DOK TUŽILAŠTVO SPAVA: GP Bosna sada može i za pola cijene, ostala je ledina

Betonara, kran, mikser za beton i druga teretna vozila te niz drugih mašina, alata i materijala bilo je smješteno u krugu GP Bosna u sarajevskom lokalitetu Briješće. Minimalna vrijednost bila je 250 hiljada. Četiri godine likvidacionog pa potom stečajnog postupka, isto toliko godina istrage SIPE i Kantonalnog tužilaštva Sarajevo rezultirali su tek opustjelim pogonom, bolje reći pokradenom imovinom firme. Dovoljno je uporediti fotografije iz tog perioda i one snimljene prije nekoliko dana.

nekada...i sada

Proizvodni pogon "Briješće" imao je upravnu zgradu, betonaru, armiračnicu, radionice, hangare te skladišta sa pratećim objektima.

“Radnici ne znaju ko je i za koliko prodao mašine ni gdje je novac. Ostalo je sistemski pokradeno, jer tu nema više ni ograde ni čuvara. Znam da je nekoliko puta dolazila policija, ali po njihovom odlasku, ponovo isto,” kaže za Žurnal bivši predsjednik Sindikata GP Bosna i sadašnji predstavnik uposlenika u Odboru povjerilaca Željko Knežević.

U aktuelnom stečajnom postupku radnici vode pravnu bitku da naplate barem dio potraživanja. Posljednje četiri godine živjeli su u nadi da će prodajom preostalih vrijednih nekretnina u tome uspjeti. Dva sprata poslovne zgrade u Zagrebačkoj ulici sa pripadajućim garažnim prostorom te 26 duluma zemljišta u Briješću su po njihovoj računici vrijedile 12 miliona maraka. No, posljednjim procjenama tržišne vrijednost ta je suma prepolovljena.

Banke imaju prioritet

Priznata potraživanja povjerilaca spram GP Bosna su 17 miliona maraka. Od te sume Raiffeisen banka potražuje 4,4 miliona te ASA banka približno 800 hiljada. Kao razlučni povjerioci imaju prednost pri naplati potraživanja. Prema informacijama Žurnala, najveću ponudu od desetak zainteresovanih kupaca za 26 duluma zemljišta u Briješću, neposredno uz gradsku transferzalu koja od Sarajevske zaobilaznice vodi prema Željezničkoj dala je firma “Hifa Petrol” 4 miliona i 50 hiljada maraka, dok je za dva sprata u poslovnoj zgradi u Zgrebačkoj ulici, “Farex” iz Tešnja ponudio 1,5 miliona. Ukoliko stečajni upravnik ne obezbjedi neke bolje ponude, to znači da će za ostala potraživanja, prije svega radnička ostati – nula maraka.

Uplata doprinosa za 380 radnika procjenjena je na oko 3 miliona i 100 hiljada maraka, a ukoliko bi radnici pristali na uplatu po minimalnoj plati, ta bi suma bila upola manja. Iako su njihova potraživanja sada u višem isplatnom redu, teško da će dobiti i deseti dio sume.

Poziv za obustavu istrage

Prema polugodišnjem izvještaju o poslovanju „GP Bosna“ je 2013. godine imala neto dobit od milion i 250 hiljada. Taj novac je prema tvrdnjama uprave ulagan u obnovu svojih poslovnih prostora na atraktivnim lokacijama u Sarajevu, koje se sada prodaju ispod cijene.

Sipa je prije četiri godine pripremila izvještaj o počinjenog krivičnom djelu protiv 15 osoba i 4 pravna subjekta, zbog sumnje da su učestovali u krivičnom djelu pranja novca više od 10 miliona maraka, a dio je vezan i za poslovanje GP Bosna, o čemu je Žurnal opširno pisao.

Predmetom su istrage u BiH bila društva „Kvantum“, „Market Bull“, „IN Capital“, „MI Group“ te bivši rukovodioci GP Bosna Uglješa Kisić, Erol Džebo,Džafer Prevljak, Milan Šešelj. Izvještaj je proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, ali unatoč dokazima do sada nema procesuiranih.

“Uzalud vam prijave, dovoljan je jedan moj poziv da to sve zaustavim,” podsmješljivo je radnicima svojevremeno govorio direktor Uglješa Kisić.

Podsjetimo, tokom posljednjih 5 godina prije likvidacionog postupka „GP Bosna“ imala je niz vrijednih poslova, a novca ipak nema. Zgrada u ulici Mehmeda Spahe prodana je za gotovo 9 miliona Centralnoj banci BiH. Gdje je taj novac? Gdje je novac od posla na obnovi viječnice ugovoren na više od 4 miliona KM? Gdje je više od 5 miliona dolara sa računa u Libiji? Zašto je od kupaca nekih poslovnih prostora traženo da novac predaju u kešu, a ne preko računa?

Odgovore neće dočekati pojedini radnici GP Bosna, koji i po 14 godina čekaju barem uplatu staža kako bi mogli ostvariti pravo na penziju. Država funkioniše kada njima treba uzeti novac, ali je nema kada ga treba naplatiti od nezajažljivih tajkuna ili iste procesuirati.

(zurnal.info)