Samo jedne neizvjesnosti nema za skorašnje opšte izbore u Bosni i Hercegovini, a to je hoće li biti pošteni. Oni to u startu nisu, što je Žurnal već dokumentovao pričama o registraciji glasača na nepostojećim adresama u Hrvatskoj i Srbiji, a to je samo jedan način pripreme lažiranja izbornih rezultata.
„Mi smo trebali više insistirati na skeniranju biračkih listića i drugih tehničkih unapređenja da bismo obezbijedili slobodnije i fer izbore", obzanio je ovih dana Visoki predstavnik međnarodne zajednice u BiH Valentin Inzko.
Saopšti tako g. Inzko ono na što već nekoliko izbornih ciklusa ukazuju i mediji i nevladine organizacije. Odavno je jasno da su mjesta u biračkim odborima predmet međustranačke trgovine, novcem ili razmjenama članova u odborima sukladno interesnim teritorijama. Na nivou BiH ovaj „posao“ prema nekim procjenama ima višemilionsku vrijednost. Onaj ko kontrolira biračke odbore dobija i mogućnost lakše manipulacije izbornim procesom u BiH, uključujući i da glasaju odavni preminuli.
UZ NAROD IZ HDZ-a 1990
Izborni zakon BiH predviđa da u jednom biračkom odboru jedan politički subjekt može imati jednog člana. Za članstvo u biračkom odboru prijavljuju se uglavnom svi politički subjekti, stranke, kolacije i nezavisni kandidati. Nakon raspodjele mjesta, počinje trgovina, srazmjerno da li politički subjekt na određenom biračkom mjestu ima odnosno nema biračkog tijela. Specifičnost je to uglavnom manjih stranaka, pa i nezavisnih kandidata. Formalno, na spisku članova biračkog odbora navedeno je i koju stranku predstavljaju iako je jednostavno utvrditi da nekada i po dva ili tri člana praktično pripadaju jednoj stranci. Zašto su ta mjesta važna, nije teško zaključiti. Primjera je i za ove izbore mnogo pa izdvojimo samo nekoliko ilustrativnih.
Na području Konjica „zajednički jezik“ pronašli su SBB i HDZ 1990. Tako je na biračkom mjestu broj 127-A-003 Tušćica (kuća Pravidur Luka) u biračkom odboru trebao biti po jedna predstavnik SBB-a, BOSS-a, HDZ-a 1990, Savez mladih snaga te nezavisnog kandidata Dine Marića. Uvidom u spisak članova ovog odbora uočljivo je ime predstavnika HDZ-a 1990. To je Adnan Šišić. Ništa ne bi bilo sporno da je dotični promijenio političku opciju, ali riječ je o aktivnom članu i svojevremenom kandidatu za OV Konjic ispred SBB-a.
Prema našim izvorima iz Konjica, ovo je samo jedan od primjera međusobne razmjene članova biračkih odbora između SBB-a i HDZ-a 1990. O svemu je obaviještena o Općinska izborna komisija u Konjicu, no sukldano dugogodišnjoj praksi, reakcije nema.
BANOVIĆKA SRPSKA LISTA
Sastav članova biračkih odbora na području Banovića može rezultirati zaključkom da SNSD, HDZ BiH, HDZ 1990, NDP, Hrvatska republikanska stranka, HSP Ante Starčević, Hrvatska demokratska unija te Srpska lista mogu biti ponosni na svoju multietničnost. Tako su u odborima ispred SNSD-a Džejlan Ikanović i Elvis Salanović, Hrvatsku republikansku stranku predstavlja Belmin Mehić, HDZ 1900 Zehrudin Lugavić, ispred HDZ-a BiH su Aida Demirović, Eniz Bečić i Denis Modrić, NDP-a Adem Modrić, Hrvatske demokratske unije Elvir Durmić, Almin Bojić predstavlja HSP Ante Starčević, a Srpsku listu Aldin Kurdić. Naravno, nije riječ o kadrovima ovih stranaka nego, prema izvorima Žurnala, članovima, aktivistima i simpatizerima PDA, SDA te SDP-a.
Predizborna trgovina je uslijedila nakon žrijebanja i nezainteresovanosti navedenih stranaka da imaju svoje članove u biračkim odborima, znajući da ionako imaju nikakav ili zanemariv broj glasača te im njihove „usluge“ u izbornom danu nisu potrebne. Nasuprot tome PDA, SDA i SDP-a koji očekuju povoljan izborni rezultat, koji moguće je treba „podebljati“ putem svojih članova u odborima.
Žurnal je nedavno detaljno pisao i o slučaju iz Livna, gdje je HDZ BiH putem finansiranja određenih osoba da se prijave kao nezavisni kandidati, obezbjeđivao veći broj mjesta u biračkim odborima.
„Mislilo se da će najveći kontrolori biti članovi biračkih odbora iz različitih stranaka, odnosno da neće dozvoljavati izborne manipulacije na biračkim mjestima. Međutim, to nije urodilo plodom tako da nakon ovih izbora koji će sigurno biti nepošteni, treba temeljito pristupiti promjeni Izbornog zakona da bi se manipulacije spriječile“, izjavio je predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.
Na osnovu ovih nasumičnih primjera, koji bismo mogli pronaći na stotine, jasno je zašto ideja o skeniranju glasačkih listića elektronskog brojanja, uvođenja videonadzora na glasačka mjesta i uzimanja otisaka prstiju, stranke uopće ne interesuje. Transparentnih, poštenih i pravednih izbora u BiH pored ovakvih stranaka na vlasti i njihovih poslušnika u Centralnoj izbornoj komisiji još dugo neće biti.