U novim Kriterijima za ocjenjivanje rada sudija u BiH, koji su početkom godine objavljeni u Službenom glasniku BiH, više ne stoji “sudije viših sudova ocjenjuju sudije nižih sudova” kako se to navodilo u Kriterijima koje je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojilo tokom 2018., a koje je kasnije pravomoćnom presudom poništio Sud BiH.
Žestoke reakcije
Podsjetimo, Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriteriji za ocjenjivanje rada sudija u BiH, usvojeni na sjednici Vijeća u novembru 2018., naišli su na žestoke kritike u pravosudnoj zajednici. Ovo je, samo jedan od gafova koje je VSTV napravio u vrijeme mandata sad već bivšeg člana ovog pravosudnog tijela Milana Tegeltije. Brojni pravni eksperti su ocijenili da bi ovi Kriteriji bili štetni po efikasnost rada sudova, dok je pravomoćnom presudom Suda BiH u postupku ocjene zakonitosti utvrđeno da je VSTV prekoračio granice ovlaštenja što je za posljedicu imalo očiglednu povredu načela zakonitosti
Upozoravao je sudija Blagojević i na kršenje zakona, a krajem januara 2019. je zbog usvojenih Kriterija podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca protiv Tegeltije i svih članova Vijeća. Međutim, on navodi da mu iz UDT-a nikada nisu ništa odgovorili po toj prijavi.
Iz UDT-a su odgovarajući na naš upit pojasnili da je, između ostalog, Zakonom o VSTV-u propisano da "članovi Vijeća, te članovi komisija u okviru Vijeća, neće biti građanski odgovorni za mišljenje koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti".
Sudija Blagojević, pak, smatra da građanska odgovornost nije isto što i disciplinska odgovornost službenih lica u institucijama BiH ili entiteta.
“Jer, stricto sensu, građanska odgovornost u pravnom pogledu znači odgovornost za imovinsku štetu koja se prouzrokuje drugome deliktom ili neizvršavanjem obaveze iz nekog ugovora ili obaveze nastale na osnovu zakona, sudske odluke ili odluke upravnog organa. Za razliku od te građanske odgovornosti, na drugoj strani je disciplinska odgovornost nosioca javne funkcije, prema državi ili entitetu, zbog nezakonitog vršenja svoje službene dužnosti. Dakle, tu službeno lice svoju službenu dužnost vrši contra legem, čime dovodi u pitanje povjerenje javnosti u državu čiji je on službenik, pa zato država ima pravo i dužnost da disciplinski procesuira svoje službeno lice i time sankcioniše njegov nezakoniti rad te tako vrati povjerenje javnosti u državu", navodi sudija Blagojević.
To je osnova i disciplinske odgovornosti sudije ili tužioca, za svako ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti.
"Sudija čini ozbiljno kršenje službene dužnosti kada donese presudu kojom ozbiljno povrijedi zakon, pa disciplinski tužilac ima ne samo puno pravo nego i obavezu da takvog sudiju odmah disciplinski procesuira, što nema veze sa građanskom odgovornosti, već isključivo sa disciplinskom odgovornosti zbog nezakonitog rada sudije. Ista pravila moraju jednako da važe i za članove VSTV kad donesu nezakonite odluke, kao što su pomenuti kriterijumi, jer su oni njima ozbiljno kršili zakon, a time i svoju službenu dužnost člana VSTV", kaže Blagojević.
On smatra da ovakvom praksom UDT radi contra legem.
"Jedna pravila važe za sudije i tužioce kada je riječ o njihovoj disciplinskoj odgovornosti, a ta ista pravila ne važe za članove VSTV-a, iako su i oni dio jednog te istog pravosuđa i svojom odlukom o kriterijumima su ozbiljno prekršili zakon, a time su ozbiljno prekršili i svoju službenu dužnost, što je osnov njihove disciplinske odgovornosti", zaključuje sudija Blagojević.
Manjkavost Zakona o VSTV-u
Iz UDT-a podsjećaju i na odredbu člana Zakona o VSTV-u kojom je propisano da od šest članova Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, najmanje njih pet moraju biti i članovi VSTV-a. Istom odredbom propisano je i da u “disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti sudije.
"U disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci“. Stoga bi u disciplinskom postupku protiv člana VSTV-a, koji je sudija ili tužilac, neminovno morali biti uključeni druge sudije ili tužioci članovi VSTV-a, a što je nemoguće ukoliko su svi tuženi", stoji u odgovoru UDT-a.
Dalje pojašnjavaju da je sistemskim tumačenjem Zakona o VSTV-u BiH, UDT zaključio da intencija zakonodavca nije bila da sudije i tužioci koji su članovi VSTV-a kolektivno disciplinski odgovaraju za odluke ovog organa.
"U suprotnom, predvidio bi izuzetke prilikom određivanja sastava disciplinskih komisija”, zaključuju iz UDT-a.
Blagojević smatra da je navedeno problem manjkavosti Zakona o VSTV-u koji bi morao biti nadograđen i u tom pravcu morao biti nadograđen.
"Bez toga VSTV može da radi šta hoće i da ne snosi odgovornost”, zaključuje Blagojević.
Šta stoji u novim Kriterijima
VSTV je na sjednici 29. decembra 2020. usvojio nove Kriterije, a oni su objavljeni u Službenom glasniku BiH 1/21., obaviještene su sudije u BiH putem svog službenom maila.
U općim odredbama o ocjenjivanju u Kriterijima objavljenim u Službenom galsniku, sada se navodi da se “kriterijima za ocjenjivanje rada sudija u Bosni i Hercegovini utvrđuje način ocjenjivanja rada sudija, elementi i način utvrđivanja ocjene rada, vođenje evidencija o njihovim ostvarenim radnim rezultatima i odsustvima sa posla, te druga pitanja od značaja za ocjenjivanje rezultata rada sudija”.