Dok Tužilaštva dvije godine čitaju dokaze: FZO RS potrošio 14 miliona KM na elektronski zdravstveni sistem

U Fondu su za Žurnal potvrdili da su da su dvije faze već završene, za šta je dato ukupno 14 miliona KM. Toliko je koštala instalacija hardvera data centra u Banjaluci i Bijeljini, računarska oprema za četiri zdravstvene ustanove, “koja će biti u njihovom trajnom vlasništvu”, kao i izrada uputstava i procedura za funkcionisanje IZIS-a.

Milionski vrijedan sistem nije savršen pa su održane i prezentacije za zdravstvene radnike, koji će konzorcijumu “MMS Code”, “Lanaco” i “Ericsson Nikola Tesla” davati mišljenje radi “usavršavanja” istog. 

Sistem bi, ako dozvoli korona, u julu trebalo da proradi u Bolnici Gradiška i domovima zdravlja Кozarska Dubica, Gradiška i Srbac. Nakon toga, do kraja godine uvezivaće se i ostale zdravstvene ustanove.

Dok se tužilaštvo i dalje zabavlja čitajući dokaze koje im je 12. jula 2018. godine dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, a tek nakon prijave grupe “Anonimusi RS”, iako je javnost još od 2017. godine upozoravala na tenderske neregularnosti, u FZO RS, zagledani u Srbiju, pohvalili su se i najavili da građani neće plaćati prvu elektronsku karticu.

“Osiguranici FZO RS će prvu elektronsku karticu dobiti besplatno, za razliku od, primjera radi, građana Srbije koji izdvajaju dodatna lična sredstva za dobijanje elektronske kartice”, stoji u odgovoru Žurnalu.

Primjera radi, elektronski zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo postoji godinama, a osiguranici sve to vrijeme imaju besplatne kartice. I tamošnji integrisani zdravstveni sistem čuva i obrađuje sve medicinske i zdravstveni podatke pacijenata, zdravstvenih radnika i saradnika, zdravstvenih ustanova, intervencije i usluge pružene u zdravstvenim ustanovama, elektronske uputnice i elektronske recepata, podatke o zakazivanju za specijalističke preglede, dijagnostičke procedure i hirurške intervencije.

U FZO RS, ne sreću sa puta pa svoju priču utvrđuju informacijom da i eksterna revizija, angažovana da prati realiziju ovog projekta, za sada nema primjedbe, “posebno u smislu ispunjavanja svih predviđenih stavki u ugovoru od strane izabranog konzorcijuma”.

Primjera radi, eksterna revizija (čitaj: firma “Deloitte”), kako je Žurnal takođe pisao, nije imala primjedbe ni na vlastiti ugovor sa FZO RS za ovaj posao od - 555.750 KM. 

MINIJATURA O POLICIJSKO-PRAVOSUDNOJ ISTORIJI IZIS-A

Uz priču o uspješnici i “najkompleksnijem projektu u RS” ide i ponešto  sada već zaboravljene policijsko-pravosudne istorije. Polovinom februara 2018. godine, a nakon prijave, policija je “pročešljala” ladice finansijski posrnulog Fonda.

“Nije dokumentacija izuzeta, već je zatražena od Fonda”, nevješto je umirivao situaciju direktor FZO Dejan Kusturić.

Nakon izuzete “zatražene” dokumentacije i podnošenja izvještaja 12. jula 2018. Okružno tužilaštvo Banjaluka u ladicama je predmet držalo šest i po mjeseci. Pravosudnim jezikom to se zvalo “iščitavanje obimne dokumentacije”. Obrt je uslijedio 31. januara 2019. Godine, kada je sve spakovano i proslijeđeno Republičkom javnom tužilaštvu i to Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala.

Dokumentacija je još na iščitavanju!

Fond zdravstva nije gubio vrijeme niti se dao omesti - 19. aprila 2018. godine objelodanjeno je da će konzorcijum Unicredit banka Mostar, Unikredit banka Banjaluka i Nova banka Banjaluka kreditirati Fond sa 163,8 miliona KM. Dio novca planiran je za izmirenje postojećih kredita i obaveza iz ranijeg perioda, a i da finansira nabavku IZIS-a. Čak 12 miliona KM kredita uzeto je samo za ovu stavku!

Grejs period prošao je s proljeća 2019. godine. Osim mjenica Fonda, banke su za obezbjeđenje kredita tražile garanciju Republike Srpske, što je Vlada RS i odobrila.

U međuvremenu, Kusturić je pripremio još tendera. U vrijeme dok, bar zvanično, nije znao ko će biti zadužen za izradu IZIS-a, raspisao je poziv za dobavljače koji bi mogli da kontrolišu sistem. Za sumu 555.750 KM to čini banjalučki “Deloitte”!

Na kraju, za izradu 26,8 miliona KM vrijednog IZIS-a zadužen je “MMSCODE” Slavka Bojića, bliskog prijatelja Milorada Dodika i biznis partner mrkonjićkog tajkuna Mladena Milanovića Kaje, “Lanaco” Nebojše Ninića, jednog od osnivača u RS vladajućeg SNSD-a, i firma “Ericsson Nikola Tesla” iz Zagreba, koja je sistem izrađivala u Hrvatskoj.

(zurnal.info)