Može li ekonomija RS izdržati Dodika: Dug veći od 5,5 milijardi, javna preduzeća u gubicima, krediti dolaze na naplatu

Nakon održane sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a, predsjednik ove stranke i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik održao je još jednu konferenciju za medije. Ponovo je zaprijetio da će Narodna skupština Republike Srpske odlučivati o povlačenju saglasnosti za sve što je izvan „izvornog Dejtona“, tačnije o povlačenju saglasnosti koje su ranijih godina date za formiranje određenih institucija na nivou BiH. 

Politički analitičar Velizar Antić za Žurnal govori kako Dodik jeste u pravu kada je riječ o tome da se uveliko odstupilo od onoga što je dogovoreno u Dejtonu, no da stvari nisu tako jednostavne kada govorimo o nadležnostima koje ima danas država, prije svega misleći na Oružane snage BiH i Upravu za indirektno oporezivanje BiH koje Dodik često spominje:

„Usvojeni su određeni zakoni, donesena su neka nova tijela, organizacije, institucije na nivou BiH, a da biste vi njih ugasili mora sve ponovo proći istu proceduru, kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. A, veliku većinu nadležnosti koje Dodik spominje je upravo on potpisao sa kolegama iz SNSD-a. Uglavnom, ako se žele ukinuti npr. Oružane snage BiH, mora se proći ista procedura kao i prilikom osnivanja.“

Antić ističe da je ovo posljednja karta na koju igra lider SNSD-a: „On vidi da, jednostavno, gubi podršku naroda, rejting SNSD-a pada, skandali i afere svakodnevno sustižu jedna drugu. Jednostavno, otvorio je previše nekih frontova na sve strane i on nema više šta da ponudi. Jedina karta na koju on može da igra je karta nacionalizma, karta novih referenduma… On igra na sve ili ništa.“

LOŠA EKONOMSKA SITUACIJA

I dok Milorad Dodik sa svojim najbližim saradnicima vodi svoje političke bitke, ekonomska situacija u Republici Srpskoj je veoma loša, upozoravaju ekonomski analitičari. No, ako pitate Dodika, u manjem bh. entitetu situacija je, u najmanju ruku, dobra.

„Rebalans budžeta je najbolja manifestacija uspješnosti jedne ekonomske politike. Činjenica je da su za 220 miliona prihodi veći od onih koji su planirani, a koji su prikupljeni na bazi pojačane privredne aktivnosti“, istakao je Dodik.

Vratimo se nekoliko dana unazad kada je ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović, obrazlažući Program fiskalne konsolidacije koji je, uz rebalans budžeta, usvojila Narodna skupština RS, rekla da ukupan budžetski deficit Republike Srpske iznosi 620 miliona KM ili 5,7 posto BDP-a. Kako je obznanila, dali su i preporuke za smanjenje plata u nekim lokalnim zajednicama. 

„Ti povećani prihodi se odnose na 2020. godinu, a to je smiješno, s obzirom na to da su cijene otišle drastično i osnova za obračun poreza, pogotovo poreza na dodatnu vrijednost, je mnogo veća. Dalje, zašto neko radi Program fiskalne konsolidacije ako je nešto tako sjajno? Zašto bi neko radio taj program, najavljivao kresanje troškova i ostalo, ako je sve toliko divno?“, govori ekonomistica Svetlana Cenić.

No, ovo je samo jedan u nizu zabrinjavajućih podataka. Kako ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović, posljednji dostupni podaci govore da je nivo zaduženosti prešao 5,5 milijardi maraka: 

„Čak je u nekoj mjeri iznos veći nego u Federaciji, a Federacija ima veći broj stanovnika i veći ekonomski potencijal. Zaduženost po stanovniku je u Republici Srpskoj značajno veća nego u Federaciji. U ovom momentu praviti rebalans koji će voditi dodatnoj potrošnji koja nije usmjerena jačanju privrednih potencijala i stvaranju novih vrijednosti je nerazumno ponašanje. Ako ima viška prihoda, oni trebaju poslužiti za vraćanje kredita, a ne za dodatno trošenje. Ono što je ministrica Zora Vidović spominjala je potrošnja, a nije razvojnog karaktera.“

Dalje, veliki broj javnih preduzeća bilježi ogromne gubitke. Kakva je realna situacija najbolje pokazuje podatak da „Pošte Srpske“ nisu uspjele da nađu banku koja će im dati pozajmicu od 1,5 miliona KM, a koja im je neophodna za održavanje tekuće likvidnosti. Dakle, javni dug konstantno raste, a mnogi krediti još nisu ni stigli na naplatu jer su još uvijek u „grejs“ periodu.

Podsjetimo se i da je iznos minimalne penzije u RS-u tek oko 200, a prosječne oko 400 KM. Penzioneri su, istina, nedavno dobili i dodatak na penziju, no on je iznosio samo 50-80 KM. Ovome dodajmo i da je pored brojnih poskupljenja kojima svjedočimo, najniža plata podignuta za samo 20 KM i sada iznosi 540 KM. Izdvajanja za socijalno ugrožene su, također, na niskom nivou. Npr. dječiji doplatak po djetetu se broji tek u desetinama maraka, a novčana naknada za nezaposlene je 45-50% prosječne plate koju je lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada. Spomenimo i da npr. invalidnina za lice kome je utvrđeno tjelesno oštećenje u visini od 100% iznosi tek 15% prosječne plate u RS-u.

No, čini se kako sve ovo ne zabrinjava mnogo vladajuću oligarhiju u Republici Srpskoj. Štaviše, Dodik je pozvao sve ljude iz Republike Srpske, koji rade u institucijama na nivou BiH o kojima bi se trebalo glasati u Narodnoj skupštini RS, da se povuku i da će biti zaposleni u institucijama i organizacijama u Republici Srpskoj. Riječ je o oko 7.000 ljudi.

Cenić i Pavlović ističu kako RS nema dovoljno novca za to i kako bi to bio samo još jedan udar na budžet.

„Ne može, jednostavno nema para. Njihova budžetska rupa je već sada milijardu, otprilike. Tih 7.000 je neproduktivnih i njih treba sada nejaka privreda da izdržava? To je van svake pameti, jer to budžet Republike Srpske, ni rebalansiran, ni nikakav, ne može izdržati i nije predviđeno“, navodi ekonomistica Svetlana Cenić, dok Zoran Pavlović ističe da je javna administracija svakako već enormno velika s lošim rezultatima rada. 

Ako bi u nekom slučaju Dodik realizovao sve prijetnje, šta bi to značilo za stanovnike Republike Srpske?

„Pa oni će plaćati sve te dugove i nositi sav taj teret. Više ljudi u javnoj upravi znači da će morati ili dizati poreze ili dizati nove kredite, ako im uopće iko da kredit, kao Republici Srpskoj. To je potpuno nerealno, potpuno smiješno. Dodik je inače obesmislio ekonomiju i nastavlja da je obesmišljava. Kada oni pričaju o ekonomiji, ja se zaista smijem, jer je tu toliko kontradiktornosti i nelogičnosti“, ističe Svetlana Cenić.

POZICIONIRANJE PRED IZBORE

Međutim, Dodik i njegovi saradnici i ne pričaju o ovim problemima, nego radije produbljuju podjele i pogoršavaju ionako tešku političku situaciju u državu. Za političkog analitičara Velizara Antića riječ je o pozicioniranju pred sljedeće izbore, a svakako nije slučajnost da Dodik na svakoj konferenciji za medije po nekoliko puta spomene opoziciju u RS-u. 

„Mislim da Milorad Dodik ovom retorikom pokušava da uvuče i opoziciju u ovu svoju igru, gdje bi oni apsolutno bili poražena strana“, objašnjava Antić. 

Ipak, Dodikova retorika i određeni potezi entitetu itekako mogu donijeti probleme. Posebno kada govorimo o njegovom odnosu prema američkim i pojedinim zapadnim zvaničnicima i diplomatama.

„Mislim da nikako nije dobro za Republiku Srpsku praviti ponovo neprijatelja od SAD-a“, ističe Antić dodajući kako Dodik možda i svjesno ide na to da mu se uvedu nove sankcije, jer mu to donosi političke poene. Ipak, problem mu može predstavljati Aleksandar Vučić:

„Ako Milorad Dodik zaista nastavi s ovim o čemu priča, mislim da to neće naići na podršku Aleksandra Vučića i vlasti u Srbiji, te bi tu moglo doći do razmimoilaženja u mišljenju, a zatim do određenih konkretnih poteza gdje bi se ogradili od Dodika.“

Postavlja se pitanje koliko je održiv ovakav sistem u Republici Srpskoj? Ekonomisti s kojima smo razgovarali navode da, ako se nastavi ovakva praksa, entitet ide ka, ne samo finansijskom, nego i svakom drugom sunovratu.

Na kraju, ekonomski analitičar Zoran Pavlović pojednostavljuje: „Gdje ima ekonomije, ima i života, gdje nema ekonomije, nema ni života. Ako se ovako nastavi u Republici Srpskoj, uskoro neće biti života ovdje.“

(zurnal.info)