Očekuje se novi glavni pretres: Emir Neradin je kao tužilac odbio slučaj Memić, a prihvatio ga kao sudija

I taman kad pomislimo da se mozaik u slučaju ubistva Dženana Memića počinje polako sklapati i da stvari dolaze na svoje mjesto, bh. pravosuđe svojim potezima sve vrati nekoliko koraka unatrag. Ovaj put polugu unatrag povukao je Vrhovni sud FBiH koji drugi put ukida oslobađajuću presudu Ljubi i Bekriji Seferoviću i zakazuje im novi pretres pred ovim sudom.

Dvije oslobađajuće presude

Kantonalni sud u Sarajevu je, podsjetimo, Seferoviće dva puta oslobodio optužbe da su skrivili saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao Dženan Memić. Prva presuda donesena je 16. jula 2018., ali je Vrhovni sud FBiH poništio i vratio na ponovno suđenje, te naredio novo vještačenje saobraćajne nesreće. Druga presuda donesena je 13. januara 2020., na koju se opet žalilo Tužilaštvo KS i žalba im je djelimično uvažena.  

Ifet Feraget, pravni zastupnik porodice Memić, naglašava da je razočaran zato što se u ovom slučaju vidi koliki uticaj politika ima na pravosuđe. Za Žurnal je detaljno pojasnio da je žalba uvažena u dijelu koji se odnosi na “bitne povrede odredaba krivičnog postupka”.

“Sud je našao bitne povrede u smislu da odlukom Kantonalnog suda nisu obrazložene u dovoljnoj mjeri, da nisu navedeni razlozi o nekim činjenicama u smislu kada sud prihvata neki nalaz vještaka ili ga ne prihvata. Međutim, ono što me frustrira u cijeloj ovoj situaciji jeste što i Vrhovni sud zaboravlja na obavezu koju propisuje famozni član 6. Stav 1. Evropske konvencije, a koji kaže da svaka odluka mora imati obrazloženje”, navodi Feraget.  

Vrhovni sud FBiH smatra da Kantonalni sud u Sarajevu nije dovoljno obrazložio kada je rekao da ne prihvata priznanje Ljube Seferovića, ali i kada je zauzeo stav  da je rekonstrukcija nezakonita.  

“Kantonalni sud je na 200 stranica obrazložio iskaz Ljube Seferovića i naveo konkretne razloge zbog čega ne prihvata njegovo priznanje koje je dao u dva navrata (u vrijeme kada ga je zastupao Omar Mehmedbašić). Razlozi se sastoje u tome što je prema nalazima vještaka izostala potvrda da je uopšte bilo nesreće, što Ljubo ne zna kako je udario pješaka nego mu je to rekla žena, jer je on mijenjao muziku dok je vozio. Već šest godina se vrtimo u krug, a da nismo došli do činjenica. I Vrhovni sud hoće da kaže da su ovo bitne povrede, ali nisu navedeni razlozi. Međutim, razlozi su i više nego jasno navedeni”, smatra Feraget.

Osvrćući se na teoriju da je Ljubo bio pijan, Feraget napominje da bi se to dokazalo onda morate imati alkotest ili analizu krvi, što u ovom slučaju ne postoji.

“Nasjedaju na jeftine trikove i onda se pokrivaju primjenom pravnih normi koje primjenuje na jedan bezobziran način. Ovome treba dodati i rekonstrukciju na kojoj je Ljubo govorio da ne zna gdje se desila nesreća. Imamo i snimak o tome. I Vrhovni sud prelazi na drugu povredu i kaže da je Kantonalni sud zauzeo stav da je sama rekonstrukcija nezakonita. Pošto Ljubo nije znao gdje je bila nesreća, onda ga je kantonalni tužilac Sead Kreštalica svojim pitanjima navodio na odgovore koji su njemu trebali, a to nije dopušteno”, navodi Feraget.

Brzina vozila nije utvrđena, tragova kočenja svakako nema, a u zapisniku o uviđaju nema mjesta kontakta. Feraget navodi da je Kantonalni sud sve to uvezao i rekao da ne može prihvatiti priznanje Ljube, a u odnosu na rekonstrukciju su utvrdili da je nezakonita.

“Alisa je sedam puta rekla da su hodali desnom stranom, da je Dženan bio pored nje i da su se dodirivali ramenima. Kako se onda Dženan našao na lijevoj strani. Nikako. Nema objašnjenja. I onda Kreštalica njoj kaže “pa ovdje su vaši tragovi krvi, morali ste se ovuda kretati”. To su pitanja u kojima se sugeriše odgovor. Kantonalni sud je na 200 stranica vrlo jasno obrazložio zbog čega ne može prikloniti vjeru priznanju, a isto tako i da je rekonstrukcija sama od sebe nazakonit dokaz onako kako je provedena. Imamo snimak gdje Vasvija kaže da Ljubo uopšte nije udario djevojku. I sve je to Kantonalni sud cijenio. Kreštalica je pitao kako nije, na šta je ona odgovorila da je djevojka već bila došla do klupe, a da je momak trčao prema njoj. To je u koliziji s onim što govori Alisa”, naglašava Feraget.

Advokat dalje navodi da je usvojen i prigovor u pogledu nalaza vještaka, te napominje da je saobraćajno vještačenje ponovoljeno i da su ponovljene teze da se “ovdje ne može potvrditi da se radi o saobraćajnoj nesreći”.

“Kantonalni sud u više nego dovoljnoj mjeri obrazložio razloge zašto smatra da ne postoje dokazi o tim odlučnim činjenicama”, naglašava Feraget.

Svi Dalidini propusti

Istovremeno, Tužilaštvo BiH vodi istragu zbog sumnje u organizirani kriminal u predmetu Memić. Tim povodom u pritvoru se već nalaze policajac Hasan Dupovac i Alisin otac Zijad Mutap. Ova istraga je otvorena po prijavi koju su podnijeli Dženanov otac Muriz Memić i advokat Ifet Feraget. Prvo ime na prijavi je Dalide Burzić, koja je u vrijeme kada se očekivala njena suspenzija imenovana za sudiju Suda BiH, a nalaze se i imena još 48 tužilaca, ljekara i policajaca, te veliki broj nepoznatih osoba koji su upetljani nemarom ili namjerom u sami slučaj.

U Tužilaštvu BiH je u u to vrijeme formiran tužilački tim koji je trebao raditi po prijavi koja je predata 5. oktobra 2018. Jedan od tužilaca koji se trebao naći u tom timu bio je i Emir Neradin koji je usmeno saopštio da on ne želi da bude u tom tužilačkom timu, iz njemu poznatih razloga. Samo dva mjeseca kasnije, Neradin je imenovan za sudiju Vrhovnog suda FBiH i pristaje da bude sudija u predmetu Memić.

“To je vrlo bolno”, tvrdi Feraget, te napominje da su “postojali razlozi gdje se sudija sam trebao izuzeti”.

Osvrnuo se i na česte izjave bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, čiji je mandate obilježilo nekoliko afera, “šta mi imamo s tim”.

“Oni imenuju sudije, to je prva stepenica, oni ih ocjenjuju i određuju kriterije. Prema tome, ovdje je napravljen čitav niz grešaka. Ne može tužilac koji je odbio da postupa u predmetu kao tužilac uzeti predmet pa ga suditi kao sudija”, smatra Feraget.

On zaključuje da je u dovoljnoj mjeri naglašeno da se ovdje ne radi o saobraćajnoj nesreći i ona to, tvrdi, “ne može postati, jedino ako se upuste u jednu takvu avanturu”.

“Ovo je vrlo rizičan posao, jer Vrhovni sud sad prvi put donosi konačnu odluku”, zaključuje Feraget.

On je nedavno sa Murizom Memićem upotpunio ranije podnesenu krivičnu prijavu dodavši joj još dva imena – glavnu disciplinsku tužiteljicu Alenu Kurspahić i njenog zamjenika Mirze Hadžiomerovića. U tom kontekstu, Feraget objašnjava da oni imaju tri ključna razloga zbog čega je Dalida Burzić trebala biti sankcionisana, a o čemu su dostavili dokaze UDT-u.

“Dalida Burzić nije Ustavnom sudu dostavila zapisnik o uviđaju u čijem prilogu piše da je ubistvo, javno je komentarisala slučaj prije njegovog pravnog okončanja što je disciplinski prekršaj, i Murizu i meni je 15. 03. 2016. rekla da je “ubistvo, samo taj nije htio da ga ubije”. To su učigledno tri velika propusta plus još niz propusta poput kašnjenja u istrazi, nemar ili nepažnja u postupanju”, navodi Feraget, te ponavlja da slučajevi Memić i Dragičević “prelamaju situaciju i pokazuju nam da mi ne želimo bolje”.

Pogrešno vođena istraga

Muriz Memić se nedavno javnosti obratio putem Facebook stranice “Pravda za Dženana”, te podsjetio da je od 14. februara podnio više prijava protiv Dalide Burzić i ostalih tužilaca iz Kantonalnog tužilaštva KS, te tri federalna tužioca. Svi su radili na predmetu Memić.

“To je bila jedna od igri Dalide Burzić da nas pokuša raspametiti. Dobio sam više odgovora od Alene Kurspahić, glavnog disciplinskog tužioca i njenog zamjenika Mirze Hadžiomerovića, da oni ne mogu donositi odluku dok je postupak u toku. Svi već znate da je ovo bio lažni postupak da je izmišljena saobraćajna nesreća, jer vidimo da to nije tačno i vidimo kako je Tužilaštvo BiH već otvorilo istragu i uhapsilo određena lica, iako sudski postupak traje”, naglasio je Memić, između ostalog.

On je nakon posljednje odluke Vrhovnog suda FBiH medijima kazao da nije iznenađen, da je očekivao takvu odluku, te da se s ovim pokazala sva bijeda bh. pravosuđa.

Podsjetimo, Dženan Memić je 8. februara 2016. zadobio teške povrede usljed kojih je preminuo sedam dana kasnije na KCUS-u. S njim u društvu tada je bila Alisa Mutap, koja sve ove godine tvrdi da ima amneziju.

Porodica od početka ukazuje na to da je Dženan ubijen i da je Tužilaštvo KS ovu istragu vodilo pogrešno.

“U slučaju ubistva Dženana ima toliko dokaza i propusta da je sasvim sigurno da se radi o organiziranom kriminalu unutar pravosuđa i policije”, upozorava Feraget već godinama.

(žurnal.info)