Popuna Doma naroda FBiH: CIK pripremio četiri prijedloga, nijedan nema potrebnu većinu

Centralna izborna komisija BiH pripremila je četiri dokumenta pod nazivom „uputstvo“, a kojima bi trebala biti regulisana popuna Doma naroda Paralementa Federacije BiH, saznaje Žurnal. Nijedan od ova četiri prijedloga zasad nema potrebnu većinu od 5 glasova, koliko je potrebno da CIK donese odluku glasanjem u prvom krugu. Međutim, prostu većinu, koliko je potrebno tokom glasanja u drugom krugu, imaju prijedlozi koji za osnov uzimaju popis iz 2013. godine. 

PRVI PRIJEDLOG

Prvi prijedlog, prema informacijama Žurnala, kao osnov za izračun broja delegata koristi popis iz 1991. godine, te Ustav Federacije BiH. 

To znači da bi svaki od 10 kantona u Federaciji BiH dao najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko su oni izabrani u kantonalnu skupštinu. U odnosu na ranije rješenje, na osnovu kojeg je proteklih godina formiran Dom naroda FBiH, razlika bi bila samo u Kantonu Sarajevo. Kanton Sarajevo bi, recimo, davao 5 Srba, dok bi najviše delegata iz reda hrvatskog naroda, po tri,  bilo izabrano iz SBK i HNK. Kanton 10 (Livno), Zapadno-hercegovački i Zeničko-dobojski dali bi po 2 delegata iz reda hrvatskog naroda. Svi drugi kantoni imali bi po jednog hrvatskog delegata. 

DRUGI PRIJEDLOG

Drugi prijedlog, pak, zasnovan je samo na popisu iz 1991. godine, bez korištenja odredbe Ustava Federacije BiH, prema kojoj svaki kanton mora dati najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. 

Prema tom prijedlogu, Unsko-sanski kanton ne bi delegirao nijednog Hrvata. U Dom naroda bi bila izabrana tri Bošnjaka i tri Srbina. 

Posavski kanton delegirao bi, u tom slučaju, samo jednog delegata iz reda hrvatskog naroda, dok delegati iz reda drugih konstitutivnih naroda ne bi bili izabrani. 

Iz Tuzlanskog kantona bilo bi izabrano pet Bošnjaka, dva Srbina i jedan Hrvat, a iz reda Ostalih bi bila delegirana dva delegata. 

Zeničko-dobojski kanton bi delegirao četiri bošnjačka delegata, po tri delegata iz reda srpskog i hrvatskog naroda, te jednog iz reda Ostalih. 

Bosansko-podrinjski kanton Goražde ne bi imao nijednog delegata. 

Kanton 6, odnosno SBK, delegirao bi jednog Bošnjaka, jednog Srbina, četiri Hrvata i jednog iz reda Ostalih. 

Isti raspored bio bi i za Kanton 7, odnosno Hercegovačko-neretvanski kanton. 

Zapadno-hercegovačkom kantonu pripala bi samo tri delegata iz reda hrvatskog naroda, dok ostali konstitutivni narodi ne bi imali nijednog delegata. 

Iz Kantona Sarajevo bi bila izabrana tri bošnjačka delegata, šest delegata iz reda srpskog naroda, jedan iz reda Ostalih, dok nijedan sarajevski Hrvat ne bi bio delegiran u Dom naroda. 

Livanjski kanton imao bi po jednog delegata iz reda srpskog i hrvatskog naroda. 

TREĆI PRIJEDLOG

Popis 2013. godine i Ustav FBiH bili bi osnov za izračun trećeg prijedloga. Ovaj prijedlog, zasad, nema potrebnu većinu da bi bio izglasan u prvom krugu, ali je, ukoliko CIK ikad donese odluku, najizvjesnije rješenje. 

 Prema tom prijedlogu, Unsko-sanski kanton bi delegirao dva Bošnjaka, jednog Hrvata, dva Srbina i jednog Ostalog. 

Posavski kanton bi imao po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. 

Iz Tuzlanskog kantona bila bi delegirana tri Bošnjaka, jedan Hrvat, dva srpska delegata, te jedan iz reda Ostalih. 

Zeničko-dobojski kanton bi imao po jednog delegata iz reda srpskog i hrvatskog naroda, jednog iz reda Ostalih, te tri Bošnjaka. Bosansko-podrinjski kanton imao bi pravo na po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. 

Iz Srednjo-bosanskog kantona delegirana bi bila tri delegata iz reda hrvatskog naroda, te po jedan iz reda bošnjačkog, srpskog i Ostalih. 

Prema ovom prijedlogu, HNK bi dao jednog Bošnjaka, tri Hrvata i dva Srbina. 

Iz Zapadno-hercegovačkog kantona mjesta u Domu naroda FBiH dobio bi jedan Bošnjak, tri Hrvata i jedan Srbin. 

Kanton Sarajevo delegirao bi po tri Bošnjaka i Srbina, dva delegata iz reda Ostalih, te jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. 

Dva delegata iz reda hrvatskog naroda bila bi izabrana iz Livanjskog kantona, dok bi preostala mjesta iz tog kantona popunila tri delegata iz reda srpskog naroda, te jedan iz reda bošnjačkog naroda.  

ČETVRTI PRIJEDLOG

Posljednji, četvrti prijedlog zasnovan je isključivo na popisu stanovništva iz 2013. godine, bez primjene odredaba Ustava FBiH. 

Iz Unsko-sanskog kantona bila bi izabrana tri Bošnjaka, tri Srbina, dok nijedno mjesto ne bi pripalo Hrvatima. 

Posavski kanton delegirao bi samo jednog delegata i to onog iz reda hrvatskog naroda. 

Pet Bošnjaka bilo bi delegirano iz Tuzlanskog kantona, dok bi Srbi iz tog kantona dobili dva mjesta. Ostalima bi pripale tri pozicije, ali nijedno hrvatsko mjesto ne bi pripalo Tuzlanskom kantonu. 

Zeničko-dobojski kanton bi dao jednog Hrvata i Srbina, te četiri delegata bošnjačke nacionalnosti. 

BPK Goražde bio bi, u tom slučaju, bez ijednog delegata. 

SBK-u bi pripalo jedno bošnjačko mjesto, dok bi Hrvati dobili četiri pozicije. Ostalima iz tog kantona pripalo bi jedno mjesto. 

Pet Hrvata bilo bi delegirano iz HNK-a, Srbi bi dobili dva mjesta, dok Bošnjacima ne bi pripalo nijedno. 

ZHK bi imao samo 4 delegata, svi iz reda hrvatskog naroda. 

Kanton Sarajevo bi dobio četiri bošnjačka mjesta, pet srpskih i tri iz reda Ostalih. Hrvati iz Sarajeva ne bi imali mjesta u Domu naroda FBiH. 

Livanjski kanton dao bi četiri srpska delegata i dva Hrvata. 

BORBA OKO KLUBA HRVATA

Podsjećamo, ključna bitka u Domu naroda FBiH vodi se oko kontrolnog paketa u Klubu Hrvata. HDZ BiH, uz pomoć članova CIK-a, nastoji da sebi obezbijedi dvanaest mjesta u Klubu Hrvata, kako bi bili neizbježan faktor za formiranje vlasti na Federalnom, a samim tim i državnom novu. 

HDZ-ove zahtjeve u CIK-u provode Stjepan Mikić, Vlado Rogić, Branko Petrić i Irena Hadžiabdić. Tome treba pridodati i Novaka Božičkovića koji prilikom glasanja, uglavnom, prati stavove Vlade Rogića.  S obzirom na to da se radi o vrlo osjetljivoj odluci, Irena Hadžiabdić je posljednjih dana iskazala podršku prijedlozima koji se odnose na popis iz 1991. Sve je to, međutim, prema informacijama Žurnala, usaglasila sa predsjednikom CIK-a Brankom Petrićem koji, također, još nije zauzeo jasan stav oko primjene popisa iz 2013. godine. Petriću je, naime, istekao mandat u CIK-u, a za novi mandat mu je potrebna podrška SDA. Istovremeno, HDZ BiH insistira da CIK, ukoliko već ne može donijeti odluku zasnovanu na popisu iz 2013. godine, uopće ne donosi odluku o rapodjeli mandata. Stoga Petrić nastoji da izbjegne donošenje konačne odluke, kako bi zadovoljio zastupnike i SDA i HDZ-a u Predstavničkom domu BIH koji odlučuje o mandatima članova CIK-a. 

(zurnal.info)