DEUTSCHE WELLE: Na zapadnom Balkanu pojavljuju se dvije grupe zemalja-"one koje mogu" i "one koji ne mogu" napredovati ka EU

Generalni direktor Direktorijata za proširenje EU Christian Danielsson navodi uspjehe Hrvatske, Crne Gore i Srbije i "generalni napredak" Makedonije, Albanije, BiH i Kosova kao "jasan signal" obnovljene snage proširenja, podsjećajući na njenu važnost za EU, prenosi "Deutsche welle".

Istovremeno, Florian Bieber iz Centra za studije Jugoistočne Evrope svrstava Srbiju u grupu zemalja "koje mogu" da napreduju na putu evropskih integracija.

- Politika proširenja je važna zbog mira i stabilnosti, zbog širenja tržišta pri čemu zemlje zapadnog Balkana zajedno čine važno tržište, zbog bolje sigurnosti i zajedničke borbe protiv međunarodnog kriminala i korupcije - izjavio je Danielsson na konferenciji o proširenju EU na Balkan u Bruxellesu.

On je upozorio da je u pitanju težak put koji zahtijeva vrijeme, koje će pak zavisiti od spremnosti na ostvarivanje reformi i napretka u zemljama zapadnog Balkana, navodi njemački radio.

Stav Evropske komisije je da "politika proširenja napreduje, Evropska unija ispunjava obećano, a težnja zemalja zapadnog Balkana da postanu dio Unije je jasna", rezimira se u tekstu objavljenom na siteu "Deutsche wellea".

U Bruxellesu naglašavaju, napominje njemački radio, da su evrointegracije dug i težak proces u kome je važno da se temelji postave "kako valja".

S druge strane, predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova zadužen za proširenje Kristof Reclaf, u prvi plan konferencije o proširenju na zapadni Balkan stavio je takozvani "zamor od proširenja".

On je naveo podatke, prenosi "Deutsche welle", koji govore da politika proširenja ima podršku jedva 20 procenata njemačkih građana, dok je, u prosjeku, u cijeloj Uniji, podržava 30 do 35 odsto stanovništva.

Reclaf upozorava na loša iskustva iz prethodnih proširenja, iako ocjenjuje da se proširenje dosad pokazalo kao jedna od najuspješnijih evropskih spoljnih politika, koja je značajno transformirala evropski kontinent.

Njemački radio navodi da je za Berlin proširenje proces koji mora da se razvija u odnosu na nove okolnosti i da bude više od tehničkog procesa.

-U pitanju je put ka izgradnji države i shvatanju evropskih vrijednosti - kaže Reclaf i dodaje: "Uvjeti će biti striktni, ali pravedni. Pažljivo ćemo posmatrati da li je zemalja kandidat spremna za proširenje i da li je EU spremna da primi nove članice, što je također važan faktor".

Istovremeno, evropski analitičari upozoravaju na zabrinjavajuće trendove u evrointegracionim procesima, navodi "Deutsche welle", uz ocjenu da put do članstva postaje sve zahtjevniji i duži.

-Novo proširenje ne može se očekivati prije 2020. godine, a u slučaju Makedonije, BiH i Kosova, to je i duže - smatra Florian Bieber iz Centra za studije Jugoistočne Evrope.

On navodi da je loša praksa i to što se na zapadnom Balkanu pojavljuju dvije grupe zemalja, "oni koji mogu" (Srbija, Crna Gora i Albanija) i "oni koji ne mogu" (BiH, Makedonija i Kosovo), i da "oni koji ne mogu" da napreduju na putu evrointegracija, najčešće ocjenjuje da Kosovo ima problema sa pet država EU koje ga ne priznaju, što je zapravo "dio problema Unije", da Makedonija ne napreduje zbog veta Grčke, a da je u slučaju Bosne i Hercegovine ironija to što EU insisitra na primjeni presude "Sejdić-Finci" i izmjeni ustava koji su pisali američki i međunarodni zvaničnici.

-Oni su ubacili diskriminacionu klauzulu čija se promjena sada s pravom zahteva, ali od građana BiH - rekao je Bieber, kako navodi njemački radio.

Bieber poziva da se u EU promjene stereotipi vezani za zapadni Balkan, njegovu ratnu prošlost i često pogrešno izvještavanje evropskih medija o prijetnji od velikih migracija iz regiona, naglašavajući da upravo skepticizam vodi do pretjeranog uvjetovanja u evrointegracijama, prenosi Tanjug.

To može biti prepreka i reformama na zapadnom Balkanu i proširenju Evropske unije, zaključuje "Deutsche welle".

(Fena)