Pravosudna priča o UIO započinje u avgustu 2013. godine kada je provedena akcija kodnog naziva Master. Po nalogu Tužilaštva BiH SIPA tada hapsi osam osoba osumnjičenih za organizovani kriminal,porezne utaje „u višemilionskim iznosima“. Među osamuhapšenih je Sedinet Karić zvani Sido, tuzlanski kralj tekstila, kojem su u ovom poslu pomagali Šemsudin Mujčinović, Damir Husarić, Mujaga Zahirović, Slađan Avrić i Irena Sekulić. Svi navedeni, nakon hapšenja, „predati su u nadležnost postupajučem tužitelju Tužiteljstva BiH“. Mjesec kasnije, SIPA provodi nastavak akcije Master.
„U toku ovih aktivnosti, privedeno je devet osoba, od čega je za šest osoba određena mjera lišenja slobode. Radi se o visokopozicioniranim dužnosnicima državnih organa uprave“, saopćeno je tada iz Tužiteljstva BiH.
Među uhapšenima je Nermin Klopić, šef carinske ispostave UIO Regionalnog centra Tuzla. On i njegovi saradnici osumnjičeni su da su omogućavali trgovcima tekstila, Anesu Sadikoviću i Sedinetu Kariću da nezakonito uvezu robu, te da na taj način oštet državu za „višemilionski iznos“. Klopić i ostali osumnjičeni su za krivično djelo – organizirani kriminal. No, ni Klopić, niti bilo ko drugi uhapšen u okviru nastavka akcije Master nije optužen.
Susreti osumnjičenog sa tužiocima
Nermin Klopić se, prema saznanjima Žurnala, nakon izlaska iz pritvora na području Tuzlanskog kantona nekoliko puta sastajao sa tada glavnim državnim tužiteljem Goranom Salihovićem, dok je na području Sarajeva imao niz susreta sa kadrovima SDA Asimom Sarajlićem i Aljošom Čamparom, čiji je brat, Dubravko Čampara, kao državni tužitelj vodio istragu u predmetu Master.
Nakon ovih susreta, Klopić je vraćen na posao u UIO, a njegovo ime, kao ni imena ostalih 13 osoba hapšenih u okviru akcije Master – nisu se našla na optužnici Tužilaštva BiH. Jedini optuženi iz ovog predmeta je – Sedinet Karić. I to zbog davanja mita u iznosu od pola miliona maraka bivšem direktoru UIO Kemalu Čauševiću.
U maju 20014.godine, Tužilaštvo BiH donosi naredbu o provođenju istrage protiv 36 osoba, osumnjičenih za organizirani kriminal u vezi sa poslovanjem Uprave za indirektno oporezivanje. Naredba je donesena protiv : Kemala Čauševića, Zdravka Cvjetinovića, Alije Mašića, Gorana Marinkovića, Edina Nuhića, Almira Kadića, Anesa Sadikovića, Radovana Đurića, Nedeljka Milovanovića, Janka Jovanovića, Avdije Škahića, Jasne Liović, Miroslava Kragulja, Svete Mijića, Ljubomira Vlajnića, Dragana Tomića, Dejana Pavića, Nermina Hrustića, Aleksandra Petrovića, Saše Jovanovića, Hajrudina Muminovića, Faruka Šušnjara, Danijela Stojčića, Bore Marjanovića, Radana Kuzmanovića, Miše Novkovića, Veseljka Starčevića, Edvina Ađulovića, Dejana Nožice, Mirka Ivića, Josipa Kovačevića, Zorana Cvjetinovića, Ivice Čajića, Miroslava Kraljevića i Lejle Bilajac.
Šta je sa dvije milijarde štete?
Svi navedeni hapšeni su ili su privođeni u okviru akcije Pandora, koja je provedena u junu 2014.godine. Tadaje saopćeno da su osumnjičeni odgovorni za kriminal „težak najmanje dvije milijarde maraka“. Kako je navedeno u Naredbi Tužilaštva BiH, Kemal Čaušević kao direktor UIO, te Zdravko Cvjetinović, kao pomoćnik direktora UIO za carine, zajedno sa ostalim, sebi podobnim službenicima UIO, godinama su omogućavali osobama „iz krim miljea“, da nezakonito uvoze tekstil, ali i polovne automobile na teritoriju BiH.
„Uprava je započela prema izričitim pismenim naredbama Čaušević Kemala i Cvjetinović Zdravka štititi navodno intelektualno vlasništvo Sadiković Anesa sve u namjeri da Anesu omoguće status jedinog uvoznika tekstila, odnosno da drugim uvoznicima značajno otežaju ispriječe uvoz kineskog tekstila u BiH. Kada je Kemal Čaušević razrješen sa mjesta direktora UIO-e, u punom kapacitetu na način kako je to ranije zajedno sa Cvjetinovićem ustrojio Čaušević sve aktivnosti na zaštiti Sadiković Anesa i Karić Sedineta je preuzeo Cvjetinović Zdravko, koji je neposredno stupao u kontakte sa Sadikovićem i Karićem i sa njima uz novčanu nadoknadu kroz sistem primanja mita obezbjeđivao neometani uvoz tekstila i monopolski položaj na tržištu ličnim davanjem naloga i putem telefona carinicima o načinu carinjenja robe“, navedeno je u Naredbi za provođenje istrage.
U dokumentu koji je u posjedu Žurnala navedeno je i da je Zdravko Cvjetinović „u Upravi u Sektoru carina svjesno sistemom korupcije i provedbenim aktima usmjerio carinjenje većeg broja roba na određene GP što se naročito odnosi na uvoz automobila, pa su se automobili koji se uvoze u BiH gotovo isključivo carinili na dva granična prijelaza u Gradiški i Brodu, na čijem čelu su se nalazili najbliži saradnici Cvjetinovića pozvezan prijateljskim i kumskim odnosima“.
Zdravko Cvjetinović ne nalazi se na optužnici Tužilaštva BiH. Od 36 osoba protiv kojih je donesena Naredba o provođenju istrage zbog sumnje da su počinili organizirani kriminal u UIO – samo su dvije osobe optužene. Nezakonit uvoz automobila nije obuhvaćen optužnicom. A drugoosumnjičeni u predmetu Pandora, Zdravko Cvjetinović, vratio se na posao u UIO. Po Tužilaštvu BiH –kao nevin čovjek.
Pogledajte film TV Žurnala o slučaju Pandora.
(zurnal.info)