PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE PRED SUDOM BiH: Dodik priznao da gleda previše stranih filmova

Predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske i članica Kluba Bošnjaka Srebrenka Golić prva je svjedokinja odbrane predsjednika RS Milorada Dodika koji je sa v.d. direktorom Službenog glasnika RS Milošem Lukićem optužen za neprovođenje odluka visokog predstavnika.

DODIKOVO IZVINJENJE SUD PRIHVATIO

Ona je danas u Sudu BiH, odgovarajući na pitanja Dodikove odbrane, kazala da je u junu 2023. godine Klub Bošnjaka sa pet glasova „za“ i tri „protiv“ pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, da bi 4. jula iste godine donijeli odluku o poništenju odluke o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.

Iz petog pokušaja pročitana optužnicaDodik davao instrukcije pristalicama u sudnici

Spomenula je i da je Klub Bošnjaka pokrenuo i pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali da su i od tog prijedloga odustali. Na pitanje zbog čega odgovorila je da je ovih pet delegata spominjalo odluku Christiana Schmidta od 1. jula.

„U Klubu su spominjali da bi moglo doći do progona osoba koje provode ovaj zakon, ali u tom momentu nisam znala o čemu je riječ, već tek kada je on objavljen u Službenom glasniku Bih shvatila sam o kakvom krivičnom progonu se radi“, izjavila je Golić.

Dalje je na pitanja da li je imala utisak da je sve rađeno u koordinaciji sa Tužilaštvom BiH, OHR-om ili možda ambasadom SAD da bi se pokrenuo proces kriminalizacije, ona je navela da su predstavnici Kluba bošnjačkog naroda stalno bili "u kontaktu s nekim", ali da njoj nije poznato s kim.

Svjedokinji je pitanja postavljao i sam optuženi Dodik pa mu je tako kazala da „svi konstitutivni narodi u Republici Srspkom imaju sva prava i slobode“.

„Tome ste vi pogotovo doprinijeli kada ste 1998. godine došli na vlast. Ljudima ste vratili dostojanstvo da mogu da rade u svim državnim institucijama“, obratila se Golić optuženom Dodiku.

Dalje je kazala da od nje niko nikad nije tražio da radi mimo zakona BiH i RS, te da je svim predsjednicima Doma naroda kao i njoj naglašeno da se drže Ustava i zakona.

Dodik je pitao svjedokinju da li se može zaključiti da se radi o montiranom procesu na šta je upozoren od sutkinje Sene Uzunović da mu se pitanje zabranjuje.

„Izvinite, možda sam previše stranih filmova gledao“, kazao je Dodik sutkinji na šta mu je ona odgovorila da je „izvinjenje prihvaćeno“.

Srebrenka Golić je jedno vrijeme obnašala i funkciju direktora Službenog glasnika RS, te je na pitanje odbrane Miloša Lukića kazala da direktor ne može utjecati na to šta se može objavljivati u Službenom glasniku, niti da se šta može spriječiti prilikom objavljivanja.

ČETIRI TUŽITELJA BEZ PITANJA

Od četiri tužitelja koji zastpaju optužnicu danas je svjedokinji samo dva pitanja postavila tužiteljica Gordana Bosiljčić. Tako je tužiteljica pitala svjedokinju da li je bila upoznata s tim da su odluke Visokog predstavnika obavezujuće, na šta je odgovorila da nije.

Suđenje Miloradu DodikuČetvero tužitelja nisu temeljito ispitala dva svjedoka tužilaštva

Podsjetimo da je na prošlom ročištu sutkinja Uzunović pročitala odluku kojom je sud odbio prijedlog Dodikove odbrane da se saslušaju Schmidt, profesor Michael Gestinger i Nenad Stevandić. Danas je obrazložila da da okolnosti predložene od odbrane u vezi saslušanja Schmidta nisu relevantne za predmet optuženja, te da se radi o diplomatskom agentu koji kao takav uživa imunitet i od krivičih sudova države u kojoj boravi, te nije dužan odazvati se svjedočenju.

Suđenje protiv Dodika i LukićaSud BiH odbio prijedlog da se sasluša Christian Schmidt

ŠTA STOJI U OPTUŽNICI

Optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je 11. septembra prošle godine. Dodik je optužen za je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju dva zakona koja je ranije poništio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, dok je Lukić optužen da je kao tadašnji v.d. direktora Službenog glasnika RS omogućio objavu tih ukaza. Podsjetimo da su ti zakoni propisivali da se na području RS neće provoditi odluke Ustavnog suda BiH, niti da će se u entitetskom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.

Ove zakone je u junu 2023. izglasala Narodna skupština Republike Srpske, da bi ih Schmidt poništio 1. jula 2023., dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala. Isti dan je Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i propisao da se službene osobe, koje ne provode i ne poštuje odluke visokog predstavnika, mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i zabranom obavljanja dužnosti.

(zurnal.info)