetkovina na Cetinju provokacija, da li njen cilj da nanese poniženje srcu Crne Gore:

 

- Naravno da jeste: to nije prst, to nisu tri prsta, to je svih deset prstiju u oko. Da li to znači da je, kao reakcija na tu provokaciju, dozvoljeno nasilje? Nipošto. Protesta mora biti, jer je ispod ljudskog dostojanstva da ga ne bude. Protest, međutim, mora biti miran. Između ostalog jer je samo takav protest dostojan Cetinja i velike ideje koju ono čuva – napisao je dan prije ustoličenja u kolumni za portal CdM.

 

 

 

 

 

I dok iz SPC-a tvrde kako je ustoličenje ispolitizirano, anaLitičari navode kako su crkva i politika sada toliko isprepletene da se više ne zna da li je država sebi „osnovala crkvu“ ili je bilo obratno. 

 

Protiv ustoličenja na Cetinju bio je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović:

 

- Nije pametno insistirati na ustoličenju na Cetinju, već je pametno to izmestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima. To bi bio zalog za budućnost - rekao je Đukanović.

 

Je li Đukanović pobjednik ili gubitnik nakon Cetinja 5. septembra – mišljenja su podijeljena. Da li će ovako mobilizirati glasače da mu se ponovo priklone nakon što je završila trodecenijska vladavina ili je njegova uloga preuveličana?

 

BBC na sprskom piše kako je Đukanovićev poraz bio očekivan:

 

- Đukanovićev poraz ovog vikenda nije došao iznenada - to je finale silazne putanje koja je počela posle referenduma za nezavisnost Crne Gore. Umesto demokratskog društva, on je rešio da pravi privatnu državu, a u poslednjih četiri-pet godina je sve karte bacio na identitetsku politiku pa je ovo veliko finale velikog poraza, rekao je direktor podgoričkih Vijesti Željko Ivanović za BBC. 

 

Isti medij navodi i da je pozicija premijera Zdravka Krivokapića sada veoma nestabilna, izložena napadima sa dvije strane:

 

- Predsednik Đukanović tvrdiće da je previše blizak sa Srbijom, a zvaničnici Srbije da je politika Crne Gore često suprotstavljena interesima Srbije. Krivokapića je kao nestranačku ličnost izabrala široka koalicija protivnika Mila Đukanovića, ali je ubrzo izgubio podršku pro-srpskih partija koje nisu bile zadovoljne njegovom željom da donosi odluke bez konsultacije sa njima. Suštinski bez mnogo instrumenata vlasti u rukama, Krivokapić će pokušati da ostane na čelu Vlade, potpuno svestan da mu poziciju jednako ugrožavaju i Đukanovićeva stranka, ali i bivši saradnici koji su veoma blisku zvaničnom Beogradu.

 

 

 

U intervjuu za Al Jazeeru predsjednik PEN centra Crne Gore Milenko Perović kaže da je bez ikakve sumnje Cetinje bilo najokupiraniji grad u inače okupiranoj Crnoj Gori:

 

- Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima na nelegalan, nelegitiman i nemoralan način pobijedile su tri profašističke grupacije snažno podržavane i instruirane iz Beograda, a dobrim dijelom i iz Moskve. Od tada za godinu dana njihov posao i njihov suštinski i jedini zadatak u Crmnoj Gori je da razore sve elemente državne suverenosti Crne Gore i sve elemente građanske države.

 

Ovo ustoličenje samo je nastavak te politike, smatra. Zbog toga je upitno i kako će mitropolit nastaviti službu:

 

- Ne može biti dobro ni za Joanikija Mićovića, ni za crkvu Srbije. Jer, kako on misli službovati u Cetinju u Crnoj Gori kada je vojnim helikopterom uz duge cijevi i ogromne količine suzavca i gumene metke i još ko zna kakve represivne mjere ustoličen? Misli li on da može na taj način svaki put boraviti na Cetinju i službovati? To prosto nije moguće – kaže Perović. 

U budućnosti predviđa jačanje neprijateljstva između onih koji su na strani suverene Crne Gore i onih koji je pokušavaju uništiti, tzv. Stvaralaca „srpskog sveta“:

 

- Vrlo je vjerovatno da stvaraoci tzv. srpskog sveta procjenjuju da je politička i duhovna konstelacija u Crnoj Gori trakva da bi mogli da održe popis i da na popisu naštimaju, i našteluju, i ukradu odgovorajuće rezultate popisa. Kada to kažem ne optužujem ih napamet i ne optužujem ih unaprijed za kriminal. Popisni kriminal tek treba da učine jer mi iskustvo kazuje da se tako i u Srbiji činilo u posljednjih 30 godina na popisima stanovništva – rekao je za Al Jazeeru.

 

Andrej Nikolaidis piše u tekstu za CdM kako budućnost Crne Gore nije zapečaćena:

 

- Ona je još uvijek otvorena. Tu budućnost neće odrediti ni 5. septembar na Cetinju, koji nije Dan D. On to može postati jedino ako dođe do nasilja koje će vlast – a na to čeka kao zapeta puška – iskoristi za obračun sa svojim protivnicima. Da, vlada priželjkuje nasilje. Plan da se Cetinje ponizi od početka računa na violentnu reakciju. Baš zato reakcija ne smije biti takva. Vladini čelnici nasilje, svojim izjavama kojima vrijeđaju građane, planski prizivaju. Ni Krivokapić ni Abazović, koji su povodom 5. septembra zmijski siktali i u javnost prosuli najviše otrova, toga dana neće biti na Cetinju, iako su obojica obećali da hoće.

 

 

 

BBC piše da je SPC najveća vjerska institucija u Crnoj Gori ali je u sukobu sa predsjednikom Milom Đukanovićem koji tvrdi da SPC pokušava da podrije nezavisnost zemlje i vrati Crnu Goru pod kontrolu Srbije:

 

- Đukanović i dalje osjeća posledice poraza svoje Demokratske partije socijalista (DPS) na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, koji je uslijedio pošto je on progurao zakon koji bi dozvolio državi da uzme crkvenu imovinu. Taj potez se okrenuo protiv njega kada je Crkva ušla u kampanju sa opozicijom koja je svrgnula DPS sa vlasti prvi put posle tri decenije.

 

AP navodi da su Crnogorci i dalje duboko podijeljeni oko veza svoje zemlje sa susjednom Srbijom i Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je dominantna vjerska institucija u zemlji.

 

- Oko 30 posto od 620.000 stanovnika Crne Gore smatraju sebe Srbima, ističe AP.

Američka novinska agencija navodi da je ovo jasan pokazatelj “oštre političke i društvene podjele u Crnoj Gori”.

- Otkako se Crna Gora razišla sa Srbijom, snage za nezavisnost Crne Gore su za to da se prizna crnogorska pravoslavna crkva, koja je odvojena od srpske. SPC je igrala ključnu ulogu u demonstracijama prošle godine, koje su pomogle da se promijeni dugogodišnja prozapadna vlada u Crnoj Gori. Nova vlada sada uključuje prosrpske i proruske stranke.

 

(zurnal.info)