VSTV izabrao tužioce Posebnog odjela: Hrvoje Čabrajić šef Federalnog USKOK-a

Članovi VSTV-a su sa 10 glasova za i dva protiv za šefa Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala imenovali su Hrvoja Čabrajića. Za Samira Selimovića je glasalo pet članova Vijeća, a za Pavu Radoša jedan.

Hrvoje Čabrajić je 2016. godine imenovan za tužioca Tužilaštva KS i trenutno obnaša funkciju zamjenika glavne tužiteljice za Odjel privrednog kriminala i korupcije u tom tužilaštvu. On je tokom predstavljanja svog programa pred članovima Vijeća ukazao na šest strateških ciljeva Posebnog odjela.

Kao prvi cilj je naveo potpuno formiranje u kadrovskom i materijalno-tehničkom smislu, a unapređenje efikasnosti rada kao drugi cilj.

„Treći cilj je povećanje kvalitete rada i cilj je da ukupan broj osuđujućih presuda bude iznad 80 posto“, kazao je Čabrajić, između ostalog. Kao jedan od ciljeva je naveo i to da informacije iz istraga ne bi smjele dolaziti do medija.

Za Čabrajića je glasao i sam predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija.

„Odlučile su nijanse. I to što sam glasao za Čabrajića ni na koji način nije bio glas protiv kandidata broj dva (Selimovića), ali sistem glasanja je takav da smo hronološki morali glasati po bodovnoj listi“, kazao je Lagumdžija. Naglasio je da se opredijelio za Čabrajića zbog rukovodnog iskustva.

Jedan od članova Vijeća koji je na sjednici tokom rasprave otvoreno rekao da će glasati za Čebrajića jeste Davor Martinović.

„Obojica su vrhunski kandidati, ali moj glas ide Čabrajiću jer se iz njegovog dosadašnjeg iskustva vidi da ima bolje rukovodne vještine. Jasno se vidi da se radi o čovjeku iz prakse koji rukovodi sa 20 ljudi. Vjerujem da ćemo imenovanjem Čabrajića donijeti pravilnu odluku, a da ćemo imenovanjem Selimovića za tužitelja u budućnosti dobiti sjajnog tužitelja u BiH. Mislim da smo sa ova dva kandidata nećemo pogriješiti, samo je pitanje da izaberemo sjajnijeg i možda u ovom trenutku iskusnijeg čovjeka, nekoga ko već sada vodi ljude“, kazao je Martinović.

No, najbolje izloženi program imao je tužilac Tužilaštva KS Samir Selimović, a što su istakli i pojedini članovi Vijeća. Na to su ukazali tokom rasprave i članovi Vijeća Mustafa Šabić i Džamna Vranić koji su otvoreni kazali da njihov glas ide Selimoviću.

„Prezentacija Selimovića bila uvjerljivija i šira, ostavio je jači dojam, što će mene opredijeliti da glasam za njega“, kazao je Šabić.

Tokom izlaganja svog rada i programa tužilac Selimović je naglasio da ga pokreće istina koja mora biti otkrivena i pravda koja mora biti zadovoljena.

„Osnovni motiv da se prijavim na ovu funkciju jeste taj što trenutno u BiH nemamo sistemska rješenja u pravosuđu u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Imamo pojedince koji se odvaže da se bave takvom vrstom kriminaliteta i to je ono što nam nedostaje. Zato sam se najviše prijavio da svojim znanjem i vještinama napravim vodstvo Odjela u borbi protiv korupcije i kriminala“, istakao je, između ostalog, Selimović.

Spomenimo i to da je izabrani kandidat Hrvoje Čabrajić na listi uspješnih kandidata bio trećerangirani. Ispred njega su bili Selimović i Radoš. Mjesecima se u javnosti spekuliše da su velika lobiranja da se za šefa Federalnog USKOK-a imenuje neko iz reda hrvatskog naroda, što je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija to danas negirao. 

Ipak, izvori Žurnala bliski pravosuđu kažu da je posljednjih sedmica bio pritisak na tome da se imenuje Čabrajić, za kojeg je u javnosti rijetko ko čuo. 

"Pod krinkom ko je Hrvat, većina članova Vijeća su izabrali onoga koga su htjeli iz njima poznatih razloga", kaže isti izvor. 

VSTV danas je birao i federalne tužioce. Među izabranima su Samir Selimović, Amra Mehmedić, Nina Šahinpašić, Aida Bešlija, Aid Hadžismajlović, Jovo Karić, te Medina Džerahović.

S obzirom na to da je na listi kandidata za federalne tužioce bilo i onih koji su disciplinski kažnjavani, na sjednici se vodila rasprava da li takve osobe mogu biti imenovane na ovakvu poziciju. Pojedini članovi Vijeća su ukazali na Poslovnik VSTV-a u kojem stoji da, u ovisnosti od izrečene disciplinske mjere, mora proći period od jedne do pet godina u kojem takvi kandidati ne mogu biti predloženi za imenovanje na upražnjenu poziciju u pravosuđu. 

U ovom kontekstu spomenute su dvije kandidatkinje Sabina Sarajlija i Slavica Matijaš. Bivša glavna tužiteljica Tužilaštva KS Sabina Sarajlija bila je, inače, prvorgangirana sa najvećim brojem bodova. Ona je u međuvremenu odustala od kandidature, dok Matijaš nije izglasana.

Podsjetimo, Matijaš je disciplinski odgovarala u aprilu 2022. zbog vrijeđanja članova grupe "Pravda za Davida", a Sarajlija je u oktobru 2023. proglašena odgovornom zbog povreda načela nepristrasnosti.

(zurnal.info)