Istražujemo
Revizorski izvještaj za UIO BiH: Dobili novac za koji nisu realizirali nijedan značajan projekat
Ured za reviziju BiH dodijelio je Upravi za indirektno oporezivanje BiH mišljenje sa rezervom za finansijski izvještaj za prošlu godinu, a jedan od razloga za to jer nisu učinjeni pomaci u implementaciji projekata u odnosu na prethodne godine
Još jedan u nizu primjera da institucije ne mare za preporuke revizora, niti nadležna tužilaštva reaguju na to, svakako je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U izvještaju Ureda za reviziju BiH za prošlu godinu navodi se da su od ukupno 20 prethodno datih preporuka realizovali samo četiri, dok osam nisu nikako.
Realizacija pet preporuka je u toku, dok za tri preporuke nije dana ocjena.
Uprava je za finansijski izvještaj za 2022. godinu dobila mišljenje sa rezervom.
Jedna od nerealiziranih preporuka, ali i razlog za ovakvo mišljenje, jeste i to što nisu učinjeni pomaci u implementaciji projekata u odnosu na prethodne godine. Tako je od 53.958.666 KM koliko je bilo ukupno raspoloživih sredstava za višegodišnja kapitalna ulaganja u 2022. realizovano samo četiri posto ili 2.084.550 KM.
„Smatramo da nisu učinjeni pomaci u implementaciji projekata u odnosu na prethodne godine i Uprava treba intenzivirati realizaciju odobrenih višegodišnjih kapitalnih projekata“, istakli su revizori.
U 2022. godini nije bilo aktivnosti na realizaciji vrijednosno značajnog projekta za nabavku i opremanje objekta za glavni ured i regionalni centar Banja Luka u iznosu od 37.900.000 KM, kao ni za izgradnje i opremanja graničnih prelaza Osoje u iznosu od 5.200.000 KM i Doljani od 3.193.273 KM.
Zahtjev za zgradom UIO u Banjoj Luci postoji već više od 10 godina tokom kojih je u nekoliko navrata raspisivan tender, ali do sada ovo nije realizovano. Podsjetimo na Žurnalov tekst o načinu na koji se kupovala zgrada regionalnog centra u Sarajevu i carinski terminali.
Također, nije bilo realizacije ni sredstva za višegodišnja kapitalna ulaganja za projekt izgradnje i opremanja objekta za smještaj zaposlenih Uprave i Granične policije na aerodromu u Banjoj Luci. Za ovaj projekat je u okviru budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza u 2022. godini odobreno 3.000.000 KM.
Nerealizirana sredstva u iznosu od 51.874.116 KM prenesena su u ovu godinu.
Ukupna vrijednost višegodišnjih kapitalnih ulaganja za projekte od 2009. do 2021. iznosila 186.282.421 KM, a od toga za izgradnju objekata i graničnih prijelaza odobreno je 157.892.421 KM i za informacione tehnologije 28.390.000 KM.
Podsjetimo da unosne poslove u vezi održavanja i nadogradnje carinskog i poreskog softvera godinama unazad od UIO dobija firma Lanaco iz Banje Luke, a o čemu je Žurnal ranije pisao.
ZA POSLOVE VRIJEDNE 4,8 MILIONA MARAKAKriteriji tendera pisani po mjeri Lanaca
Revizori su, također, utvrdili da u UIO i dalje ima veliki broj osoba koje rade na određeno vrijeme, a bez prethodno provedene konkursne procedure, ali i da odobravaju povremeno obavljanje poslova visoke stručne spreme uposlenicima koji obavljaju poslove sa srednjom stručnom spremom, a u međuvremenu su stekli visoku stručnu spremu.
Utvrdili su nepravilnosti i prilikom obračuna troškova dnevnica za službena putovanja u inostranstvu na način da dnevnice nisu umanjivane za 70 posto u slučajevima kada su bila osigurana minimalno dva obroka, a kako je to propisano odlukom o načinu i postupku ostvarivanja prava zaposlenih u institucijama BiH.
Naime, realizacija putnih troškova sa 31. decembrom 2022. iznosila je 305.989 KM ili 81 posto u odnosu na odobreni budžet. Od toga je na smještaj za službena putovanja u inostranstvu otišlo 13.895 KM dok je na dnevnice u inostranstvu utrošeno 79.931 KM. Za službena putovanja u zemlji je isplaćeno 104.481 KM, na ime dnevnica u zemlji 79.106 KM.
„Također, u pojedinačnim slučajevima uočeno je da je Uprava vršila isplatu dnevnica za službena putovanja u inostranstvu, iako je u pozivnom pismu navedeno da će organizator radionice vršiti isplatu punih dnevnica za učesnike radionice“, navedeno je u izvještaju.
Revizori su istakli da je uzrok navedenog je neprilaganje potpune dokumentacije prilikom pravdanja putnih troškova što je utjecalo na netačan obračun troškova dnevnica u inozemstvu, a što je za posljedicu imalo viši iznos isplaćenih dnevnica.
(zurnal.info)
