KORUPCIJA, SPORNI TENDERI I GEOLOŠKA ISPITIVANJA NA TERITORIJI GRADA:Doboj i dalje 'grad slučaj'

Aktuelno

KORUPCIJA, SPORNI TENDERI I GEOLOŠKA ISPITIVANJA NA TERITORIJI GRADA: Doboj i dalje 'grad slučaj'

Mnogi bi rekli da će u Doboju prije roditi grožđe na vrbi, nego što će se društveno-politička situacija u gradu promijeniti. I zaista, ako pogledamo dešavanja unazad četiri godine, neće se naći puno noviteta, pa se može reći da su nove afere ujedno i jedini noviteti u „gradu slučaju“.

Doboj i dalje 'grad slučaj'
Doboj

Period 2020-2024. obilježile su prvenstveno afere vezane za korupciju, tendere i geološka ispitivanja na teritoriji grada.

Podsjećamo, sve je počelo sa samim izborima u Doboju, kada je Centralna izborna komisija BiH poništila lokalne izbore održane 15. novembru 2020. zbog nepravilnosti. Dan nakon ponovljenih izbora održanih 22.2.2021., na oko 86 odsto prebrojanih glasova, Sanja Vulić, nosilac liste SNSD-a za odbornika u Skupštini grada Doboja imala je 4.782 glasa, dok je na izborima održanim 15. novembra imala 22 hiljade glasova i samo ovaj podatak dovoljno govori o razmjeri političke krađe i korupcije koja se desila u izbornom periodu.

Međutim, da je ovo bio samo početak svjedoče i druge afere, kao što su hapšenje direktora dobojske bolnice Mladena Gajića zbog afere „Korona ugovori“. Mladen Gajić, direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ u Doboju osuđen je polovinom jula 2022. na deset mjeseci zatvora u banjalučkom Okružnom sudu, a zbog nesavjesnog rada u vezi sa nabavkom medicinske opreme tokom pandemije virusa korona. Gajić je priznao krivicu i nagodio se sa tužilaštvom.

Sve navedeno je samo početak. Podsjećamo i na dvije afere koje su uveliko obilježile rad gradske administracije unazad četiri godine: prva je sportska dvorana („Dobojska Arena“) o kojoj su mediji pisali da se gradi kao Skadar na Bojani, a druga je vezana za soliter „Veneru“, odnosno dobojski „Picin park“, o čemu možete više pročitati ovdje.

Sa druge strane, javna je tajna da u Doboju postoje firme koje su „privilegovane“ i koje redovno prolaze na tenderima za najunosnije poslove. Kako je naš portal ranije pisao, tokom 2020. i 2021. Grad Doboj, na čijem čelu se nalazi funkcioner SNSD-a Boris Jerinić, potpisao je ugovor sa firmama “Prointer ITSS” d.o.o. Banja Luka, “Elektroobnova” d.o.o., “Saša trade”, “Weiss light” d.o.o. i “Kaldera company” d.o.o. za nabavku i montažu LED rasvjete i sistema za nadzor i upravljanje javnom rasvjetom. Sve navedene firme su bliske vlastima, a sam Prointer nedavno je došao u žižu javnosti zbog sankcija koje su nametnule Sjedinjene države. Čitav posao se sproveo za vrtoglavih 4.5 miliona maraka.

Posebno interesantan slučaj vezan je za firmu Limunkop, o čemu smo takođe blagovremeno obavijestili javnost. U mjesecu oktobru 2023. godine na teritoriji Grada Doboja, odnosno mjesne zajednice Rječica Gornja (lokalitet Orline), firma “Limunkop”, d.o.o. Doboj počinje da vrši ispitivanja, a nedugo zatim i eksploataciju kamena na navedenom lokalitetu. Iako nisu posjedovali potrebne dozvole i koncesiju, to navedenu firmu nije omelo da eksploatiše kamen, a sve pod maskom geoloških ispitivanja.

Nainteresantnija stvar od svih jeste činjenica da je Ministarstvo energetike i rudarstva RS u proceduri davanja koncesije za eksploataciju tražilo zvaničnu saglasnost lokalnih vlasti Doboja, a o traženoj saglasnosti odbornici ovog grada su se izjašnjavali 6.6.2024. na sjednici Skupštine grada.

„Informacija o podnesenoj inicijativi za dodjelu koncesije za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena serpentinisanog peridotita na ležištu „Ravna kosa“ u Rječici Grad Doboj“ nije dobila podršku odbornika”, pisalo je u zvaničnom saopštenju.

Epilog ovog slučaja još uvijek se ne nazire.

Podsjećamo, tokom prošle godine sporna je bila i Odluka o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskihi geofizičkih istraživanja koju je Skupština Grada Doboja usvojila dok je u proceduri bila inicijativa da se kompletna površina planine Ozren proglasi parkom prirode. Navedenom Odlukom, gradska vlast u Doboju je, mimo saglasnosti građana, Ozren „predala“ kompaniji „Lykos Balkan Metals“.

Prema riječima pravnice Biljane Rakočević, time je povrijeđen poslovnik o radu Skupštine Grada Doboja, koji propisuje rokove za uvrštavanje u dnevni red pojedinih tačaka. U poslovniku  je precizirano da su odluke usvojene na drukčiji način ništavne. Takođe, Zakonom o ekologiji propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana prije stavljanja na dnevni red odluke, pa je i na taj način upitna zakonitost ove odluke.

Odbornica u lokalnom parlamentu Olivera Đeorđić Nedić za naš je potvrdila da se situacija u gradu nije značajno promijenila u posljednje četiri godine, te da su i dalje prisutne mnoge nepravilnosti koje su postale dio svakodnevnice u Doboju, uključujući i privilegovanje određenih firmi na tenderima.

Tokom ovog perioda, vjerovatno ste uočili da određene firme redovno dobijaju poslove kroz tenderske postupke. Ovaj trend ukazuje na nedostatak transparentnosti u postupcima javnih nabavki, gdje je prioritet očigledno dat odabranim firmama, često povezanim sa političkim strukturama. Privilegovanje je često povezano sa nepotizmom i političkom vezom, što ostavlja druge, potencijalno sposobnije ponuđače, bez prilike za ravnopravno takmičenje. Najeklatantniji primjeri ovakvog stanja su u građevinskom sektoru, gdje imamo situaciju da je izvođač radova (firma), koja se doduše vodi na članovima porodice, ujedno gradski arhitekta koji se nalazi u sastava sve i jednog savjeta za praćenje izmjena regulacionog plana“, ističe Nedićeva.

Ona dodaje i da je partijsko zapošljavanje jedan od najupečatljivijih problema.

I dalje se javna preduzeća i institucije koriste kao sredstvo za nagrađivanje političkih poslušnika. To stvara neprofesionalizam i pada kvalitet usluga u javnom sektoru, a građani Doboja osjećaju visestruke posljedice takvog stanja“, objašnjava Nedićeva i zaključuje da se Doboj i dalje može smatrati “gradom slučajem” zbog konstantnih političkih i ekonomskih afera, netransparentnih postupaka i nepoštovanja zakona.

Tekst preuzet sa portala misbih.ba