Tri dana prije nego što je Željka Cvijanović zvanično preuzela funkciju predsjednice Republike Srpske, 16. novembra, znači u vrijeme dok je na toj poziciji službeno još bio Milorad Dodik, u Službenom glasniku RS objavljena je odluka o imenovanju članova Savjeta za zaštitu ustavnog poretka.
Savjetom će predsjedavati Siniša Karan, koji je bio šef kabineta Milorada Dodika u vrijeme dok je on bio predsjednik RS, a članovi Savjeta biće Sredoja Nović, Predrag Ćeranić, Srđan Rajčević i Draga Mastilović.
Zanimljivo je da je odluka o formiranju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS donesena još 23. decembra 2013. godine, a da je u Službenom glasniku objavljena mjesec dana kasnije, u januaru 2014. godine. Odluka vlasti RS da formiraju Savjet za zaštitu ustavnog poretka u to vrijeme digla je na noge predstavnike međunarodne zajednice, jer se spekulisalo da Savjet, u stvari, predstavlja embrion tajne službe RS.
Reagovala je i opozicija, koja je tada tvrdila da formiranje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka nije ništa drugo nego Dodikova namjera da stvori svoju, paraobavještajnu strukturu, koja će “loviti vještice”, odnosno javno etiketirati i za rušenje ustavnog poretka optuživati sve one koji budu oštro kritikovali djelovanje aktuelne vlasti. Opozicioni političari su još tvrdili da nema potrebe za formiranjem nove institucije koja bi štitila ustavni poredak, jer su za to nadležne postojeće institucije, poput Ustavnog suda RS.
UKIDANJE VIJEĆA NARODA
Od 2014. godine do danas Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS je bio u stanju mirovanja. Onda su se desili oktobarski izbori, nakon kojih je postalo jasno da Dodik i SNSD imaju apsolutnu vlast i da postoje velike šanse da uz pomoć koalicionih partnera, te političkih preletača i konvertita iz SDS-a i NDP-a obezbijede dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS. Kontrola nad dvotrećinskom većinom poslanika u parlamentu RS omogućila bi Dodiku da krene u proces ustavnih promjena, a prva meta bilo bi Vijeće naroda RS, kako bi se eliminisala ključna prepreka za promjenu Ustava i donošenja odluka koje bi značile vraćanje Republici Srpskoj određenih nadležnosti i ovlaštenja koja su poodavno prenesena na državni nivo.
Sam Dodik je već najavio kako namjerava ukinuti Vijeće naroda RS, što u prevodu znači ukloniti mogućnost da neki od klubova konstitutivnih naroda u tom domu parlamenta RS stave veto na moguće odluke o ustavnim promjenama.
"Cilj nam je da promijenimo Ustav Republike Srpske. Ne može se desiti da Vijeće naroda Republike Srpske, koje je nametnuo visoki predstavnik, služi za ometanje rada naših organa", rekao je Dodik prije par dana.
Aktiviranje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS je indikativno i signalizira da Dodik ima namjeru da oživi Državnu bezbjednost RS, ma koliko to sadašnja predsjednica RS Željka Cvijanović negirala, tvrdeći da u svemu tome „nema ništa posebno, spektakularno niti skriveno“.
"To je sasvim normalno, a u svijetu postoje službe različite veličine i opremljenosti za ovakvu vrstu posla“, rekla je Cvijanovićeva.
Dodik je bio mnogo jasniji, pa je naveo da Republika Srpska, prema Ustavu, ima pravo da štiti svoju slobodu i institucije i da prati sve koji su protiv ustavnog poretka, ali da je ta nadležnost, kako je istakao, nasiljem međunarodne zajednice, prenesena na nivo BiH, formiranjem Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
"Ono što smo imali od obavještajne službe na nivou BiH, imali smo subverzivni i neprijateljski rad prema Republici Srpskoj i u tom pogledu ne možemo da imamo povjerenja. Zato je sad sasvim logično da postupimo u skladu sa Ustavom i utvrdimo Savjet za zaštitu ustavnog poretka, koji će kasnije raditi na predlaganju okvira kojima će se stvoriti organizacioni i personalni sastav onih koji će se profesionalno baviti pitanjem zaštite Ustava", rekao je Dodik.
Drugim riječima, Dodik je potvrdio da namjerava da formira vlastitu obavještajnu agenciju.
Pitanje je zašto Dodik nije Savjet aktivirao prije četiri godine, kada je formiran, odnosno zašto to čini upravo sada?
Odgovor je sasvim jednostavan – Dodik se prije četiri godine nije usudio da to učini, ali se sada osjeća dovoljno jakim da pokrene procese koji do temelja mogu uzdrmati državu BiH i njen ustavno-pravni poredak. U međuvremenu je povlačio rizične poteze i osluškivao reakcije međunarodne zajednice - donošenjem Rezolucije SNSD-a o samostalnosti RS, održavanjem referenduma o 9. januaru kao Danu republike, koji je Ustavni sud BIH zabranio, bezočnom krađom izbora, najgorim oblicima političke korupcije u parlamentu RS, otvorenim prijetnjama političkim protivnicima i građanima tokom izborne kampanje….
PREĆUTNA SAGLASNOST
Osim što su ga SAD stavile na svoju „crnu listu“, međunarodni predstavnici u BiH, posebno visoki predstavnik u BiH i predstavnici EU, ostajali su gluvi i nijemi na njegove provokativne, ali i protivzakonite i antiustavne poteze. Dodik je to, nema sumnje, protumačio kao prećutnu saglasnost da može raditi šta hoće, kako hoće i kada hoće.
Žurnal je još u januaru 2014. godine objavio da je u Službenom glasniku RS objavljena odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu Ustavnog poretka i da su njeni glavni kreatori bili Slavko Mitrović, siva eminencija i dugogodišnji najbliži Dodikov saradnik, i Predrag Ćeranić, nekadašnji visoki funkcioner bivše Obavještajne službe RS, koji je jedno vrijeme bio i u OSI.
Žurnal je tada objavio i da će Savjet djelovati pri kabinetu predsjednika RS i biti mu direktno odgovoran, te da će na usluzi Savjetu biti i neke zaštitarske agencije iz RS bliske Dodiku, kao i ilegalna oprema za prisluškivanje.
Opozicioni predstavnici tada su tvrdili da je odluka o osnivanju Savjeta neustavna, jer su u „jednom tijelu, organu ili čovjeku su spojene ove dvije funkcije”.
Član 3. upravo to i potvrđuje, jer navodi da je predsjednik taj koji „daje smjernice za praćenje i razmatranje stanja u oblasti zaštite ustavnog poretka Republike“. Štaviše, u ovom članu on svoju ingerenciju proširuje i na apsolutnu nadležnost nad svim institucijama Republike. Ovim članom odluke Savjet po smjernicama predsjednika „prati i razmatra stanje u oblasti ostvarivanja i zaštite ustavne pozicije i nadležnosti Republike i (svih !!!) njenih institucija“. Dakle, sve što hoda i diše na teritoriji Republike Srpske je pod kontrolom, ocjenom i aktivnostima predsjednika preko Savjeta za zaštitu ustavnog poretka.
Članom 7. odluke o uspostavljanju Savjeta definisano je postojanje Biroa za ustavni poredak, što nije ništa drugo već institucionalni embrion buduće tajne službe RS, koja će biti pod punom kontrolom grupe ljudi potpuno odanih Dodiku.
(zurnal.info)